Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E Ao Ona Savali?

Pe E Ao Ona Savali?

Pe E Ao Ona Savali?

E FOLIGA mai e faitau miliona tagata ua manatu seʻiloga ua alu i se fale faamalositino ma tele se taimi e toleni ai, ona faatoʻā aogā lea o ana taumafaiga. Ae e lē moni lea manatu. Ua faapea mai Dr. Russell Pate mai le Iunivesite o Karolaina i Saute: “E ao ona tatou aloaʻia le manatu e faapea o le savali pe a māeʻa le ʻaiga o le afiafi, o se mea lea e lelei tele e ao ona fai.”

Ae faamata e aogā moni le savali iā te oe? Pe e iai ni aogā tāua o le savali i le soifua mālōlōina o se tasi?

E Aogā le Savali

Na manatu le fomaʻi Eleni o Hippocrates e faapea o le savali, o le “vailaau sili lea mo le tagata.” E iai se alagāupu e faapea: “E lua aʻu fomaʻi, o loʻu vae agavale, ma loʻu vae taumatau.” Ae pe e aogā moni le savali i le soifua mālōlōina o se tasi?

Ia, ua faaalia mai i nisi suʻesuʻega e faapea o tagata e masani ona savavali, e itiiti atu maʻi e maua ai na i lo tagata e tele ina saofafaʻi. Ua faaalia mai foʻi i suʻesuʻega e faapea o le toʻaga e savali e faaitiitia ai le maua i le maʻi fatu, po o le pē o le itu. Ua fesoasoani foʻi i le tino e tetee atu i le maʻi suka, auā e faaleleia ai le faaaogāina e le tino o le homone o le insulin. E faamalolosi ai ponaivi ma ʻalofia ai le tulaga e maʻaleʻale ai ivi pe a matua. O le savali, e malosi ai le tino ma vavai ai. E aogā e lusi ai pauna ma faatumau ai i lea tulaga. E lē gata i lenā, e lelei ai le moe, lelei ai le gasologa o le faiʻai, ma fesoasoani e tetee atu i lagona mafatia.

I ni nai tausaga ua tuanaʻi, na lipotia mai ai i saʻiliʻiliga a tagata suʻesuʻe o le Iunivesite o Kalifonia i Saute le sili atu ona aogā o le savali mo le 15 minute e faaleleia ai le popole, na i lo se fualaau e faafilemu ai faalogona. I le pei o isi gaoioiga faaletino e faagaoioi ai le tino, pe a e savali, ua faamatuu mai ai e le tino homone, lea e maua mai le faiʻai e teʻa ai tigā ae ia lagona le toʻa, ma lagona ai le mapu ma le sologa lelei.

E tusa ai ma le mekasini a Kanata The Medical Post, e mafai foʻi ona maua ni aogā tau soifua mālōlōina mai le savalivali lemū. Ua faaalia mai se suʻesuʻega na lomia i se mekasini faafomaʻi The New England Journal of Medicine e faapea, e tusa lava pe na o le ʻafa maila (800 mita) e te savali ai mo le aso, e mafai lava ona faaumiumiina ai lou ola. Ua faaalia foʻi e ni saʻiliʻiliga lata mai nei e faapea, a 10 minute e fai ai ni au faamalositino, ae ia faatolu ona fai i le aso, e tai tutusa lava lona aogā ma lou faia o se faamalositino mo le 30 minute. O lea la, atonu e lelei ona e fuafua e faamamao le mea e paka ai lau taavale ona e savali lea i le mea o loo e fia alu i ai. Po o lou alu foʻi e fai sina savaliga a o faagasolo le aso.

Ae e sili atu ona tele aogā e maua mai le savali topetope. Ua fai mai Dr. Carl Caspersen mai le Nofoaga Autū o Amerika mo le Puipuia mai Faamaʻi, i Atlanta, Georgia: “O le a matuā faaitiitia lou maua i faamaʻi pe a amata ona e savali topetope mo le ʻafa itula mo ni nai aso o le vaiaso.” O le mea e lelei ai tele le savali, ona e mafai ona fai e so o se tagata e tusa lava po o le ā lona matua ma lona malosi. E lē gata i lea, e lē manaʻomia ai se toleniga faapitoa po o se tomai i taaloga, pau o lea, ia iai o ni ou seevae e lelei mo le savali.

Ia Aogā Lau Savali

Fai ni ou ofu e lē fufusi ma lelei i lau faalogona. Faasautualua ou ofu pe afai e mālūlū ina ia faigofie ona tatala ofu pito i tua pe a vevela. Fai ni ou seevae e māmā ma e lē malō, e malūlū lona mulivae, ma e lē fufusi luma i tamatamaʻivae. Ia tetelē teisi atu i ou seevae soloatoa ia e masani ona see. Afai e silia ma le ʻafa itula le umi o loo e fuafua e savali ai ae e leai se mea e maua ai sau vaiinu, e lelei pe a ave se faguvai e māmā. Amata e ala i le savalivali lemū mo le lima minute. Faasaʻo lou tua a o e savali, aua le faamalōina ou vae ma ou lima, ia faamātagataga le uʻu o lau moto.

A uma loa lenā, ona e savali topetope loa lea, ia tuu muamua i lalo lou mulivae ma sii ese le vae mai le eleele mai i luma o lou vae. O le mea lenā e ala ai ona manaʻomia seevae e lē malō. Afai ua faigatā ona manatua uma na mea, aua e te popole, o le auala masani lava lenā o loo savavali ai tagata. Ia fua le saosaoa o lau laa i lou mafai ona savali ma talanoa e aunoa ma lou auselasela. Pe afai o lea faatoʻā e savali, ia faasolosolo ona faaumiumi le taimi, le mamao, ma le televave, o lau savali. Ia toe faagesegese lau savali pe a lata ina uma lau savaliga. *

O le topetope o le tātā o lou fatu, ma le mānavanava mamafa, faapea ma le afu laʻitiiti pe tele foʻi, o mea ia e masani ona tutupu pe a e faamalositino. O le a e lagonaina le tigā o maso ma leatapaia lou tino. Ia e amanaʻia faalogona o lou tino. Afai e te lagona ua fai si vavevave o lau savali, ia faateletelegese, pe fai sina mālōlōga. Ae afai e te lagona le fufusi o lou fatafata, le tātāvale o lou moa, le lē lava o lau mānava, ma le taavili o lau vaai, po o le faafaufau, ia tuu loa ae saʻili se fesoasoani. *

E sili atu le savali na i lo le tamoʻe, po o le isi ituaiga o faamalositino lea e osooso ai, ona e lē o soona minoi ai le tino ma ua faaitiitia ai le ono lavevea ai o sooga o ivi ma maso. O le mea moni ua fautua mai tagata atamamai i lea tulaga e faapea o le savali, o le faamalositino lea e sili ona aogā. O lea la, savali mo lou soifua mālōlōina!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Afai e fia lusi ni ou pauna, ia faasaosaoa lau savali mai le maila i le 20 minute [1 kilomita i le 12 minute] i le maila i le 15 minute [1 kilomita i le 9 minute], aua e tusa ma le 30 pasene calories, (o le fua o le malosi e maua mai meaʻai, ma e iai sona sootaga ma le mamafa o le tagata), i le minute o le a lusi ai. A toe faasaosaoa lau laa mai le maila i le 15 minute [kilomita i le 9 minute] i le maila i le 12 minute [kilomita i le 7 minute], o le a silia ma le 50 pasene calorie i le minute o le a lusi ai. O le tele o tagata o loo savavali e faamalositino, e mafai ona latou savalia le maila i le va o le 12 i le 15 minute.

^ pala. 13 Atonu o se mea lelei le alu muamua e vaai se fomaʻi a o leʻi faia sau faasologa o le faamalositino, aemaise lava pe afai e te maua i le maʻi fatu, po o le toto maualuga, po o se isi gasegase faigatā faapena.

[Pusa i le itulau 25]

MEA E AO ONA FAI, PO O LE AUA LE FAIA, PE A SAVALI

● Faasaʻo lou tua, ma tilotilo saʻo i luma

● Ia savali i le saosaoa e fetaui ma oe ina ia mafai ona e talanoa, ae lē o le tau lē mafai ona mānava

● Aua le soona faatetelēina au laa. A fia vave lau savali, ia faapupuu ma topetope au laa

● Liaʻi ou lima agaʻi i luma ma tua, faalalata ou tulilima i lou tino. Aua le liaʻiina ou lima mai le isi itu agaʻi i le isi itu o lou tino

● Aua le faapaʻū saʻo lou vae i le eleele. Ia tuu muamua i lalo lou mulivae ona toe sii ese lea o lou vae mai le eleele mai i luma o le vae

● E lē manaʻomia ona ʻuʻu ni mea mamafa. E ono aafia ai lau savali ma māsuisui ai sooga ma maso o le tino