Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mala Faalenatura ma le Vaegafai a Tagata

Mala Faalenatura ma le Vaegafai a Tagata

Mala Faalenatura ma le Vaegafai a Tagata

O SE taavale e lelei lona tausiga, e avea o se taavale e saogalemu mo femalagaa‘iga. Ae afai e lē vaaia faalelei, e mafai ona lamatia ai soifua. E tai faapena le lalolagi.

O le manatu o le to‘atele o saienitisi, o suiga ua oo i le ‘ea ma le sami talu ai mea e fai e tagata, ua māfua ai ona avea le lalolagi ma nofoaga ua sili ona lē saogalemu, ona ua faateleina ma sili atu ona mata‘utia mala faalenatura ua oo mai, ma, e foliga mai ua faalētonu ai fo‘i ma le lumana‘i. Ua ta‘ua i se mekasini (Science) e faapea: “Ua tatou iai nei i se tulaga ua leai se mea e tatou te mafai i ai, ae ua pau lenei o le paneta e mafai ona tatou mau ai.”

Ina ia malamalama pe faapefea ona avea gaoioiga a tagata, ma tulaga ua tele ai mala mata‘utia faalenatura, e ao ona tatou malamalama muamua i le natura o vala eseese o le tau. O se faata‘ita‘iga, e faapefea ona iai matagi malolosi ma afā?

Auala o Faasalalau ai le Vevela

Ua pei le tau i le lalolagi o se masini o loo faasalalauina le vevela, lea o loo sau mai le lā. O lea vevela, o loo tele aga‘i i le Teropika, ma o lea tulaga, ua māfua ai ona faataamilo le ‘ea. * I aso ta‘itasi, o loo faataamilo fo‘i le lalolagi, ma ua faapena ona tutupu ai le taaviliga o ‘ea. E faasolosolo le malolosi o taaviliga ma i‘u ai ina avea ma afā.

Afai o e mātauina le itulagi e aga‘i i ai afā, e masani lava ona agi mai le ekueta aga‘i i mātū po o saute, i vaega mālūlū o le lalolagi. Ua oo atu ai le vevela i ia vaega, ma faaitiitia ai le mālūlū o le tau. O le vaega pito i luga o le sami i le Teropika, ua faatusa lea i se ogaumu, e faasalalau atu lona ea vevela i vaega mālū o le lalolagi. Afai ae silia ma le 80°F [27°C] le vevela e oo i ai le vaega lea o le sami, o le a faasolo ina matuā malolosi matagi i le teropika ma i‘u ai ina avea ma afā.

O le mala faalenatura ua sili ona leaga i le talafaasolopito o Amerika, pe a fua i le tele o ola ua maumau ai, o le afā lea na taia ai le aai o Galveston i Texas, iā Setema 8, 1900. O i latou na maliliu ai, e mai le va o le 6,000 ma le 8,000, ona o galu tetele na māfua mai le afā, ae e toeitiiti atoa le 4,000 o i latou na maliliu i vaipanoa lata ane. E tusa ma le 3,600 fale na faaleagaina ai. O le mea moni, e leai se fale i Galveston na mafai ona talitalia le afā.

E pei ona ta‘ua i le mataupu muamua, ua tele ni afā malolosi ua agi i tausaga e le‘i leva atu. O loo fai su‘esu‘ega a saienitisi pe iai se fesoota‘iga o lea tulaga ma le faateteleina o le vevela o le lalolagi, lea ua atili faaopoopo ai le malolosi o afā. Ae atonu o ia suiga i le tau, e lē na o le pau lea o se faailoga e iloa ai o loo faateteleina le vevela o le lalolagi. Ua iai fo‘i ma nisi āuga lē lelei.

Maualuga le Sami ma Faaleagaina Vaomatua

O le mekasini o le Science ua ta‘ua ai se faamatalaga e faapea, “i le senituri ua mavae, e tusa o le va o le fā i le valu inisi [10 i le 20 senitimita] le tele ua sii ai le maualuga o le suāsami, ma ua faatalitalia, o le a faaauau pea lea tulaga.” O le ā le sootaga o lea tulaga ma le faateleina o le vevela o le lalolagi? E lua ni mea e ono tutupu, e tusa ai ma le manatu o le ‘au su‘esu‘e. Muamua lava, e ono liusuavai aisa o loo i pole o le lalolagi faapea ma isi ogaaisa i le lalolagi. O lea la, o le a atili faaopoopo ai le suāsami. O le manatu lona lua, a o faasolo ina vevela le suāsami, ua faapena fo‘i ona faaopoopo lona telē.

Atonu o le tulaga lea o loo tupu i Tuvalu a o faasolosolo ina maualuga le suāsami. Ua ta‘ua i se tasi mekasini (Smithsonian) e faapea, o faamaumauga mai le motu o Funafuti ua iloa ai, “i le sefulu tausaga ua tuana‘i, e tusa ma le 0.22 inisi [5.6 milimita] i tausaga ta‘itasi” o loo faasolo ina sii ai le maualuga o le suāsami.

I le tele o vaega o le lalolagi, o loo faatupula‘ia le aofa‘i o tagata e nonofo i aai. Ua tele ai fo‘i ma fale e lē mautū ona fauina, faapea ma le faaleagaina ai o le si‘osi‘omaga. O ia tulaga, ua faaopoopo atili i faigatā pe a oo ina tutupu ni mala faalenatura. Se‘i tatou vaai i ni faata‘ita‘iga.

O Haiti o se motu e uiga ese le to‘atele o ona tagata, ma o se mea ua leva ona fai ia le tātuu o o latou vaomatua. O se lipoti i tala fou talu ai nei na ta‘ua ai e faapea, e ui ina matuiā faafitauli tau tupe, tau polotiki, ma le tulaga o tagata i Haiti, ae o lona faafitauli sili ona tugā, o le faaleagaina lea o ona vaomatua. Na manino lea tulaga ina ua tupu se tafega tele talu ai le malolosi o uaga, ma māfua ai le solo o palapala i le 2004, ma e faitau afe i latou na maliliu ai.

Ua ta‘ua i le mekasini Time mai Asia e faapea, o nisi vala ua māfua ai mala faalenatura i Asia i Saute, o le “faateleina o le vevela o le lalolagi, o le polokaina o vaitafe, o le faaleagaina o vaomatua, ma le tātuu o laau e fai faato‘aga.” Ua avea le faaleagaina o vaomatua ma tulaga e vave mātūtū ai le palapala. I tausaga e le‘i leva tele atu, na aafia ai Initonesia ma Pasili i ni lā mala, ma na sasao ai ni afi e sili ona mata‘utia i ona vaomatua. Ae sa le‘i mafai muamua ona sasao ni afi i ia vaomatua ona o le sūsū o le vaomatua. E lē gata i le faalētonu o le tau, ae ua iai fo‘i nisi māfuaaga, ua avea ma tulaga e tutupu ai mala faalenatura. O se faata‘ita‘iga, ua tele atunuu ua oo i ai ni mala e puna a‘e mai le manava o le eleele.

Pe a Galulu le Eleele

O le pito i fafo o le eleele e faia i vaega o ogāeleele salafa, e eseese lo latou lapopo‘a, ma o loo feseeta‘i lemū. I tausaga ta‘itasi, e faitau miliona mafui‘e e lūlū ona o le feseeta‘i o nei ogāeleele. O le mea moni, o le tele lava o mafui‘e e lē o mafai ona mātauina i le taimi e tutupu ai.

Ua ta‘ua e faapea, e tusa ma le 90 pasene o mafui‘e e tutupu ona o se faalētonu i le faatausi‘usi‘uga o nisi o ia ogāeleele. O nisi taimi, e galulu ai ni mafui‘e malolosi i le ogatotonu o se ogāeleele, ae e seāseā tupu. E tusa ai ma le fua faatatau, o le mafui‘e e sili ona mata‘utia ua faamauina i talafaasolopito, o le mafui‘e lea na lavevea ai itumalo e tolu o Saina i le 1556. E manatu tagata e tusa ma le 830,000 i latou na maliliu ai!

E tele fo‘i ma nisi faigatā e oo i ai pe a mavae atu se mafui‘e. O se faata‘ita‘iga, iā Novema 1, 1755, na matuā mafolafola ai le aai o Lisbon i Potukali ona o se mafui‘e. E 275,000 tagata na mau ai i lea aai. Ae lē na o le pau lenā o faafitauli o lea aai. Na iai fo‘i ni afi, faapea ma galulolo e tusa ma le 50 futu [15 mita] le maualuluga na fafati ane mai le Vasa Atalani. E sili atu ma le 60,000 le aofa‘i o i latou na maliliu ai.

Na iai fo‘i se vaega a tagata i le māfuaaga na matuā mata‘utia ai lea mala. O se tasi o māfuaaga, ona o le to‘atele na‘uā o tagata e mau i lea vaipanoa, ae o se vaipanoa e tele ai mafui‘e. Ua fai mai se tusitala e suafa iā Andrew Robinson: “Ua toeitiiti lava o le ‘afa o aai tetele o le lalolagi o loo i vaipanoa e tele ai mafui‘e.” O se isi vala e aafia tele ai, o ituaiga o fale o loo iai. O se tulaga faanoanoa ona ua moni le faaupuga e faapea: “E lē o mafui‘e, a o fale e māfua ai le maliliu o tagata.” Ae, e leai se mea e mafai pe afai e lē gafatia e tagata ni fale e mafai ona tatalia le malosi o se mafui‘e.

Maugamū—E Atiina A‘e Ai ma Toe Faaleaga Ai

Ua ta‘ua i se lipoti a se tasi faalapotopotoga (Smithsonian Institute) i Amerika e faapea, “e tusa ma le 20 maugamū o loo sasao, a o e faitauina nei upu.” O le tulaga masani e tusa ai ma su‘esu‘ega i mafui‘e, e tai tutusa lava ituaiga o ogāeleele e tutupu ai mafui‘e, ma maugamū. E tutupu i ogāeleele ua māvaevae, aemaise lava i lalo i vaega vanuvanu o le sami, ma o i inā e pupuna a‘e ai le lava, pe tutupu fo‘i i ni vaega ua fetaui ai ni ogāeleele salafa ma ua sulu le pito o le tasi ogāeleele i lalo o le isi.

O maugamū ua sasao a‘e ona ua fetaui ogāeleele salafa, ua avea o se lamatiaga sili i tagata, talu ai ua tupu soo lea tulaga, ma e lalata fo‘i i vaipanoa o loo mau ai tagata. E tele maugamū faapea o loo i le vaega o le Pasefika e ta‘u o le Pacific Rim. E feoloolo fo‘i le aofa‘i o maugamū o loo iai i isi ogāeleele vevela. E foliga mai o motu o Hawaii, Azores, Galápagos, ma le Society, na māfua mai i maugamū i ogāeleele faapena.

I le talafaasolopito o le laueleele, ua loa ona iai le aogā o maugamū. E tusa ai ma faamatalaga a se iunivesite, na ta‘ua faapea e tusa ma le “90% o konitineta ma omoomo i le ilititai, ua māfua mai i maugamū.” O lea la, aiseā ua malosi tele ai le sasao o nisi maugamū?

O maugamū, e sasao a‘e e ala i le pupuna a‘e o le lava mai totonu o le eleele, lea e matuā vevela lava. O nisi maugamū e faifailemū le punapuna a‘e o le lava, ma e lē o se mea e faate‘ia ai tagata i lona sasao a‘e. Ae o nisi maugamū, e sili atu ona malosi nai lo se pomu niukilia i le taimi e sasao a‘e ai! E fua lea i le māfiafia o le lava o loo sasao a‘e faapea ma le tele o le kasa ma le vevela o le vai o loo iai. I le taimi e malosi ai le pupuna a‘e o le lava, ua sasao a‘e ai fo‘i ma vai ma kasa vevela, e tai pei lava o se fagu inu e pipisi solo pe a tatala.

O le mea e lelei ai, ona o se tulaga masani le faigofie ona iloaina, ua lata ona sasao se maugamū. O le mea lenā na tupu i le 1902, i le mauga o Pelée, o loo i Martinique, o se motu o le Karipiane. O le taimi tonu lava lea ua lata le palota i le aai e lata ane, o St Pierre, ma na uuna‘i ai e le ‘au faipolotiki tagata ia nonofo pea i le motu, e ui sa to‘ulu ifo le lefulefu mai le maugamū, ma ua mama‘i ma matata‘u tagata o le aai i le mea o le a tupu. E lē gata i lea, ua mavae ni nai aso talu ona tapunia faleoloa ma pisinisi.

O le aso 8 o Me na faamanatuina ai e le motu le afio a‘e o Iesu i le lagi, ma o le to‘atele o tagata na o i le malumalu o le Katoliko e fai talosaga ina ia faasaoina i latou mai le maugamū. I lenā lava taeao, a o le‘i tāina le 8, na sasao a‘e ai le maugamū o Pelée, ma na salalau atu le lefulefu ma fasi lava e pei o ni tioata ninii, faapea ma le kasa vevela, e tusa o le 200-500 tikeri [400 i le 900°F] lona vevela. Na pei o se ao uliuli o loo alu saosaoa le sosolo ifo mai le mauga o ia mea, ma ufitia ai le aai, ma e toeitiiti atoa le 30,000 o i latou na maliliu ai. Na mū le logo o le malumalu, faapea ma vaa na tuta i le taulaga. O le maugamū lea ua sili lona mata‘utia i le senituri lona 20. Ae ana utagia e tagata faailoga e iloa ai, o le a sasao le maugamū, semanū e lē mata‘utia tele le mea na tupu.

Po o le a Faateteleina Mala Faalenatura?

I le lipoti o le 2004 a le Faalapotopotoga Faavaomalo a le Koluse Mumū e tusa o mala i le lalolagi, na ta‘ua ai e faapea, i le sefulu tausaga ua tuana‘i, e sili atu ma le 60 pasene ua faateleina ai mala ona o mea e tutupu i le laueleele ma le sami, faapea ma le tau. Na lomia lea lipoti a o le‘i tupu le galulolo tele iā Tesema 26 i le Vasa Initia, ma na ta‘ua ai e faapea, “ua faaalia mai ai le tulaga o le a iai a o faagasolo le lumana‘i.” O le mea mautinoa, afai e faatuputupula‘ia pea le to‘atele o tagata e nonofo i vaipanoa o loo lamatia i mafui‘e, faapea ma le faaleagaina o vaomatua, e itiiti la se māfuaaga e manatu ai o le a sologa lelei le lumana‘i.

E lē gata i lea, o loo faaauau pea ona faateleina kasa lē lelei i le ea ona o falegaosimea a atunuu mauoloa. Ua faapea mai se faamatalaga i le mekasini o le Science, afai e tuai ona fai se togafiti i lea tulaga, ua “faatusaina lea i se ma‘i e lē o fia togafitia. E tele ni faafitauli o le a tula‘i mai ai.” E tusa ai o lea tulaga, ua fai mai se lipoti mai Kanata e tusa o le faaitiitia o mala: “Ua iai le manatu e faapea, ua avea suiga i le tau o se faafitauli tau si‘osi‘omaga e sili ona ogaoga ua feagai nei ma malo.”

Ae i le taimi nei, e lē o mafai ona autasi malo pe mo‘i o tagata ua māfua ai le vevela atili o le lalolagi, ma ua sili fo‘i ona faigatā ona latou ioe faatasi i se mea e fo‘ia ai lea faafitauli. O lea tulaga ua faamanatu mai ai le mea moni o loo i le Tusi Paia e faapea: “E lē o i le tagata . . . ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Ae e pei ona o le a tatou iloaina i le mataupu e sosoo mai, e lē faapea ua aunoa i tatou ma se faamoemoe. O nei faafitauli, e aofia ai tulaga faigatā ua iai le lalolagi, ua faamaonia atili ai le matuā lalata tele mai o le vaifofō mo ia faafitauli.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 Talu ai e lē o tutusa le vevela i vaega eseese o le lalolagi, o lea tulaga ua māfua ai ona iai āu o le sami, ma ua mafai ai ona faasalalauina atu le vevela i vaega mālūlū o le lalolagi.

[Pusa/Ata i le itulau 6]

Ina ua Tupu se Maugamū i se Faato‘aga Sana

I LE 1943, a o asia e se faifaato‘aga lona faato‘aga sana, na ia vaai ai i se mea uiga ese. Ua amata ona māvete le laueleele. E oo ane i le aso na sosoo ai, ua avea le māvete ma tama‘i maugamū. I le vaiaso na sosoo ai, ua 500 futu [150 mita] le telē o le maugamū! I le tausaga na sosoo ai, na oo lona maualuga i le 1,200 futu [360 mita]. Mulimuli ane na oo lona maualuga i le 1,400 futu [430 mita] ma e tusa ma le 9,100 futu [2,775 mita] lona maualuga i luga a‘e o le sami. Na ta‘u lea maugamū o Paricutín, ma i le 1952, na te‘i lava ua lē toe sasao, ma na gata mai ai lava i inā ona ola.

[Ē Ana le Ata]

U. S. Geological Survey/Photo by R. E. Wilcox

[Pusa/Ata i le itulau 8]

INA UA FAASAOINA E LE ATUA NUU MAI MALA

O OGE, o se tasi lea o mala faalenatura. O se tasi o oge mai anamua o loo faamaumauina, o le oge lea na oo i Aikupito i le taimi o Iosefa, le atalii o Iakopo, po o Isaraelu. E fitu tausaga o le oge ma na aafia ai Aikupito, Kanana, ma isi nuu. Ae sa le‘i avea ma tulaga na oo ai le matelāina i tagata auā o lea oge na mua‘i faailoa mai e Ieova. Na ia faaalia fo‘i e faapea o le a matuā tele le saito i Aikupito i tausaga e fitu a o lumana‘i le oge. O le Atua na faatautaia le tulaga o mea, ma na avea ai Iosefa ma palemia ma lē e pulea le faaputuina o le saito. Talu ai le tele na‘uā o le saito na teuina e Aikupito, na latou ‘tuu ai le faitauina.’ O lea saito na fafagaina ai tagata Aikupito, ma “nuu uma,” faapea ma le aiga o Iosefa.—Kenese 41:49, 57; 47:11, 12.

[Ata i le itulau 7]

HAITI 2004—O tama o loo la‘u vai taumafa, i auala ua lofia i se lologa. O se isi vala ua tele ai lologa o palapala, o le tātuuina o vaomatua

[Ē Ana le Ata]

Ata i tua: Sophia Pris/EPA/Sipa Press; tama‘i ata: Carl Juste/Miami Herald/Sipa Press

[Ata i le itulau 9]

E tele se vaegafai a le tele o malo ua māfua ai le iai o kasa oona

[Ē Ana le Ata]

© Mark Henley/Panos Pictures