Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagataga‘i Atu i le Lalolagi

Tagatagaʻi Atu i le Lalolagi

Lauga Fia Faatau Atu

Ua taʻua i le pepa The Daily Telegraph a Lonetona e faapea: “Ua talia talosaga a faifeʻau o loo faigatā ona fafau ni a latou lauga: ua faia e se tagata Lotu Egelani se polokalame i le Initineti e maua ai lauga mo so o se sauniga.” Fai mai le alii na faia lea polokalame, o Bob Austin, “Ua faalēano faifeʻau i nei aso i le faia o lauga ona o lo latou pisi naʻuā.” Ua ia taʻua e faapea o ana lauga e “lelei, ma faigofie,” ma e “faatupu manatu, e faagaeetia, ma aʻoaʻoina ai.” Ua fai mai le pepa e “50 ma ona tupu ‘lauga ua uma ona faataʻitaʻi i ʻaulotu’ o loo talanoaina ai mataupu ma mau eseese mai le Tusi Paia,” ae e ʻalofia manatu ma talitonuga e finau ai. Fai mai o nei lauga e “pupuu ma faigofie mo se faapotopotoga, auā e na o le 10 i le 12 minute le uumi,” ae o lona tau e $13 Amerika i le lauga.

O se Faailoilo i le Pule i le Ola o se Tamaitiiti

Ua taʻua e le pepa Milenio mai Mekisikō e faapea e “80 pasene o tamaiti o loo manatu e pule i le ola, e latou te taʻu mai, pe tusi se tusi i ni aso po o ni masina a o leʻi tupu lea mea.” O māfuaaga autū ua lē fia ola ai nei tamaiti ona o le faileagaina (i le tino, mafaufau, po o upu), le faileagaina faaleituaiga, le leaga o lona aiga, ma faafitauli i le aʻoga. Fai mai José Luis Vázquez, o se fomaʻi faapitoa i le Institute of Social Security i Mekisikō, ua iai i tamaiti se vaaiga sesē e tusa ai o le tāua o le ola ona o le vaai soo i le oti i televise ma tifaga, i taaloga vitiō, ma tusi. Ua ia faaopoopo mai e faapea e 15 tamaiti mai tamaiti e toʻa 100, mai le va o le 8-10 tausaga e iai mafaufauga e pule i le ola, ma o le 5 pasene o i latou ia ua iʻu lava ina latou faia faapea. Ua fautua mai le pepa ia amanaʻia tala a tamaiti pe a taʻu mai le pule i le ola, na i lo le manatu o loo taufaamataʻu mai po o loo manaʻo o ia, ia uaʻi atu iā te ia. Ua fai mai atili le pepa: “E tatau ona faifaimea mātua ma a latou fanau ma taaalo ma i latou, ia talanoa, ma faaalia pea le alofa iā i latou.”

Ia Toʻaga e Faamamā Lau Laupapa Tipipovi!

O lē fea e sili ona lelei? O se laupapa tipipovi e fai i se laau, po o se uga? Ua fai mai le UC Berkeley Wellness Letter: “E tutusa lava na laupapa, pau o lea ia toʻaga e faamamā. Po o le ā lava le ituaiga o laupapa e faaaogā e tipitipi ai se fasipovi po o se fasi moa mata, faaaogā le vai vevela ma le fasimoli e matuā sikalapu lelei ai pe a māeʻa.” Pe afai e loloto ni tipitipi i le laupapa po o toʻa ai ma le gaʻo, ia matuā faamamā lelei. Ua taʻua i le Wellness Letter: “E mafai foʻi ona faaaogā sina chlorox e sui i le vai (tusa e 1 le sipunitī chlorox i le 1 lita [kuata] vai) e fufulu aʻi le laupapa. E tatau foʻi ona faamamā lelei ma solo ou lima, faapea ma naifi.

O Patele Katoliko ma le Tusi Paia

“O le ā le tele o se iloa o patele e faatatau i le Tusi Paia?” O le fesili lea na fesili ai Andrea Fontana, o se patele, ma o ia foʻi o le faatonu o le Ofisa o Aʻoaʻoga a Patele i Turin. I le pepa Katoliko i Italia e taʻu o Avvenire, na taʻua ai e Fontana e faapea ua lāgā lea fesili ona “na fesiligia o ia e se tagata lotu Katoliko pe e fai ni aʻoga faale-Tusi Paia a le matagaluega, ona e lē taitai ona taʻua le Tusi Paia” i lana lotu. Na tali atu Fontana e faapea: “O le mea moni, e toʻaitiiti lava ni [patele] e faaauau ana suʻesuʻega o le Tusi Paia i le taimi e māeʻa ai ana aʻoga faapatele. . . . O le tulaga masani, ua na o le lauga o le Aso Sa e maua ai e le ʻaulotu se avanoa e faalogo ai i se upu mai le Tusi Paia ma uaʻi atu i ai.” Na taʻua e lea tagata lotu “lona faatasi atu i Molimau a Ieova ina ia aʻoaʻoina atili ai.”