Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Ua‘i Atu e Tusa ai o Mana‘oga o Fanau

Ia Ua‘i Atu e Tusa ai o Mana‘oga o Fanau

Le Manatu o le Tusi Paia

Ia Ua‘i Atu e Tusa ai o Mana‘oga o Fanau

PE NA maua se taimi o le Alo o le Atua e ua‘i atu ai i tamaiti? O nisi soo o Iesu, sa latou manatu, e lē tatau ona ma‘imau lona taimi i tamaiti, ma i se isi taimi na latou taumafai ai e taofi tamaiti mai le ō atu iā te ia. Ae na fai atu Iesu iā i latou: “Inā tuu mai ia o tamaiti e ō mai iā te a‘u; aua le vavao iā te i latou.” Ona ia talanoa atu lea ma le agaalofa i tamaiti. (Mareko 10:13-16) O le auala lenā na faaalia ai e Iesu lona naunau i tamaiti. O le ā le auala e mafai ai e mātua i aso nei ona faata‘ita‘i iā Iesu? E ala lea i lo latou a‘oa‘o lelei i a latou fanau, ma ia maua le taimi e feagai ai ma i latou.

O le mea moni, o mātua lelei, e latou te taumafai lava ia tausi lelei i a latou fanau ma aua le soona faia i latou. E ono talafeagai fo‘i le faapea atu, o se “mea tatau” i mātua ona faaalia le āva ma le magafagafa mo fanau. Ua lapata‘i mai le Tusi Paia e faapea, i o tatou aso, e to‘atele i latou o le a aunoa ma se “lotoaiga.” (2 Timoteo 3:1-3) O lea, o i latou o loo iai se naunau alofa mo a latou fanau, e tele ni mea e ao pea ona latou a‘oa‘oina e tusa ai o le avea o ni mātua lelei. O le a matuā aogā lava mataupu silisili ia o le a talanoaina, e avea o ni faamanatu i mātua, o ē o loo naunau ia sologa lelei a latou fanau.

A‘oa‘oina e Aunoa ma le Faaonoono

O Robert Coles, o se faia‘oga ua lauiloa ma e su‘esu‘e fo‘i i le mafaufau, na ia faapea mai: “O loo tuputupu a‘e i le tamaitiiti lona lagona o le mea ua tonu, ma ou te talitonu, o lea lagona, o se mea na foa‘iina mai e le Atua. O loo lagona ai e le tamaitiiti lona mana‘omia ia tonu ma sa‘o mea uma.” O ai e ao ona faamalieina le mana‘oga o le tamaitiiti i ta‘iala e tusa o mea tatau?

I le Efeso 6:4, ua faalaeiau mai le Tusi Paia: “O outou tamā fo‘i, aua ne‘i tou faaonoono atu i a outou fanau, a ia tausi atu i ai i a‘oa‘iga ma apoapoa‘iga a le Alii.” Po o e mātauina o loo tuu faapitoa e le Tusi Paia le matafaioi i le tamā, e tusa ai o le a‘oa‘oina o lana fanau ia alolofa i le Atua ma ia tāua iā i latou ana ta‘iala? I le Efeso 6:1, ina ua faatonu e Paulo fanau ‘ia faalogo i o latou mātua,’ o loo faatatau lana faamatalaga i le tamā, faapea fo‘i ma le tinā. *

Afai e leai le tamā, ona pa‘ū atu lea o lea matafaioi i le tinā. Ua to‘atele tinā nofofua ua taulau i le a‘oa‘oina o a latou fanau e tusa o poloa‘iga ma a‘oa‘iga a Ieova le Atua. Ae afai e fai se to‘alua o le tinā, ona pa‘ū atu lea o lea matafaioi i lana tane Kerisiano. E ao la i le tinā ona mulimuli atu ma le fiafia i le ta‘ita‘iga a le tane, i le a‘oa‘oina ma le apoapoa‘i atu i le fanau.

E faapefea ona e a‘oa‘o lau fanau e aunoa ma lou “faaonoono” iā i latou? E leai se auala patino, ona e lē tutusa uma tamaiti. Ae e ao i mātua ona manatunatu i le auala o loo a‘oa‘oina ai a latou fanau, ia faaalia pea le alofa ma le magafagafa i o latou faalogona. O le manatu e tusa ai o le aua le faaonoono i fanau, o loo toe ta‘ua fo‘i i le Kolose 3:21. Ua toe fautuaina ai fo‘i tamā ina ia “aua ne‘i faaita i a outou fanau, ina ne‘i faapalapala i latou.”

E iai mātua e avaavau ma fe‘ei i a latou fanau. E mautinoa lava o le a lagona ai e le tamaitiiti le ita. Ae ua tima‘i mai le Tusi Paia: “Ia te‘a ma outou upu faafiufiu uma lava, ma le lotoa, ma le ita, ma le leo tele, ma le upu leaga.” (Efeso 4:31, LT ) Ua faapea mai fo‘i le Tusi Paia, ‘e lē tatau ona faamisa le auauna a le Alii, a ia agamalu i tagata uma.’—2 Timoteo 2:24.

Faifaimea Faatasi ma Fanau

O le uiga o le ua‘i atu i fanau e tusa ai o o latou mana‘oga, o le tuu lea o ou lava mana‘oga ma mea e te fiafia i ai, auā le lelei o lau fanau. Ua fai mai le Tusi Paia: “Ia i ai fo‘i i lou loto o upu nei ou te fai atu ai iā te oe i le aso nei. Ia e matuā a‘oa‘o soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala a‘i, pe a e nofo i lou fale, pe a e savali fo‘i i le ala, pe a e taoto, pe a e tula‘i fo‘i.”—Teuteronome 6:6,7.

I nei aso, talu ai le mana‘omia tele o le seleni, ua lē mafai ai e mātua ona faatasi pea ma fanau i le aso atoa. Ae ua fautua mai le mau e faapea, e ao i mātua ona maua se taimi mo fanau. E mana‘omia ai la le fuafua lelei ma le tuu o mea e te mana‘o i ai, auā o loo matuā mana‘omia lava oe e lau fanau.

Na faia se su‘esu‘ega i ni talavou e silia ma le 12,000 ma o le mea na iloa mai ai, fai mai tagata su‘esu‘e, “O le vala sili ona aogā i se talavou, auā lona sologa lelei ma puipui ai mai amioga e lamatia ai, o lona māfana atu lea i ona mātua.” Ioe, e ese le mana‘omia e tamaiti o le ua‘i atu o mātua. Na fesili se tinā i lana fanau e faapea: “O le ā se mea e sili ona tou manana‘o i ai?” Na faaalia i tali a tamaiti uma e to‘afā le mea lava e tasi: “Na latou manana‘o ia sili atu le taimi e faifaimea faatasi ai ma Tinā ma Tamā.”

O lea la, o le avea ma matua e faatuatuaina, o lona uiga ia e vaai o loo maua e tamaiti mea e tatau e tusa o o latou mana‘oga, e aofia ai le a‘oa‘oina o i latou i le faaleagaga ma ia iai se tou faiā māfana. O lona uiga, ia fesoasoani i le fanau ia avea o ni tagata e aogā, e faaaloalo ma faamaoni, o ē e agalelei i isi, ma e viia ai Lē na faia i latou. (1 Samuelu 2:26) Ioe, afai e a‘oa‘o e mātua fanau i le auala a le Atua, o i latou la o ni mātua lelei.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 O loo faaaogā i inei e Paulo le upu Eleni go·neuʹsin mai le upu go·neusʹ, o lona uiga o “mātua.” Ae i le fuaiupu e fā ua ia faaaogā le upu Eleni o le pa·teʹres o lona uiga o “tamā.”

[Ata i le itulau 13]

E lagona e le tamaitiiti le tigā pe a e‘ē ma avaavau i ai

[Ata i le itulau 13]

Faifaimea faatasi ma lau fanau