Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Tama‘i Parataiso

O se Tama‘i Parataiso

O se Tama‘i Parataiso

Tusia e le tusitala o le Ala Mai! i Côte d’Ivoire

PE E te toe fia fo‘i i tuā i le faasologa mai o taimi ma asiasi i ni vaomatua mai anamua, o loo tele ai laau ma meaola eseese? Po o iai pea ni nofoaga faapea? Ia o loo iai se nofoaga faapea e pei o se parataiso, e ta‘u o le Nofoaga Faasao o Taï, i le vaega i saute i sisifo o Côte d’Ivoire, e lata i le tuaoi o Laiperia.

O le Nofoaga Faasao o Taï, o le vaega lea e sili ona telē o loo totoe o se vaomatua tele sa aofia uma ai nuu o Ghana, Laiperia, Sierra Leone, ma Côte d’Ivoire. E aofia ai i lenei nofoaga faasao le tele o le vaomatua i Aferika i Sisifo. Ua mafai ona faasaoina lenei paka matagofie ona o ni taumafaiga e puipuia talu mai le 1926. Tatou ō se‘i maimoaina meaola ma laau eseese o loo iai.

O se Vaomatua e Tumu i Mea Eseese

A o faasolo la tatou maimoaga i le vaomatua, o loo tatou faalogoina pesega a manufelelei ma fe‘ī a manukī. Ua tatou matamata atu nei ma le ofo i laau tetelē ua leva ona iai, o lo latou maualuga e oo atu i le 200 futu [60 mita]. O le telē o le paka e 1,400 maila faatafafā [3,500 kilomita faatafafā], ma ua faamatala mai e le alii ta‘ita‘i malaga, e na o le vaega lava lea o Aferika i Sisifo e maua ai le silia ma le ‘afa o ituaiga o laau eseese e 1,300, o loo iai.

E tutupu lauolaola laau i lea nofoaga, ma e tele fo‘i ituaiga laau eseese o loo iai. O loo tele ai fo‘i ituaiga o laau tetele e pei o le mahogany, ebony, dabéma ma le makore. Ia matuā laa i luga lou vae, ona o aa o nisi laau e tusa ma le tolu futu [tasi le mita] le patupatu a‘e mai le eleele, ae e 50 futu [15 mita] le uumi. O nei aa ua avea ma lafitaga o manu, pe a tuliina e isi manu, ma i taimi fo‘i o uaga mamafa.

O lālā o loo pito i luga o laau tetele, ua fesoota‘i e pei o se faamalu ma taofia ai le susulu ifo o le la i le palapala. O lea ua faigatā ai i laau ninii ona feola. Ae e tele fue eseese ma laau sosolo o loo ola lelei ai. O nisi fue e sosolo i laau, ma tavi‘o ai, ma ua māfua ai le pepē o ia laau. Ua faasino mai nei e le ta‘ita‘i malaga se fue o loo mau lana tavi‘o i se laau telē. E sau se taimi e pē ai lea laau telē.

E tele ni aogā mo vailaau ma meataumafa ua maua mai lenei paka. Ua faamatala mai e le ta‘ita‘i malaga e faapea e faaaogā e tagata Kru le pa‘u o le laau fiva e togafiti ai le malalia. E iai fo‘i se isi laau o lona fua o loo iai se polotini, ma e sili faaafe lona suamalie na i lo le suamalie o le suka.

Tumu i Meaola Eseese

A o savavali atu ua gasē faafuase‘i lau o laau i o tatou luga a‘e. O le tele lava o ni manukī o le ituaiga o Diana, ma mona, o loo pisapisaō. O loo fe‘ei ma tauvalaau ma fepuna solo i lālā o laau. Oka! o loo autilo lelei mai se manukī o le mona e lanu pa‘epa‘e ona foliga, ae o lea fo‘i o loo tatou autiloina! Ua ola lelei i inei manukī eseese ma manufelelei, ona o le tele o fualaau ‘aina ma lama o loo iai. E masani lava ona vaaia o loo latou aai faatasi ma le pisapisaō i fua o se laau.

E 50 ituaiga o manu o loo iai i le paka o Taï, ma o le tele o ia manu o manu masani o le nuu. O loo iai ni pafalō ma ni elefane, o bongo, o puaa ‘aivao, o ‘aila lāiti, o puaa ‘aivao tetelē, o nameri, ma puaasami laiti. O manu laiti e maua ai, e iai ituaiga pusi eseese, o le civet cat, o le pusi samasama, o le genet vao, o le mongoose, pangolin, ma le galago e taa i le pō.

Ua faasino mai e le alii ta‘ita‘i malaga tulagavae o manu eseese, e iai le ‘aila la‘itiiti e ta‘u o le duiker. E fitu ituaiga o ‘aila laiti o loo iai i le vaomatua e aofia ai se ituaiga e seāseā ona vaaia, o le Jentink, faapea ma ‘aila tusitusi, ma ‘aila Ogilby. O lea ua tatou vaaia ni tulagavae o se puaa ‘aivao telē i le mea sa ‘ai ai i aa o laau, ma autiloina fo‘i le mea e nofo ai le pangolin telē e fai ona una, ma e na te ‘aina loi papa‘e. Na eliina e ni pangolin (po‘a ma le fafine) se pū telē i le palapala, ma e lua vaega o le pū. O ia vaega e tusa ma le 130 futu [40 mita] le umi, ma e 15 futu [5 mita] le maualalo. E sa‘ili mea‘ai a le pangolin i le pō, ma e mamao lava le mea e oo i ai ana sa‘ili‘iliga, ae a lata loa ina oso a‘e le lā, ona fo‘i ane lea i lona pū. E faaaogā ona matiuu maama‘ai e talepe ai faamoega o loi, ona ēto mai lea o loi i lona laulaufaiva piipii.

Ua faasino mai e le alii ta‘ita‘i malaga nisi fo‘i ituaiga o manukī o loo tataa i se vaega o le paka e tusa ma le valu maila faatafafā [20 kilomita faatafafā]. E sili ma le 2,000 o nei ituaiga o loo iai i le paka. Ua faamatala mai e le ta‘ita‘i malaga faapea e latou te ave maa po o lālā laau e ta‘e ai lama e ‘ai. E ese le manaia o le vaai atu i se manukī o saofa‘i ma ta‘e ana lama i se lālā laau, ma e lē mamao atu lava le mea o iai.

O se Nofoaga e Tele ai Manulele

Ua oo atu nei i le isi aso, o loo tatou ti‘eti‘e atu i se paopao i le vaitafe o Hana. O loo alo lemū le paopao ma faasinosino mai e le ‘au ta‘ita‘i malaga le mau manulele eseese. O loo tatou faalogo atu i le tagi a se black-casqued hornbill, o se manu e iloagofie i lana tagi i‘ī ma le pa‘ō o ona apa‘au pe a lele. E fitu ituaiga o manulele faapea o loo iai i le paka o Taï. A tuufaatasi, e sili ma le 200 ituaiga o manulele eseese o loo iai i le paka. E aofia ai ni ituaiga o ti‘otala e ono, ma falcon, touraco, o koke, o lupe eseese, francolin, sunbird, ma le flycatcher. E maua ai fo‘i le narina trogon lea e seāseā ona vaaia, e aulelei ma felanulanua‘i. O apa‘au o le manu po‘a, e lanumeamata ‘ila‘ila, o lona fatafata e lanu mūmū, a o fulu o lona si‘usi‘u e papa‘e. E tele ni manulele felanulanua‘i aulelei ua tatou vaaia nei, e pei o le plantain eater lanumoana, le lupe lanumeamata e ‘ai fualaau ‘aina, le koke efuefu, le ti‘otala e lanumoana lona fatafata, ma le hadedah ibis, e lanumeamata iila. O le a matuā faafiafiaina i latou e fiafia i manufelelei, pe a latou ō e matamata i le paka o Taï!

Ua tatou vaaia le mau tulagavae o manu eseese, e iai le puaasami laitiiti, o loo iai i auvai o le vaitafe. E faatusaina le lapo‘a o lea manu i se puaa telē. O lenei puaasami, e lē naunau tele i le vai e pei o le puaasami lapo‘a, ma e taataa lava na o ia. E na o Aferika i Sisifo e maua ai lea manu. Ua tatou vaaia fo‘i se pili e pulepule (Nile monitor), e pei o se korokotaila, ae e la‘itiiti mamao atu. E ese le tele o manu eseese o loo olaola lelei i le vaomatua, e tolu ituaiga o korokotaila e maua ai, e 34 ituaiga o gata, e tele ituaiga o pili, ma le mau iniseti eseese. E le‘i iloa po ā uma ia ituaiga o iniseti eseese.

O se tulaga e faanoanoa ai ona o le televave o le faatama‘ia ua oo i ai le tele o vaomatua i le lalolagi aoao. O māfuaaga autū o lea tulaga ona o le faaaogāina o le laufanua mo faato‘aga, faapea ma le iliina o laau e fai ai laupapa. Ae ua faamāfanafanaina i tatou i le iloaina e faalagolago le lumana‘i o lo tatou lalolagi i le mana o Lē na Faia mea uma.—Salamo 96:12, 13.

[Faafanua i le itulau 24]

(Taga‘i i le lomiga mo le ata atoa)

Sierra Leone

Laiperia

Côte d’Ivoire

Nofoaga Faasao o Taï

Ghana

[Ata i le itulau 25]

Aa patupatu o laau

Mahogany

[Ata i le itulau 25]

Tama‘i elefane

[Ata i le itulau 25]

Pusi samasama Aferika

[Ata i le itulau 25]

‘Aila tositosi

[Ata i le itulau 25]

‘Aila

[Ata i le itulau 25]

Pafalō Aferika

[Ata i le itulau 26]

Hadedah ibis

[Ata i le itulau 26]

Plantain eater lanumoana

[Ata i le itulau 26]

Aeto vai mai Aferika i Sisifo

[Ata i le itulau 26]

Narina trogon

[Ata i le itulau 26]

Ti‘otala fatafata lanumoana

[Ata i le itulau 26]

Pangolin si‘usi‘u umi

[Ata i le itulau 26]

Puaasami laitiiti

[Ata i le itulau 26]

Rane e mau i laau

[Ata i le itulau 26]

Dark mongoose

[Ata i le itulau 26]

Pili (Nile monitor)

[Ata i le itulau 27]

Manukī (mona)

[Ata i le itulau 27]

Western red colobus

[Ata i le itulau 27]

Manukī

[Ata i le itulau 27]

Manukī isu pa‘epa‘e

[Ata i le itulau 27]

Nameri

[Ata i le itulau 27]

African civet

[Ata i le itulau 27]

Puaa ‘aivao

[Ē Ana le Ata i le itulau 24]

Parc National de Taï

[Ē Ana le Ata i le itulau 25]

Pusi samasama: © Art Wolfe/Photo Researchers, Inc.; ata uma se‘i vaganā ai le elefane: Parc National de Taï

[Ē Ana le Ata i le itulau 26]

Ibis: © Joe McDonald/Visuals Unlimited; ti‘otala: Keith Warmington; puaasami: © NHPA/Anthony Bannister; narina trogon: © P&H Harris; o isi ata uma: Parc National de Taï

[Ē Ana le Ata i le itulau 27]

Puaa: © Ken Lucas/Visuals Unlimited; ata uma se‘i vaganā ai le manukī ma le nameri: Parc National de Taï