Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ā Ata o le a E Matamata Ai?

O ā Ata o le a E Matamata Ai?

O ā Ata o le a E Matamata Ai?

UA ESEESE manatu o tagata e tusa o le fanati mai o faiga faaleituaiga, le fasi tagata, ma upu masoā o loo faaalia i ata i lenei vaitaimi. O isi ua manatu e matagā ni faiga faaleituaiga o loo faaalia i se ata, ae fai mai nisi e manaia. Ua manatu nisi e lē mana‘omia faiga sauā ma le fasi tagata i se ata, ae o isi ua manatu i ai e mana‘omia na tulaga. O nisi e ‘ino‘ino i ata e iai gagana masoā, ae o nisi ua manatu o le tulaga moni lenā o le olaga. O mea ua manatu nisi e matagā, ua manatu i ai isi o le sa‘olotoga lenā o le tagata lava ia. A nofo se tasi ma faalogologo i ia manatu, atonu e foliga mai, e lē o ni vala tāua ia vala.

Peita‘i, e iai le tāua o mea o loo tatou vāai ma faalogo ai i ata. Ua talafeagai lea popolega, e lē gata i mātua, ae faapea fo‘i ma i latou e tāua iā i latou amioga tatau. Ua faapea mai ma le faanoanoa se tama‘ita‘i talavou: “A ou alu i le tifaga ma lo‘u faamoemoe atonu e lelei le ata, e uma a‘e ua ou lagona, ua pei a‘u o se tagata leaga. E lē gata ina ou lē fiafia i tagata na faia lea ata matagā, ae ou te faanoanoa fo‘i iā te a‘u lava. E peisea‘ī ua faaleagaina lo‘u tagata ona o lo‘u matamata fua i lea ata leaga.”

Faavasegaina o Ata

E lē o se mea fou le popole i mea o loo faaali i ata. I le taimi faato‘ā fai ai ata tifaga, sa matuā faaalia le lē fiafia o tagata ona o uiga faaleituaiga ma faiga solitulafono na faaalia ai. O lea, i le amataga o tausaga mai le 1930, na faavae ai se tulafono i le Iunaite Setete e matuā faatapulaa ai lava mea e faaalia i ata.

E tusa ai ma se tasi o lomifefiloi (The New Encyclopædia Britannica), o lea faiga fou, “sa matuā faasāina ai lava le faia o ni amioga e pei ona amioa‘i tagata i le olaga masani. Sa faasā ona ‘faaali le alofa faamama‘i,’ ma e lē mafai fo‘i ona iai ni faamatalaga e faatatau i le mulilua, feusua‘iga lē mamā, se faatosina faaleituaiga, po o ni faiga faamalosi, se‘i vaganā e matuā mana‘omia lava i le ata, ma o i latou e faia ia tulaga, ia faaalia mai i le faai‘uga o le ata, ua oo i ai se faasalaga.”

E tusa ai o faiga sauā ma le fasi tagata i ata, sa “faasā ona faaali pe ta‘ua ni auupega, faasā ona faaali se faiga solitulafono, po o ni alii leoleo ua maliliu ona o tagata amioleaga. Sa lē mafai fo‘i ona ta‘ua le faasauā ma le fasioti tagata, pe faaali mai fo‘i se fasiotiga tagata po o sē ua pule i lona ola se‘i vaganā o se vala e tāua i le tala o le ata. . . . Sa matuā faasā ona faaali mai e faapea e lē afāina le solia o se tulafono.” I se isi faaupuga, e tusa ai ma le faasāsāaga, e “lē mafai ona fai se ata e ono faaleagaina ai amio a i latou e matamata ai.”

Ua Faailoga Ata

E oo ane i tausaga mai le 1950, e to‘atele tagata fai tifaga i Hollywood ua lē amana‘ia na faasāsāaga. O lo latou manatu, ua lē toe aogā. O lea, i le 1968, na faia ai se isi faiga fou. * O lea faiga fou, e lē afāina po ā mea e faaalia i le ata, ae sa iai se faailoga e lapata‘ia ai tagata e tusa ma amioga o loo faaali ai. Fai mai Jack Valenti, o se alii na toeitiiti atoa le fāsefulu tausaga o avea ma peresitene o le Faalapotopotoga a le ‘Aufai Tifaga i Amerika, o le sini o lea faatulagaga, “ia maua ai e mātua se lapata‘iga ma fai ai a latou filifiliga e tusa o ata e mafai ona matamata ai a latou fanau.”

O lea faiga na matala ai faasāsāaga e tusa o mea e faaali i ata, ma o ata na faia i Hollywood, na tele ai faiga faaleituaiga, o le fasi tagata, ma gagana masoā na faaalia ai. Na pei o se galu fafati le faateleina o ia faiga i ata ona ua lē toe iai ni faasāsāaga. Ae ua aogā le iai o faailoga i ata, ina ia iloa ai e tagata po o ā mea o le a faaalia i ata. Ae pe faamata ua lava le faailoga o loo iai i se ata e te iloa ai mea uma e tusa o lea ata?

Mea e Lē Ta‘u Maia e se Faailoga

Ua iai nisi ua lagona e faapea a o faagasolo le taimi, ua lē o toe faamoemoeina faailoga o loo iai i ata. O lea manatu, ua lagolagoina e se su‘esu‘ega na faia e le Harvard School of Public Health, ona na faaalia ai, ua tele atu le fasi tagata ma faiga faaleituaiga ua faaalia i ata mo talavou pe a faatusatusa i ata i le sefulu tausaga ua tuana‘i. E tusa ma lea su‘esu‘ega, “e ui ina tutusa le faailoga e iloa ai ni ituaiga o ni ata, ae e telē lava le eseesega o mea lē lelei e faaalia ai,” ma “e ui ina faailoga ata e tusa o le matutua o i latou e talafeagai ona matamata ai, ae e lē o lava faamatalaga e iloa ai po o le ā le tele po o le itiiti o tulaga tau i le fasi tagata, o faiga faaleituaiga, ma le laulauvavale, o le a faaalia ai.” *

O lea la, o mātua o loo tuu a latou fanau e matamata i so o se ata, atonu ua latou lē o iloa po o ā ata e talafeagai ona matamata ai tamaiti i nei aso. O se faata‘ita‘iga, o se tagata o lana galuega o le iloilo o ata i Amerika, na ia faamatala mai le teine autū o se ata, ma i lona manatu, e lē afāina le matamata ai o talavou. Fai mai o ia o “lea tama‘ita‘i, e 17 tausaga lona matua, ma i aso uma e fiafia lava o ia e inu ia onā, e faaaogā fualaau faasāina, ma faia faiga faaleituaiga i patī, ma feusua‘iga ma se alii faato‘ā la masani.” O tulaga na o loo masani ona faaali i ata. Ua ta‘ua i le pepa Washington Post Magazine e faapea, “o se mea masani” le ta‘ua o faiga faaleituaiga e faaaogā ai le fofoga, i ata o loo ta‘ua e lē afāina mo talavou. Ua manino mai ai la, e lē lava le iai o se faailoga o se ata ma auala e iloa ai pe fetaui ona matamata ai. Ae e faapefea la ona iloa pe talafeagai ona matamata i se ata?

‘Ia ‘Ino‘ino i Mea Leaga’

E leai se isi mea e sili atu na i lo se loto fuatiaifo ua a‘oa‘oina i le Tusi Paia. I filifiliga uma a se Kerisiano, e taumafai lava o ia e faatino le fautuaga o loo i le Tusi Paia i le Salamo 97:10: “Ia outou ‘ino‘ino i mea leaga.” E aofia ai fo‘i ma filifiliga e tusa o mea faafiafia. O le tagata e ‘ino‘ino i mea leaga, e manatu o ia e sesē le faafiafiaina i mea e ‘ino‘ino i ai le Atua.

Ua faapitoa lava i mātua ona ia matuā faaeteete e tusa ai o ata e faataga a latou fanau e matamata ai. E lē lava le faalagolago i le faailoga o loo ta‘ua i le ata e iloa ai pe talafeagai. Atonu o loo iai ni mea i le ata ua ta‘u mai ai e lē afāina mo lau fanau, ae o ni mea e te lē fiafia i ai. E lē o se tulaga lea e faate‘ia ai Kerisiano, ona o mafaufauga ma ata ua fiafia i ai le lalolagi, e matuā valavala lava ma faatulagaga a le Atua. *Efeso 4:17, 18; 1 Ioane 2:15-17.

E lē faapea ai e leaga uma ata. Ae e ao lava ona faaeteete. Ua faapea mai le Awake! o Me 22, 1997, e tusa o lea tulaga: “E ao i le tagata lava ia ona manatunatu lelei e tusa o lea mataupu ma faia se filifiliga e na te maua ai se loto fuatiaifo lelei i luma o le Atua faapea ma tagata.”—1 Korinito 10:31-33.

Filifilia o Ata Talafeagai

O le a faapefea ona filifili mātua e tusa ai ma ata e matamata ai o latou aiga? Ia faafofoga i ni manatu ua faaalia e ni mātua mai vaega eseese o le lalolagi. Atonu o le a aogā o latou manatu i lau taumafaiga e filifili lelei ni ata e matamata ai lou aiga.—Taga‘i fo‘i i le pusa “Isi Ituaiga o Faafiafiaga,” i le itulau e 14.

Ua fai mai Ioane mai Sepania: “A o laiti la ma fanau, e le‘i tuu e ō na o latou pe ō ma isi talavou i le tifaga, ae e matou te ō faatasi. Nei la ua avea ma talavou, a faapea o lea faato‘ā faaali se ata, e matou te faatali po ā tala a tagata, po o se isi fo‘i e matou te faamoemoeina, e tusa o le ata. Ona matou filifili lea o se aiga pe ao ona matou matamata ai.”

O Mareko, o se tamā mai Aferika i Saute, e fesilisili i lona atalii talavou e tusa o sona manatu i ata o loo faaali i fale tifaga. Fai mai o ia: “E ma te amataina ma le tinā le talanoaga, ma fesili iā te ia e tusa o sona manatu i le ata. O lea tulaga e mafai ai ona ma iloa ma faatonutonu ona manatu. O le faia faapea, ua mafai ai ona matou filifilia ni ata e mafai ona matou matamata ai.”

E faapena fo‘i Rogerio, o se tamā mai Pasili, e talanoa faatasi ma lana fanau ma filifili lelei ata e matamata ai. Fai mai o ia: “E matou te faitau faatasi i faamatalaga a tagata e iloiloina ata. Matou te ō faatasi i le fale vitiō ma ou faasino iā i latou pe faapefea ona iloa le tulaga o se ata mai mea o loo tusia i le faavaa o le vitiō.”

O se tamā i Peretania e igoa iā Mataio, ua ia iloaina le aogā o le talanoa ma lana fanau i ata e latou te fia matamata ai. Ua ia fai mai: “Mai lava o laiti le fanau, e matou te talanoa e tusa o mea o loo faaalia i ata o loo matou fia matamata ai. Pe afai e matou te filifili e lē aogā ona matamata i se ata, ona ma faamatala lea ma la‘u avā le māfuaaga e lē tatau ai ona matamata i lea ata, ae lē tau ina fai atu e lē mafai ona matamata ai.”

E lē gata i lea, o nisi mātua ua latou faaaogā le Initineti e su‘e ai faamatalaga e tusa ai o se ata. E iai ni vaega i le initineti o loo faamatala lelei mai ai mea o loo faaalia i ata. E aogā lea ina ia iloa lelei ai po o ā ituaiga o amioga o faaalia i le ata.

Aogā o se Lotofuatiaifo ua A‘oa‘oina Lelei

O loo ta‘ua i le Tusi Paia i latou ‘ua a‘oa‘oina e iloa le lelei ma le leaga.’ (Eperu 5:14) O lea la, o le sini o mātua, ia a‘oa‘oina mea e aogā i a latou fanau, o mea o le a fesoasoani iā i latou ia faia filifiliga poto pe a oo ina faia a latou lava filifiliga e tusa ai ma mea faafiafia.

Ua tele talavou Molimau a Ieova ua a‘oa‘oina lelei e o latou mātua e tusa ai o lea tulaga. O se faata‘ita‘iga, o Pili ma Sieli, o ni mātua mai Amerika, e fiafia tele e tifaga faatasi ma la la‘ua fanau tama talavou e to‘alua. Fai mai Pili: “E masani ona matou talanoa e tusa o se ata na matou matamata ai, po o ā ni amio na a‘oa‘oina mai ai ma pe matou te ioe i ai pe leai.” O le mea moni, ua iloa e Pili ma Sieli, e tatau lava ona filifili lelei. Fai mai Pili: “E matou te faitau muamua i tala e tusa o le ata, ma e lē faigatā iā i matou ona matou tula‘i ma ō ese mai le faletifaga pe afai e iai ni vala lē manuia e matou te le‘i faatalitalia.” Ua manatu Pili ma Sieli, o le talanoa faatasi ma le fanau i le faia o se filifiliga lelei, ua fesoasoani lea i le fanau ina ia iloa le lelei mai le leaga. Fai mai Pili: “Ua sili atu ona lelei filifiliga ua la faia e tusa o ata e matamata ai.”

E tele mātua e pei o Pili ma Sieli ua fesoasoani i a latou fanau ia filifili lelei e tusa ai o mea faafiafia. O le mea moni, o le tele lava o ata, e lē talafeagai. Ae afai e ta‘ita‘iina e ta‘iala a le Tusi Paia, e mafai e Kerisiano ona maua ni ata lelei e matamata ai, ma e faafiafiaina ai fo‘i.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 E tele atunuu i le lalolagi ua faia se faiga faapea, ma ua iai se faailoga e iloa ai po o le ā le matutua o i latou e fetaui ona matamata i se ata.

^ pala. 12 E lē gata i lea, e tofu lava le atunuu ia ma ana faatulagaga. Atonu o se ata e le‘i fuafuaina e matamata ai talavou i se isi atunuu, o le a lē afāina mo talavou i le isi atunuu.

^ pala. 16 E ao fo‘i ona manatua e Kerisiano, o nisi ata mo tamaiti ma talavou, o loo iai faiga faataulāitu, o faiga faaagaga, ma faiga faatemoni.—1 Korinito 10:21.

[Pusa/Ata i le itulau 18]

“E MATOU TE FILIFILI FAATASI”

“A o o‘u la‘itiiti, sa masani ona ō faatasi lo matou aiga i le tifaga. Nei la ua ou matua, ua faataga a‘u ou te alu na o a‘u. Ae e muamua ona siaki e o‘u mātua le igoa o le ata, ae po o le ā fo‘i e faatatau i ai. Afai e fou le ata iā i la‘ua, ona la faitau lea i ni faamatalaga pe vaai i le TV i ni tala e tusa o le ata. E su‘e fo‘i e i la‘ua ni faamatalaga o loo i le Initineti e tusa o le ata. Afai e lē fetaui le ata i lo la manatu, ona la faamatala mai lea o māfuaaga. E tuu mai fo‘i le avanoa e faamatala ai so‘u manatu. E sa‘oloto lava le auala e matou te talanoa ai, ma e matou te filifili faatasi.”—Faamatalaga a Héloïse, e 19 tausaga, mai Falani.

[Pusa/Ata i le itulau 19]

TALANOA FAATASI!

“Pe afai e faasā e mātua se mea e aunoa ma se mea lelei e sui a‘i, o le a taumafai la tamaiti e faamalie o latou mana‘oga e aunoa ma le iloa e o latou mātua. O lea, pe a manana‘o fanau e matamata i ni faafiafiaga e lē lelei, o nisi mātua e lē vave ona oso atu e faasā, pe fai atu fo‘i ua lelei. Ae latou te tuu se‘i maua se to‘a o i latou uma. E lē faaalia se uiga vevesi, ae e talatalanoa i le mataupu a o faagasolo ni nai aso, ma fesilisili i le talavou i sona manatu pe aiseā e lelei ai lea ituaiga o faafiafiaga. O le talanoa faapea, e masani lava ona ioe le talavou i le manatu o mātua, ma e faafetai atu fo‘i iā i latou. Ona ta‘imua lea o mātua e filifili se isi auala e latou te maua faatasi ai se faafiafiaga lelei.”—Faamatalaga a Masaaki, o se ovasia femalagaa‘i i Iapani.

[Pusa/Ata i le itulau 20]

ISI ITUAIGA O FAAFIAFIAGA

▪ “O le natura o le talavou, e fia faatasi atu i isi talavou. O lea la, e ma te vāai ai i ni aumea lelei e tafao ai la ma tama teine, ae ma te vaavaaia faalelei lava. E tele talavou lelei i la matou faapotopotoga, o lea, e ma te faalaeiau la ma tama e faauō iā i latou.”—Faamatalaga a Elisa, mai Italia.

▪ “E tele so ma sao i taimi e tafafao ai le fanau. E mā te fuafua ni mea aogā e fai, e pei o se savaliga e maimoa i nofoaga mananaia, o papakiū, o pikiniki, ma faatasitasiga ma isi Kerisiano e eseese le matutua. Ua iloa ai e fanau, o faafiafiaga e lē o se mea e na o latou ma isi talavou e faatasitasi ai.”—Faamatalaga a Ioane, mai Peretania.

▪ “E ese le manaia o le tafafao faatasi ma uso Kerisiano. E fiafia fo‘i la‘u fanau e taaalo soka, o lea i nisi taimi e fuafua ai e matou te taaalo ma isi.”—Faamatalaga a Ioane, mai Sepania.

▪ “E ma te faalaeiau le fanau ia a‘o ia popoto i se mea fai musika. E iai fo‘i isi mea e matou te fiafia e fai faatasi e pei o le tenisi, volipolo, ti‘eti‘e uila, faitau tusi, ma le faatasitasi ma uō.”—Faamatalaga a Mareko, mai Peretania.

▪ “Ua masani lo matou aiga e ō faatasi e faataavale polo ma a matou uō. E matou te taumafai fo‘i ia faatasi i le masina ona iai se mea faapitoa e fai. O le auala e ‘alofia ai faafitauli o le vaai lelei lea e mātua o mea e faia e fanau.”O le tala a Danilo, mai Filipaina.

▪ “E sili atu ona manaia le auai i mea o loo faia na i lo le saofa‘i ma matamata i se ata. E matou te vaai po ā ni faaaliga o le a faia i le matou vaipanoa, e iai faaaliga ata, po o taavale, po o musika. E aogā mea faapea auā e mafai lava ona fetalanoaa‘i ai. Matou te faaeteete lava ina ne‘i ova fo‘i le faafiafia. Ona e lē gata o le taimi o loo alu ai, ae a ova fo‘i ua leai se mālie.”O le tala a Judith, mai Aferika i Saute.

▪ “Ou te taumafai lava ia malamalama la‘u fanau, o nisi mea o loo faia e isi tamaiti, e lē talafeagai mo i latou. O lea, e ma te taumafai ai o ni mātua ia latou maua ni faafiafiaga lelei. E ma te taumafai ia aua ne‘i faapea mai tamaiti, ‘E matou te lē ō lava i se mea. E leai lava ni matou mea e faafiafia ai.’ O lea la, e matou te ō i paka ma fai fo‘i faatasitasiga i lo matou fale ma le ‘auuso mai le faapotopotoga.” *Faamatalaga a Maria, mai Pasili.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 47 Mo nisi faamatalaga atili, taga‘i i le Watchtower o Aokuso 15, 1992, itulau e 15-20.

[Ē Ana le Ata]

James Hall Museum of Transport, Johannesburg, Aferika i Saute

[Ata i le itulau 17]

Vaai MUAMUA faamatalaga e tusa o le ata

[Ata i le itulau 19, 20]

Mātua e, a‘oa‘o lau fanau ia iloa ona filifili lelei