Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Iloaina o le Puna o Malosiaga Uma

Iloaina o le Puna o Malosiaga Uma

Iloaina o le Puna o Malosiaga Uma

O LE puna sili o malosiaga o loo i le lalolagi, o le lā. E to‘atele saienitisi e talitonu o le koale ma le suāuu, o toēga ia o laau, ma o lo latou malosiaga na maua mai le lā. * O le vai o loo tafe atu i mea e faaputu ai vai, na mitiia lea mai le sami e ala i le vevela o le lā, ma ua oo atu i laufanua, e ala i ao o le lagi. O le vevela fo‘i mai ‘ave o le lā, ua uuna‘i ai le savili ma mafai ai ona gaoioi masini po o afi e faagaoioi e le savili, lea o loo maua ai le eletise. Ae e tusa e na o si vaega itiiti lava o le malosiaga o le lā o loo oo mai i le lalolagi.

E uiga ese le malosi o le lā, ae o se tasi lea o fetu mai le faitau piliona o fetu o loo i le vateatea, e tutusa lo latou malosi ma le malosi o le lā. O fea e puna mai ai lea malosi uiga ese? Ua faapea mai Isaia e tusa ai o fetu: “Se‘i tetepa a‘e i luga, ma outou vaai, po o ai ea ua na faia nei mea? Na te ta‘ita‘iina mai a latou ‘au ua faitauina; na te valaau iā te i latou uma i o latou igoa; ona o le tele o lona malosi ma lona mana tele; e leai so latou e lē iloa.”—Isaia 40:26.

Atonu e oo mai le lagona maofa, pe a tatou mafaufau i le malosiaga o loo iai i fetu, ma o le a sili atu ona tatou maofa pe a manatunatu i Lē na faia ia fetu. Ae ua faalaeiau mai le Tusi Paia: “Ia outou faalatalata atu i le Atua, ona faalatalata mai lea o ia iā te outou.” (Iakopo 4:8) Ioe, e mafai e i latou o loo sa‘ili i Lē na faia le lalolagi ma malosiaga eseese, ona maua o ia, o Lē na foa‘i maia le ola.—Kenese 2:7; Salamo 36:9.

O nisi tagata, atonu e faafaigatā ona latou talitonu o loo manatu mai le Atua i le lalolagi ma i latou o loo nonofo ai, talu ai ua faaleagaina alāmanuia o le laueleele, ma e lē o tutusa le faasoaina. Peita‘i ane, ua faamautinoa mai le Tusi Paia, e toeitiiti ona oo mai lea o se suiga tele, e suia ai le faasoaina o alāmanuia o le lalolagi, faapea ma le auala e pulea ai. (Tanielu 2:44; Mataio 6:9, 10) E ala i le faavaeina o se malo i le lagi e pulea le lalolagi aoao lea e faafoeina e lona Alo o Iesu Keriso, ua faamautinoa ai e Ieova le Atua o le a tutusa uma tagata i le mauaina o le anoanoa‘i o alāmanuia o le laueleele. (Mika 4:2-4) O le a “fano ai fo‘i i latou o ē na fano ai le lalolagi,” o lona uiga, e faaumatia ai i latou o loo faaleagaina le si‘omaga i le lalolagi, i le itu faaleagaga faapea ma le faaletino.—Faaaliga 11:18.

O le a moni ai le folafolaga o loo i le Isaia 40:29-31, i le tulaga faaleagaga ma le faaletino, e faapea: “Na te avatua le malosi i ē ua vaivai; a o ē ua leai se malosi, na te faatuputele i ai le malosi. E vaivai ma tigāina tama matutua; o taulele‘a fo‘i, e pa‘ū‘ū lava i latou; a o ē faatalitali iā Ieova, e toe faafouina lo latou malosi; latou te sii a‘e apa‘au e pei o aeto; latou te femo‘ei, a e lē vaivai; latou te savavali, a e lē tigāina.” E mafai fo‘i ona e a‘oa‘o atili e tusa o le Puna o malosiaga uma, ma le vaifofō i faafitauli tau malosiaga o loo iai i le lalolagi, pe afai e te su‘esu‘e i le Tusi Paia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 Taga‘i i le pusa “How Did Petroleum Form?” i le Awake! o Novema 8, 2003.