Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Faapefea Ona Ou Faafoeina Mea Ou te Lē Taulau Ai?

E Faapefea Ona Ou Faafoeina Mea Ou te Lē Taulau Ai?

Ua Fesili Mai Talavou . . .

E Faapefea Ona Ou Faafoeina Mea Ou te Lē Taulau Ai?

“O lea ua maua lo‘u lipoti, ma ua lē pasi fo‘i a‘u mataupu e fā ia na lē pasi muamua. Sa ou taumafai lava i ai, ae ua leai lava.”—O Lauren, e 15 ona tausaga.

“E ese le faigatā o lagona e oo mai ona ua lē taulau se taumafaiga. E faigofie lava ona lē fiafia ai.”—O Jessica, e 19 ona tausaga.

LĒ TAULAU. Atonu e lē o se faaupuga e te fia mafaufau i ai, ae o se mea e oo iā i tatou uma. E tele tulaga tatou te lē taulau ai: ua lē pasi sau su‘ega, po o se mea na tupu ua e lagona ai lou māsiasi. E lē gata i lea, atonu ua lē taulau ona fai se mea na mana‘o ai sē e pele iā te oe, po o lou faia fo‘i o se amioga lē talafeagai. Po o le ā lava le tulaga, e lē faigofie pe a lē taulau se taumafaiga.

O le mea moni, e masei tagata uma. Ua faapea mai le Tusi Paia “Auā ua agasala tagata uma lava, ma ua lē oo i le mamalu o le Atua.” (Roma 3:23) Peita‘i ane, e faigatā tele i isi tagata ona faagalo lea tulaga ma aga‘i i luma. Ua fai mai se talavou e igoa iā Jason: “E sili ona ou faitio iā te a‘u lava. A ou sesē, atonu e toē tagata, ma e lē umi ae galo iā i latou. Ae e lē mafai ona galo iā te a‘u, ou te mafaufau pea i lo‘u sesē.”

E lē o se mea leaga lou toe manatu i ou sesē, aemaise lava pe a avea ia sesē ma a‘oa‘iga e te aga‘i ai i luma. Ae e lē aogā lou saga faitio pea iā te oe lava. Ua faapea mai le Faataoto 12:25: “O le atuatuvale i le loto o le tagata ua faavaivai ai o ia.”

Se‘i taga‘i fo‘i i se tagata o loo ta‘ua i le Tusi Paia e igoa iā Epaferoti. Na auina atu o ia i Roma e fesoasoani i le aposetolo o Paulo. Ae na faataotolia o ia i se ma‘i ma lē mafai ai ona fesoasoani iā Paulo. O le mea moni, na oo ina tausia e Paulo ia Epaferoti! Na fai e Paulo se fuafuaga ina ia toe fo‘i Epaferoti i lona aiga, ma na ia faailoa atu i le faapotopotoga a Epaferoti le lagona mafatia o loo iai i lea tagata faamaoni. Na ta‘ua e Paulo le māfuaaga o lona mafatia e faapea, ‘auā na outou faalogo ua ma‘i o ia.’ (Filipi 2:25, 26) Ina ua iloa e Epaferoti ua logotala isi o loo ma‘i o ia ma ua lē taulau ona faatino lona tofiga, atonu na iā te ia se lagona ua ia lē toe aogā. E lētioa a ia lagona le mafatia!

E faapefea ona tatou teena lagona tigā ona ua lē taulau se taumafaiga?

Ia Iloa le Mea e Gata ai Lou Malosi

O se auala e faaitiitia ai lou lē taulau, o le fai lea o ni sini e mafai ona e ausia. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O i ai le poto i ē faamaulalo.” (Faataoto 11:2; 16:18) O le tagata faamaulalo e na te iloa le mea e gata ai lona malosi. E lelei lou naunau ia aga‘i i luma ina ia faaleleia ai lou poto ma lou tomai. A ia fuafua lelei. Atonu e lē faigofie nisi mataupu iā te oe e pei o le matematika, pe e te faalēlelei fo‘i i afeleti. Ua fai mai se talavou e igoa iā Mikaele: “Ou te iloa ou te lē lelei tele i taaloga. O lea la, ou te taalo ma lo‘u iloa e iai mea e lē mafai ona ou fai. E lelei le fai o sini e mafai ona ausia.”

Se‘i taga‘i fo‘i i le uiga sa iā Ivona, o se teine e 14 tausaga, ua pipili ona o le ma‘i o loo maua ai. Fai mai o ia: “E lē mafai ona ou savali, pe siva, ma tamo‘e pei o isi tagata. Ou te lagona ai lava le faanoanoa ona ou te lē o mafaia mea o loo latou mafai. E lē o mafai ona malamalama le tele o tagata i lo‘u tulaga. Ae o loo o‘u maua pea le onosai.” O lana fautuaga mo isi e faapea: “Aua le fiu. Taumafai pea. A faigatā, ia toe taumafai. Ia taumafai i le mea sili e te mafai.”

Ae aua fo‘i e te manatu ua e lē mafaia se mea pe a faatusatusa atu i isi. Ua fai mai Anetele‘a, o se talavou e 15 ona tausaga, “ou te taumafai ia aua ne‘i faatusatusa a‘u i isi ona e lē tutusa o matou malosi ma tomai.” O le faamatalaga a Anetele‘a, ua faaalia mai ai upu mai le Tusi Paia i le Kalatia 6:4: “Ia ta‘ito‘atasi ma faamasino i lana lava galuega, ona iā te ia lea o se mea e mitamita ai iā te ia lava, a e le o se tasi.”

Pe a Tele Na‘uā Mea e Faatalitalia e Isi

Ae e iai taimi e faatalitalia ai e ou mātua, o faia‘oga, ma isi tagata, ni mea se tele mai iā te oe, ma ua e iloaina, e ui lava o loo e taumafai, ae e lē mafai lava ona fiafia ai i latou. E lē gata i lea, e latou te faailoa atu lo latou lē fiafia i upu e te lagona ai le fiu ma le tigā. (Iopu 19:2) Atonu o loo e iloaina, latou te lē o faia e faatigā atu ai. Ae e pei ona ta‘ua e Jessica, “e latou te lē o iloa lou tigā i a latou faamatalaga. O nisi taimi e māfua ona o le lē malamalama.”

Ae atonu fo‘i o loo iai se mea o loo latou iloa, ae e te lē o iloaina. O se faata‘ita‘iga, atonu o lenā e te manatu faatauvaa iā te oe lava. O se tulaga poto la lou “faalogologo i mea e a‘oa‘o atu” ae aua e te liliuese. (Faataoto 8:33) Ua fai mai Mikaele: “Ua latou faia lea tulaga mo lou lava lelei. O loo latou naunau ia e taumafai atili e faaleleia oe lava. Ia iā te oe la le vaaiga, o se mea lea e sini i ai.”

Ae faapefea pe afai o lou manatu ua tele mea o loo latou manana‘o ai, ma e faigatā ona e ausia? O se mea lelei ona outou talanoa, ia faaalia le āva ma talanoa faalelei iā i latou, ia faaali atu ou lagona. Atonu o le a mafai ona outou fai ni sini e mafai ona e ausia.

Mea ua e Lē Taulau ai i le Itu Faaleagaga

O talavou Molimau a Ieova, ua iai le avega tauave fitā o le avea ma auauna a le Atua. (2 Timoteo 4:5) Atonu e te lagona i nisi taimi lou lē gafatia o lea tulaga. Atonu fo‘i o lou manatu e lē o tele sou tomai i le auala o fai ai au tali i sauniga. Pe atonu e lē faigofie ona e faamatala i isi le upu moni o le Tusi Paia. O se faata‘ita‘iga, na su‘esu‘e Jessica ma se isi teine talavou i le Tusi Paia. Na sologa lelei taumafaiga a lenei teine i lana su‘esu‘ega. Ae na faafuase‘i ona fai lana filifiliga, e lē fia auauna i le Atua. Na manatua e Jessica lona lagona na iai e faapea: “Na oo mai le manatu, e faalētonu la‘u a‘oa‘o atu.”

Na faapefea ona feagai Jessica ma ia faalogona? Muamua lava, na ia iloa, e tusa o le Atua lea ua teena e le teine, ae e lē o ia. Sa aogā fo‘i iā te ia lona mafaufau loloto i le faata‘ita‘iga a Peteru, lea o loo i le Tusi Paia. O ia o se tagata e amioatua ae na iai fo‘i ni ona vaivaiga. Na ia faamatala mai e faapea, “Ua faaalia i le Tusi Paia, na mafai ona manumalo Peteru i ona vaivaiga, ma e tele tofiga na tuu atu e Ieova iā te ia, auā le faalauiloaina o lona Malo.” (Luka 22:31-34, 60-62) O lea, afai o loo mana‘omia ona faaleleia lau a‘oa‘o atu, o se mea lelei lou taga‘i toto‘a i lea tulaga. (1 Timoteo 4:13) Ia talia le fesoasoani a ē ta‘umatuaina i le faapotopotoga, e mafai ona latou a‘oa‘o oe ma fesoasoani fo‘i iā te oe.

Ae atonu o le lu‘i tele iā te oe, o le galuega tala‘i, a ea? Fai mai Jason: “Ou te lagona lo‘u lē agavaa pe a lē fia faalogo mai tagata.” O faapefea ona ia feagai ma lea tulaga? “E ao ona ou manatua, e lē faapea ua ou lē taulau.” O le mea moni lava, ua taulau o ia ona ua ia faatino le poloa‘iga mai le Atua ia alu atu e tala‘i! E ui la e lē faigofie pe a lē fiafia mai tagata, ae e iai lava nisi o le a fiafia mai. Ua faamatala mai e Jason: “A ou maua se tagata e fia faalogo, ou te lagona ai lava le aogā tele o lo‘u onosai.”

Ni Masei Matuiā

Ae faapefea pe afai ua e faia se agasala matuiā? O le tulaga lenā na oo iā Ana, o se talavou e 19 ona tausaga. * Na ia faapea mai: “Ua ou sesē i luma o le faapotopotoga, i lo‘u aiga, aemaise lava o Ieova le Atua.” E ao ona e salamō ma talanoa i toeaina, o ē ta‘umatuaina faaleagaga i le faapotopotoga, auā se fesoasoani ina ia e toe sologa lelei ai. (Iakopo 5:14-16) Na manatua e Ana ni upu faalaeiau a se isi toeaina: “Na fai mai o ia, e ui ina tele mea leaga na faia e le tupu o Tavita, ae na faamagaloina lava o ia e Ieova, ma na toe sologa lelei lona olaga. O le aogā ia o na upu iā te a‘u.” (2 Samuelu 12:9, 13; Salamo 32:5) E mana‘omia fo‘i ona fai le mea e te mafai ina ia e toe malosi ai faaleagaga. Fai mai Ana: “Na ou faitau pea i le tusi o Salamo, ma e iai la‘u api e tusi ai mau ou te maua ai faalaeiauga.” E sau se taimi o le a e toe lagona ai le sologa lelei. Ua faapea mai le Faataoto 24:16: “Auā e atu fitu ona paū lē amiotonu, a e toe tū o ia.”

Taga‘i i le Lumana‘i

O le mea moni, e lagona pea le tigā ona o ni masei laiti. E mafai faapefea ona e aga‘i luma? Muamua lava, ia e iloa lou sesē. Ua fautua mai Mikaele e faapea: “Aua e te manatu ua e lē aogā, a ia e iloa tonu lou sesē ma le māfuaaga ua e lē taulau ai. O le a mafai ai ona e faaleleia se faalētonu i le lumana‘i.”

E lē gata i lea, aua le faasili lou manatu iā te oe lava. E iai “ona po e ‘ata‘ata ai,” ma atonu e lelei ona e iloa ona ‘ata i mea e te sasi ai! (Failauga 3:4) A e lagona le faavaivai, fai se mea e te iloa e te lelei ai, e pei o taaloga po o mea taulima. O le a avea lou “tamaoaiga i galuega lelei,” e pei o le faailoa atu o lou faatuatuaga i isi, ma tulaga e te lagona ai lou fiafia iā te oe lava.—1 Timoteo 6:18.

O se manatu mulimuli lava, ia manatua “e alofa mutimuti vale ma alofa fua mai Ieova . . . E lē a‘oa‘i mai pea lava ia.” (Salamo 103:8, 9) Fai mai Jessica, “O lo‘u manatu, o le tele o lo‘u faalatalata atu iā Ieova le Atua, o le malosi fo‘i lenā o lo‘u lagonaina o lana fesoasoani mai i mea uma e oo iā te a‘u.” Ioe, ua avea ma faamāfanafanaga le iloaina, e ui e te lē taulau i nisi o au taumafaiga, ae e tāua tele oe i lou Tamā o i le lagi.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 23 E lē o lona igoa moni lenā.

[Ata i le itulau 14]

Afai ua e lagona le tele o mea e faatalitalia e isi mai iā te oe, ia talanoa i ai ma le faaaloalo

[Ata i le itulau 15]

O le a te‘a ese ou lagona lē taulau pe a fai mea e te iloa e te lelei ai