Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Mauaina o ni Uō

Le Mauaina o ni Uō

Le Mauaina o ni Uō

UA FAAPEA mai se tusi: “O le lagona tuua to‘atasi, e o se ma‘i. Ae o se mana‘oga faalenatura . . . , o se faanaunauga masani e iloa ai o loo tatou mana‘omia ni uō.” (In Search of Intimacy) A e fia taumafa, e te faamalie lea lagona e ala i le taumafa, e faapena fo‘i ona tatou sa‘ilia ni uō, pe a tatou lagona le tuua to‘atasi.

Ae e pei ona mātauina e Iaeli, o se teine talavou mai Falani, “o nisi tagata e latou te lē fia faatasitasi atu i isi.” E tusa lava po o le ā se māfuaaga e ala ai ona tatou faapea, ae o le a sili ai ona tatou lagona le tuua to‘atasi. Ua faapea mai se faataoto i le Tusi Paia: “O lē ua vavae ese, ua sa‘ili o ia i lona mana‘o; e finau o ia i le poto uma lava.” (Faataoto 18:1) O lea, ia muamua ona iloa o loo tatou mana‘omia ni uō, ona fai loa lea i ai o se faatatauga.

Mea e Fai e Maua ai ni Uō

Na i lo le faanoanoa pe lagona le matau‘a ona o le lelei o faigāuō a isi, ia taumafai ia maua se uiga lelei, e pei ona faia e Manuela mai Italia. Ua faapea mai o ia: “Na sili ona ou lagona lo‘u tuua to‘atasi i le taimi o lo‘u talavou. Ina ia faaleleia lea tulaga, sa ou mātau lelei tagata e lelei a latou faigāuō ma isi, ona ou taumafai loa lea ia lelei o‘u uiga e pei o i latou, ia avea a‘u o se tagata tausaafia.”

O se mea aogā e mafai ona e fai, o lou taumafai lea ia lelei lau taumafa, ia lava le mālōlō ma le faamalositino, ma o le a aogā lea i lou tino ma lou mafaufau. O le a faaleleia ai fo‘i ou foliga vaaia ma ou faalogona. O lou tumamā i lou tino ma lavalava, o le a avea lea ma mea e fiafia ai isi iā te oe, ma o le a e lagona ai fo‘i lou fiafia iā te oe lava. Ae faaeteete ina ne‘i e maileia i le manatu tele i ou foliga vaaia. Fai mai Gaëlle, o se tama‘ita‘i mai Falani: “E lē avea le mananaia o ou ofu ma mea o le a e maua ai ni uō moni. O tagata lelei, e latou te vaai i ou uiga.”

Ua moni lea auā o manatu ma faalogona lea e sau mai o tatou loto, ua māfua ai mea tatou te talanoa ai ma aafia ai fo‘i o tatou foliga vaaia. Po o iā te oe se lagona mautinoa e tusa ai o le olaga? O le a mafai la ona e faaali atu uiga fiafia. O le mea e sili ona manaia, o lau ataata māfana, e tusa ai ma le faamatalaga a se alii poto, o Roger E. Axtell. O lana faamatalaga e tusa o le ‘ata‘ata māfana, “o se mea lea ua lauiloa e tagata uma” ma “e seāseā ona faauigasesē e se tasi.” * A faaopoopo i ai ma se uiga fiafia, o le a māfana atu la tagata iā te oe.”

Ia manatua, o uiga lelei faapea, e sau mai totonu. O lea ia ave i fale ia manatu ma faalogona e lelei ma mamā. Ia faitau mataupu aogā, i mea o loo tutupu—i tagata eseese ma a latou aganuu, ma mea faalenatura. Faalogologo i musika faafiafia loto. Ae aua le faatumuina lou mafaufau ma faalogona i manatu faivavale o le TV, o ata tifaga, ma tusi. O faigāuō o loo e vaai i ai i ata, e lē o le tulaga moni lenā o le olaga, po o ni faigāuō moni, ae o manatu o se tagata.

Faailoa Atu le Mea o i Lou Loto!

Na manatua e se talavou mai Italia o Sulika, e faapea: “E ese lo‘u matamuli i le taimi o o‘u la‘itiiti, ma e ese le faigatā ona ou faauō atu i isi. Ae na ou iloaina, a fia maua ni a‘u uō, e tatau ona ou taumafai ia faamasani i isi.” Ioe, e ao ona ta‘u atu mea o loo i o tatou loto pe afai e fia maua ni a tatou uō moni, ia latou iloa o tatou uiga moni. I faigāuō e moni, e sili ona tāua le faamasani faapena na i lo le aulelei po o ni uiga faatosina. Ua faapea mai Dr. Alan Loy McGinnis: “O le uiga o loo i tagata e tumau a latou faigāuō, o le fefaaalia‘i lea o o latou lagona ma manatu. E lē afāina pe matamuli pe leai, pe matua pe la‘itiiti, pe valea pe poto, pe aulelei pe auleaga. E latou te faailoa atu o latou manatu ma lagona i isi.”

Ae e lē faapea ai e te faailoa atu ou lagona ma manatu loloto i so o se tagata, po o ē e te lē māfana i ai. A ia fai ma faailoa atu ou lagona ma manatu iā i latou e te fia uō i ai. Ua faapea mai Mekala mai Italia: “I le taimi muamua, o lo‘u faafitauli o le nanā lea o o‘u faalogona. Sa ou taumafai e fai se suiga ina ia faailoa atu o‘u faalogona, ina ia malamalama a‘u uō ma māfana mai iā te a‘u.”

E tusa lava pe e te fiafia i tagata, ae e mana‘omia se taimi, ia umi ona masani, ona faato‘ā mafai lea ona iai le faatuatuaina i le va o uō. Ae aua ne‘i e popole tele i manatu o isi iā te oe. Na manatua e se tama‘ita‘i mai Italia, o Elisa, e faapea: “O le mea sa faigatā iā te a‘u, o lo‘u fefe lea ina ne‘i te‘i ua sasi sa‘u tala e fai atu. Ae na oo ifo le manatu e faapea, ‘Afai o i latou o ni a‘u uō moni, o le a lē afāina lea tulaga.’ O lea la, a sasi sa‘u tala e fai, ou te muamua ata iā te a‘u lava, ona matou toē faatasi lea.”

O lea la, soia le polepolevale! Aua le suia fua ou uiga. E leai se aogā o lou taumafai ia ese oe na i lo le mea e te masani ai. Ua tusia e se tagata tomai, o F. Alexander Magoun, e faapea: “E sili ona tausaafia ou lava uiga lelei e pei ona e masani ai.” O i latou o loo iai moni le fiafia, e lē taumafai e faafoliga e ese, pe fia lelei i isi. E faato‘ā tatou maua lava ni uō moni pe a faaalia o tatou uiga moni. Ia faapena fo‘i ona tatou talia isi e tusa ai ma o latou uiga moni. O tagata fiafia, e lē vaavaaivale i masei o isi. E leai so latou manatu ia sui a latou uō ia pei o le mea e latou te manana‘o ai. O lea, taumafai ia avea oe ma tagata fiafia e lē vaavaai masei.

Ina ia Maua ni Uō, ia Avea Oe ma Uō

E iai se isi vala e sili ona tāua. Pe ā ma le 2,000 tausaga talu ona faailoa mai e Iesu e faapea, o le alofa e aunoa ma le manatu faapito, o le auala lea e taulau ai faiā a tagata. Na ia a‘oa‘o mai e faapea: “[E] pei ona outou loto i tagata ona ia latou faia iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā te i latou.” (Luka 6:31) Ioe, e pau le auala e maua ai ni uō moni o lou loto malie e fai mea mo isi. I se isi faaupuga, a fia maua sau uō, ia avea oe ma uō. Ina ia taulau se faigāuō, ia faatāua le uiga foa‘i ae lē o le faatalitali ia alofa mai. Ia tatou iloa ona faamuamua mana‘oga ma mea e fetaui ma ā tatou uō ae lē o mea e tatou manana‘o ai.

Ua fai mai Manuela lea na ta‘ua muamua: “E pei lava ona ta‘ua e Iesu, e maua le fiafia moni i le foa‘i atu. E fiafia le tagata o loo talia le foa‘i, ae e sili atu ona fiafia le tagata o loo faia le foa‘i. E mafai ona tatou foa‘i e ala i le fesili atu ma le naunau i la tatou uō po o ā mai, ia taumafai e malamalama i ona faafitauli, ma ia fai le mea e sili mo i latou, ae lē faatali se‘i fai mai.” O lea, ia tausolomua i le fai o mea mo isi, faapea ma ni au uō ua iai. Ia faaleleia atili a outou faiā. Aua le faamuamua ni ou lava mana‘oga e lē o tāua, ae faalēamana‘ia ai au uō. O uō, e latou te mana‘omia lo tatou naunau atu, ma lo tatou taimi. Ua faapea mai Reupena, se talavou mai Italia: “E mana‘omia ona faaavanoa lou taimi, ina ia maua ma tumau pea ni faigāuō lelei. Muamua lava, e mana‘omia le taimi ina ia avea ai ma sē e faalogologo lelei. E mafai e i tatou uma ona faaleleia le faalogologo ma faaali le naunau i mea o loo latou fai mai ai, e ala i le lē lave tala a o latou talanoa mai.”

Ia Āva i Isi

O se isi vala autū i se faigāuō umi ma fiafia, o le feavata‘i lea. E aofia ai i lea tulaga le manatunatu i faalogona o isi. O le mea moni, e te mana‘o ia magafagafa au uō pe a eseese mea e tou te fiafia i ai, a ea? Ia faapena fo‘i la ona e fai iā i latou.—Roma 12:10.

O se isi faaaliga o lou āva i au uō, ia aua e te manatu ia na o oe e faauō atu i ai. O se faigāuō e moni, e lē fuā, pe losilosi. I le 1 Korinito 13:4, o loo ta‘ua ai e faapea: “E lē losilosi le alofa.” Ia faaeteete lou mana‘o e na o oe lava e faauō atu i ai au uō. Afai e latou te talanoa atu i isi i se mataupu e fitoitonu iā i latou, aua e te faagaulēmalie ai ma lē fiafia ai iā i latou. Ia manatua, o i tatou uma, e mana‘omia fo‘i ona faauō atu i isi. Ia tuu au uō ia faauō atu fo‘i i isi.

Aua ne‘i galo e mana‘omia fo‘i e lau uō se taimi mo ia lava. O tagata uma lava aemaise ulugalii faaipoipo, e latou te mana‘omia taimi faapena. E ui o se mea lelei le faamasani ma faauō atu i isi, ae ia iā te oe le uiga magafagafa, ia e lē ulu soo i fale o au uō. Ua fautua mai le Tusi Paia: “Ia seāseā ona e alu atu i le fale o lē lua te tuaoi; ne‘i musu o ia iā te oe.”—Faataoto 25:17.

Aua le Faatalitalia se Tulaga Lelei Atoatoa

O le tulaga e masani ai, pe a e masani lelei i se isi, o lou iloa lelei fo‘i lenā o ona vaivaiga ma ona uiga lelei. Ae ia aua le avea lea tulaga ma mea e taofia ai lou faauō atu i isi. O se alii Falani e igoa ia Pacôme, ua ia faapea mai: “Ua tele na‘uā mea e manana‘o ai isi mai iā i latou e fia faauō i ai. E na o uiga lelei e latou te manana‘o i ai, ae e faigatā lenā tulaga.” E leai se isi o i tatou e lelei atoatoa, ma e leai se mea o le a tatou manana‘o ai fua ia faapena isi. E tatou te manana‘o ia faapalepale mai a tatou uō ia i tatou, e ui i ni o tatou masei. O se mea lelei fo‘i la lo tatou taumafai ina ia faagalo, ae aua le amana‘ia vaivaiga o a tatou uō. E ao ona tatou utagia le fautuaga a Peteru, “o le alofa e ufiufi ai agasala e tele.”—1 Peteru 4:8.

Ua iai le manatu e faapea o faigāuō, e tupu ai le fiafia ae e faaitiitia ai faanoanoaga. Ae o le mea moni, aua e te manatu o le a faamalieina uma o tatou mana‘oga e a tatou uō, pe fo‘ia ai o tatou faafitauli uma. E manatu faapito lenā vaaiga.

Uō e Faamaoni i Taimi Uma

Afai ua iai sa tatou uō, aua ne‘i o tatou faalēano iā te ia. Afai ua valavala ma ua faigatā ona feiloa‘i pea, ae ia manatua pea ma tatalo le tasi mo le isi. E tusa lava pe seāseā feiloa‘i, e vave lava ona lagona le māfana pe a feiloa‘i. E sili ona tāua lou lagolagosua i lau uō i taimi faigatā. Afai e iai ni o latou faafitauli, e ese le tāua o lou lagolagosua iā i latou. Atonu o le taimi tonu lenā o loo latou matuā mana‘omia ai lava i tatou. “E alofa le uō i aso uma lava; a e fanau le uso mo le aso vale.” (Faataoto 17:17) Afai fo‘i e tupu se faalētonu i le va o uō moni, e vave ona faalelei ma fefaamagaloa‘i. O se uō moni, e na te lē tuulafoa‘i lana uō ona ua tula‘i mai ni nai faalētonu.

E te maua ni uō pe afai e te naunau fiafia e faamasani i isi e aunoa ma se uiga manatu faapito. Ae e tāua fo‘i le ituaiga o tagata e iai au uō. E faapefea ona e filifili ni uō lelei? O le a talanoaina lenā vala i le mataupu o loo sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Taga‘i i le mataupu “Le Aogā o le ‘Ata‘ata!” i le Ala Mai! Aperila-Iuni, 2003.

[Pusa/Ata i le itulau 6, 7]

Pe e Mafai Ona Faauō Alii ma Tama‘ita‘i e Aunoa ma Lagona Faaleituaiga?

O le manatu o nisi tagata, e mafai ona faauō i le isi itupā e aunoa ma ni manatu po o uiga faaleituaiga. Pe e moni lea manatu? E faalagolago po o le ā lo latou manatu i le upu “uō.” O se faata‘ita‘iga, o Maria ma Mareta o ni tama‘ita‘i e le‘i faaipoipo, ae sa māfana la latou faauōga ma Iesu. (Ioane 11:1, 5) Sa lelei fo‘i le faauōga a Paulo ma Pisila ma lona to‘alua o Akula. (Galuega 18:2, 3) E mautinoa sa māfana le faauōga a nei tagata. Ae, e mautinoa lava, e le‘i iai ni manatu faaleituaiga na iai iā Iesu ma Paulo e tusa ai o nei tama‘ita‘i.

I le olaga i aso nei, ua tele ina galulue faatasi tane ma fafine. Ua mana‘omia ai fo‘i la e itupā uma e lua ona iloa ona fefaamasania‘i i se auala e mamā ma faaleuō. E oo fo‘i i ulugalii faaipoipo, latou te maua aogā mai le faauō atu i isi ulugalii faaipoipo, po o tagata nofofua fo‘i.

Ae o le fautuaga mai se tasi mekasini e faapea: “E faigatā tele ona iloa le eseesega o lagona faaleituaiga, ma uiga faaleuō. E lē natia le mea moni, e faigofie lava ona oso ifo ni lagona faaleituaiga i se faigāuō faapea. O sina opo māfana i le va o se alii ma se tama‘ita‘i, e vave lava ona oso ifo ai ni lagona faaleituaiga.”(Psychology Today )

O tagata ua faaipoipo, e ao ona taga‘i toto‘a ma faautauta e tusa ai o faigāuō faapea. Ua ta‘ua e se alii poto, o Dennis Prager, i lana tusi e tusa o faigāuō e faapea: “O le faaali atu o sina alofa māfana i se isi e ese mai lau paaga faaipoipo, e mafai ona faalētonu ai se faaipoipoga. E lē na o feusua‘iga e tupu ai se faiā māfana. O lea la, ua tatau ai i lau paaga faaipoipo ona manatu e faapea, ua na o ia lava e tatau ona e māfana vavalalata atu i ai.” (Happiness Is a Serious Problem) Na ta‘ua e Iesu e faapea, o le tausia o le amio mamā, e sau mai le loto. (Mataio 5:28) O lea, ia faaali uiga faaleuō, ae ia puipuimalu lou loto, ma ‘alofia mea e oo atu ai ni manatu po o ni lagona ma faiga e lē talafeagai e tusa ai o se tasi o le isi itupā.

[Ata i le itulau 7]

O le a avea oe ma tagata tausaafia pe a e tausi lelei lou tino ma lou mafaufau

[Ata i le itulau 8]

E fefaaalia‘i lagona o uō