Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Talia e le Atua Faaipoipoga a Tagata o le Itupa e Tasi?

Pe Talia e le Atua Faaipoipoga a Tagata o le Itupa e Tasi?

Le Manatu o le Tusi Paia

Pe Talia e le Atua Faaipoipoga a Tagata o le Itupa e Tasi?

A O FAAGASOLO le sauniga o le faaipoipoga, o loo tutū faatasi ni alii se to‘alua ma u‘u lima i luma o se epikopo o le lotu Episcopal, o se tasi e aloa‘ia e tagata. O loo osia se la “feagaiga . . . i luma o le Atua ma le ekalesia.” O loo ofu le ofu talaloa lanu auro ma pa‘epa‘e o le epikopo, ma i luma o tagata, ua ia faamanuia atu i le faatasiga fou. Ina ua māe‘a lea tulaga, ona feasogi lea o nei alii, ae tula‘i le ‘aumaimoa ma pati lima. E tusa ai ma le manatu o le epikopo, o le faaipoipoga a ia alii, “e paia, ma e ao ona faamanuia i ai, . . . auā ua ta‘ua e paia.”

Peita‘i ane, e tele nisi ta‘ita‘i lotu e matuā tetee lava i faaipoipoga faapea. Ua fai mai Cynthia Brust, o le sui o le Tuufaatasiga o Lotu Egelani i Amerika, o se vaega o le lotu Episcopal, “Matou te lagona le matuā faaseā ona o le filifiliga a le epikopo. O ia ituaiga o faaipoipoga, ua teena ai le a‘oa‘oga manino a le Tusi Paia, . . . ma o feusua‘iga, e mo na o le tane ma le fafine ua faaipoipoina.”

Ae ua lē na o le lotu o loo vevela ai finauga e tusa ai o lea mataupu. I le lalolagi aoao, o loo finau ai fo‘i ta‘ita‘i o malo, ona e matuā tele ni aafiaga e oo mai ai, i tulaga tau i le va fealoa‘i, i faiga faapolotiki, ma tau le tamaoaiga auā le totogiina o penisione, faapea fo‘i i fuafuaga i le soifua mālōlōina, ma lafoga.

E fai lava si lavelave o mataupu e tusa ai o aiā ma tulaga tau i le tulafono, ma ua tupu ai fo‘i le feeseesea‘i o tagata. E faaeteete lava Kerisiano ina ia lē faaitu‘au e tusa ai o finauga i mataupu faapolotiki. (Ioane 17:16) * E ui i lea, o i latou e faatāuaina le Tusi Paia, ua fenuminumia‘i e tusa o le fefaaipoipoa‘i o tane, po o ni tama‘ita‘i fo‘i. Ae o le ā sou manatu i faaipoipoga faapea? O le ā le faatulagaga a le Atua e tusa ai o ia faaipoipoga? O faapefea ona aafia lau faiā ma le Atua, ona o lou manatu e tusa ai o lea tulaga?

Ua Iai Faatulagaga Mai le Atua

Ua loa ona faataatia e Lē na faia i tatou tulafono e tusa o faaipoipoga, a o le‘i taitai ona iai ni tulafono a malo. Ua ta‘u mai e le ulua‘i tusi o le Tusi Paia e faapea: “O le mea lea e tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, a e faatasi ma lana avā; ona avea ai lea o i la‘ua ma tino e tasi.” (Kenese 2:24) E tusa ai ma le lomifefiloi Vine’s Expository Dictionary of Biblical Words, o le upu avā i le gagana Eperu, o loo faatatau i se “tama‘ita‘i.” Na faamaonia mai e Iesu lea tulaga i lona faapea mai, o i la‘ua e faatasia i le faaipoipoga, o se ‘tane ma se fafine.’—Mataio 19:4.

O lea la, na fuafuaina e le Atua le faaipoipoga ia avea ma fusi e tumau ma māfana, i le va o le tane ma le fafine. Ua faia le tane ma le fafine ina ia fesoasoani le tasi i le isi, ma ia mafai ona faamalie i mana‘oga e tusa o faalogona, le faaleagaga, ma i le itu faaleituaiga.

I le tala ua lauiloa e le to‘atele e faatatau iā Sotoma ma Komoro, o loo manino mai lava le finagalo o le Atua e tusa o tauatane. Na fetalai mai le Atua: “O le alaga mai Sotoma ma Komoro ua tele, ma ua matuā tele lava a latou agasala.” (Kenese 18:20) Na iloa ai le leaga tele o le tulaga ua oo i ai tagata, ina ua asia Lota, le tagata amiotonu, e ni alii se to‘alua. Ua faapea mai le mau: “Ua si‘omia le fale e tagata o lea aai, o tagata lava o Sotoma, o taulele‘a atoa ma toeaina, o le nuu uma lava mai itu uma; ua latou valaau iā Lota, ua faapea atu, O ifea ea tagata na ō mai iā te oe i le pō nei? Tuu mai ia i la‘ua iā te i matou nei, ina ia matou iloa i la‘ua.” (Kenese 19:4, 5) Ua faapea mai le Tusi Paia: “O tagata o Sotoma ua leaga i latou, ma ua matuā agasala lava i luma o Ieova.”—Kenese 13:13.

O tane o Sotoma, na “mu i lo latou femana‘oa‘i; . . . ua fefaia‘i i latou i mea e māsiasi ai.” (Roma 1:27) Na latou “mulimuli atu i tu‘inanau ese o le tino.” (Iuta 7) I atunuu o loo tele ai ni taumafaiga auā aiā a tagata tauatane, atonu e iai nisi latou te teena le faaupuga, “tu‘inanau ese o le tino,” e tusa ai o faiga faatauatane. Ae, o ai e pule mai i le mea ua talafeagai mo le tagata? Pe e lē o le Atua ea? O ia na faatonuina ona tagata anamua e faapea: “Aua lua te momoe ma se tane, e pei ona momoe ma se fafine; o le mea e inosia lava lea.”—Levitiko 18:22.

E Faamasinoina Oe e le Atua

Ua manino mai le Tusi Paia, e lē talia e le Atua faiga faatauatane, ma e lē fiafia fo‘i o ia iā i latou e ‘fiafia i ē ua faia,’ faapea. (Roma 1:32) E tusa lava pe “faaipoipoina,” e lē faapea ua ta‘uleleia ai. Ina ua faatonu atu le Atua ia “faamamaluina le faaipoipoga e tagata uma,” e lē o faatatauina lana faatonuga i faaipoipoga a tauatane po o tauafafine, o se faiga e inosia tele e ia.—Eperu 13:4.

Ae, e ala i le fesoasoani mai a le Atua, o le a mafai ai e se tagata ona ‘faamamao ma le faitaaga,’ lea e iai ma faiga faatauatane po o faatauafafine, a ia “fai o lona lava tino ma le faapaiaina ma le ta‘uleleia.” (1 Tesalonia 4:3, 4) O lea mea moni, o lea suiga, e lē faigofie ona fai. O Natano *, o se alii sa ola muamua faapena, na ia faapea mai: “Na iā te a‘u le manatu, ailoga a mafai ona tuu la‘u amio.” Ae na mafai ona sui lona olaga e ala i le fesoasoani mai ‘le Agaga o lo tatou Atua.’ (1 Korinito 6:11) O lea, na iloaina ai e Natano, e leai se mea e lē mafaia e Ieova. E na te foa‘i mai le malosi ma le fesoasoani ina ia mafaia ai ona ausia Ana faatulagaga ma maua ai Ana faamanuiaga.—Salamo 46:1.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 E lē auai Molimau a Ieova i ni solo tetee po o nisi faiga faapolotiki e taumafai ai e sui tulafono, e tusa lava pe e lē o ōgatusa tulafono a le atunuu ma o latou lotofuatiaifo ua a‘oa‘oina i le Tusi Paia.

^ pala. 14 E lē o lona suafa moni lenā.

[Ē Ana le Ata i le itulau 26]

Ata na pu‘eina e Chris Hondros/Getty Images