Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Taumafaiga e Fafaga Tagata e Piliona

O Taumafaiga e Fafaga Tagata e Piliona

O Taumafaiga e Fafaga Tagata e Piliona

I ASO ta‘itasi, e tusa ma le piliona tagata e lē lava a latou meataumafa. Ae peita‘i, e tusa ai ma Malo Aufaatasi, e lē o se tulaga lea e tatau ona iai.

Iā Setema 8, 2000, na auai ai ni ta‘ita‘i o malo malolosi o le lalolagi i se Fonotaga a Malo Aufaatasi. Na saunoa ai le Failautusi Sili o Malo Aufaatasi, o Kofi Annan e faapea: “Na outou faapea mai o le a outou faamuamua taumafaiga e aveese le mativa.” O nisi o ia ta‘ita‘i na tuu sa‘o mai lava o latou manatu e tusa ai o faafitauli o tagata matitiva o le lalolagi. Na ta‘ua e le sui peresitene o Pasili e faapea: “Ua avea le lē tagolima ma luma o tagata.” Ae na sili atu ona malolosi upu a le palemia o Peretania ina ua ia faapea mai: “Ua faanoanoa ma māsiasi le lalolagi ona o le lē taulau o atunuu tamaoaiga e fesoasoani i le mativa o Aferika.”

Na faamanino mai e nei alii e to‘alua le ta‘uvalea o malo ona ua lē taulau ona latou fesoasoani i le fafagaina o i latou o loo matelāina. Na folafola mai e le ‘au usufono se taumafaiga i lea tulaga, e avea ma faamaoniga o lo latou faanaunauga e faaleleia olaga o tagata uma i le lalolagi. Na latou faatula‘i se i‘ugāfono e valu ni ona vala e faapea: “E matou te faia le mea e mafai ina ia sa‘oloto ai o matou uso a tagata mai le matuā lē tagolima, lea e silia ma le piliona le aofa‘i o i latou o loo pagatia nei. . . . Ua tonu fo‘i iā i matou ia oo atu i le 2015, ua faaitiitia ia ‘afa le to‘atele o tagata i le lalolagi e itiiti ifo i le tālā le tupe latou te maua i le aso, faapea fo‘i ma i latou o loo matelāina.”

O le ā se tulaga ua oo i ai le faatinoga o lea sini matagofie talu mai Setema 2000?

E Leo Tele Gaoioiga na i lo Upu

I le 2003 na sa‘ili ai e le faalapotopotoga e vaavaaia lea tulaga (Global Governance Initiative of the World Economic Forum) po o ā ni taumafaiga o fai e tusa ai o lea sini, e tusa ma le i‘ugāfono a Malo Aufaatasi ma ta‘ita‘i a le lalolagi. Na ta‘ua e le lipoti na tuuina mai iā Ianuari 15, 2004 e faapea: “Ua matuā lē taulau le lalolagi e fai ni taumafaiga e faatinoina ai ona sini e sili ona tāua.” E tusa o le tulaga matelāina, ua ta‘ua i le lipoti e faapea: “O le faafitauli, e lē o le lē lava o taumafa, auā o loo lava ma totoe taumafa mo tagata uma, ae e lē o lava taumafa e maua e i latou e lē lava le seleni.”

Ua faapea mai le lipoti e tusa ai ma le faafitauli o le lē tagolima: “Pe tamaoaiga pe leai, o malo lava ua pa‘ū i ai le lē taunuu o folafolaga. Ae, o le tulaga masani, o se faiga tau tamaoaiga ua fuafuaina e i latou e mau‘oa, e lē maua ai ni lelei o i latou e sili ona matitiva. E ui ina tele faamatalaga mananaia na faia e malo mau‘oa, e itiiti lava so latou naunau e suia lea tulaga pe taumafai fo‘i ia faateleina so latou sao e fesoasoani ai i le atina‘e o ē matitiva.” E ui i lea tulaga, o loo faaauau pea ona felafolafoa‘i le ‘aufaipolotiki e aunoa ma ni gaoioiga, ma o loo taumafai lava malo ta‘itasi mo lona lava lelei. Ae o loo faaauau pea ona matelāina i latou e matitiva.

O se tusi mai le World Economic Forum, o lona ulutala “Ia Faatinoina se Sini,” na lapata‘i mai e faapea, “e matuā to‘atele lava nuu o le a faateteleina lo latou matelāina pe afai e lē suia fuafuaga tau fefaataua‘iga faavaomalo, ma ia taula‘i atu fuafuaga a malo i le faamutaina o le matelāina, ma faateleina taumafaiga aogā a tagata.” O ai tonu e ao ona faia faapea? O malo ia na faia sa latou filifiliga maumaututū ma folafola mai i le 2000, o le a latou faaleleia le tulaga o tagata.

E lagona le faanoanoa pe afai e lē taunuu se folafolaga, ae a tele folafolaga e lē taunuu, o le a lē faamoemoeina lē na faia ia folafolaga. Ua lē faamoemoeina malo o le lalolagi talu ai ua lē faataunuuina a latou folafolaga ia tausi i ē matitiva. E iai se tinā e nonofo ma lana fanau e to‘alima i se atunuu mativa i le Karipiane, ma e tasi le ‘aiga a lona aiga e maua i le aso. Ua fai mai o ia: “Pau lava le mea ou te popole i ai, ia maua sa matou mea e ‘ai. E lē tāua iā te a‘u po o ai o loo pulea le malo. E leai ma se mea ua matou maua mai le malo.”

Ua faapea mai Ieremia: “Ieova e, ua ou iloa e lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Ua lē mafai e malo ona fo‘ia faafitauli o ē matitiva, ma ua faamaonia ai le moni o upu o le Tusi Paia.

Ae ua faailoa mai i le Tusi Paia se Pule o loo iā te ia le mana ma le faanaunauga e mafai ai ona fo‘ia faafitauli o tagata. E lē toe iai se tasi e matelāina pe a faatautaia e ia mea uma lava.

O le Faavae mo le Faamoemoe

“E faasaga atu iā te oe mata o mea uma lava; e te avatua fo‘i a latou mea e ‘ai i ona aso e tatau ai.” (Salamo 145:15) O ai Lē o le a fo‘ia le matelāina o tagata? O Lē na faia i tatou, o Ieova le Atua. E ui ua afe ma afe tausaga o matelāina tagata ma oo i ai ma isi faafitauli, ae e lē faapea ai e lē o manatu mai Ieova i tagata. O loo ia mātauina le lē taulau o malo, ma o loo faaalia mai i lana Afioga, lea e lē mafai ona sesē e faapea, ua toeitiiti oo mai lona malo e aveesea malo uma.

Ua fetalai mai Ieova: “A o a‘u, ua ou faauuina la‘u Tupu i luga o Siona lo‘u mauga paia.” (Salamo 2:6) O lea folafolaga mai le pule sili o le vateatea, ua avea ma faamoemoe mo i tatou. Ua lē taulau pulega a tagata e fesoasoani i o latou tagatānuu. Ae o le a aumaia e Iesu Keriso, le Tupu ua filifilia e le Atua, ni aogā e le‘i faapea ona iai muamua mo i latou i le lalolagi e lē tagolima.

E ala i lea Tupu, o le a fafagaina ai e Ieova i latou uma o loo matelāina. Ua faapea mai le Isaia 25:6: “E faia e Ieova o ‘au i lenei mauga mo nuu uma le faiga‘ai o mea lelei.” E ala i le Malo o le Atua lea e pulea e Keriso, o le a lava taumafa mo tagata uma, e tusa lava po o fea e mau ai. Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau iā Ieova: “O loo e faamafola lou aao, ma faamaoona le mana‘o o mea ola uma lava.”—Salamo 145:16.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 13]

“Ua faanoanoa ma māsiasi le lalolagi ona o le lē taulau o atunuu tamaoaiga e fesoasoani i le mativa o Aferika.”—Le Palemia o Peretania, o Tony Blair

[Ata i le itulau 12]

AITIOPE: E tusa ma le 13 miliona tagata o le atunuu e faalagolago i fesoasoani o taumafa. E iai ma le tamaitiiti lea o loo faaalia i luga

[Ata i le itulau 12]

INITIA: O nei tamaiti, o loo fafagaina i le a‘oga

[Ata Credit Lines i le itulau 12]

Ata i luga: © Sven Torfinn/Panos Pictures; Ata i lalo: © Sean Sprague/Panos Pictures