Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Toeitiiti Ona Muta Lea o Mala Uma

Ua Toeitiiti Ona Muta Lea o Mala Uma

Ua Toeitiiti Ona Muta Lea o Mala Uma

“Le fanau e, ma fanau a fanau. Faalogo! . . . Ua lata ina sasao le maugamū. Ae o le a iai muamua le gogolo ma le galulu faapea ma mafui‘e. O le a luai mai ai le asu ma le afi e pei o se uila o le a gatete ma ūū ai le ea. Ia faavave ona outou sosola ese . . . Afai tou te lē amana‘ia le lapata‘iga, afai fo‘i e sili ona tāua iā te outou mea totino i lo outou ola, o le a maumau ai, talu ai lo outou naunau i mea totino. Ia faavave loa ona outou sosola ese, ae tia‘i fale ma mea totino.”

O LE lapata‘iga lenā mai se tusi e tusa o malosiaga faalenatura (Earth Shock), na tusia e Andrew Robinson, ma o loo tusia ia upu i se maa faamanatu i Portici, o se taulaga i le auvae mauga o Vesuvius i Italia. Na faia ina ua mavae le mū o le mauga i le 1631. E silia ma le 4,000 tagata na maliliu ai. Fai mai Robinson: “Na avea le sasao o le maugamū i le 1631 . . . ma tulaga na te‘i ai ua lauiloa le mauga o Vesuvius.” I le ā le itu? Ina ua toe fausia Portici, na maua ai ma aai o Herculaneum ma Pompeii, o ni aai na faaleagaina ma tanumia ina ua sasao Vesuvius i le 79 T.A.

O Pliny La‘itiiti, o se alii Roma na sao mai lea mala ma avea mulimuli ma kovana o Pitunia, na ia tusi e tusa o le matuā galulu o le eleele, ma na iloa ai e iai se mea o le a tupu. O ia ma lona tinā, faapea ma nisi tagata, na latou utagia ia faailoga ma sao ai mai le mala.

O se Faailoga e Fai ma Lapata‘iga mo Tatou Taimi

I le taimi nei, ua matuā lalata mai le i‘uga o lenei lalolagi leaga tau i faigā pisinisi, faiga faaletagata, ma faiga faapolotiki. E faapefea ona tatou iloa lea tulaga? Ona na valoia mai e Iesu ni mea o le a tutupu e avea ma se faailoga e iloa ai le lalata mai o le aso o le taui ma sui a le Atua. Ua pei lea faailoga o se maugamū ua lata ona sasao, o loo gogolo ma galulu ma sau ai ma le asu. Ua avea taua tetele, mafui‘e, oge, ma faama‘i o se vaega o lea faailoga. O nei mea uma o loo aafia ai le lalolagi i se tulaga e le‘i faapea muamua talu mai le tausaga 1914.—Mataio 24:3-8; Luka 21:10, 11; Faaaliga 6:1-8.

Ae i le faailoga na tuu mai e Iesu, o loo aumaia ai fo‘i ma se faamoemoe. Na ia faapea mai: “E tala‘iina atu fo‘i lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) Mātau mai, ua ta‘u e Iesu le fe‘au o le Malo, o le “tala lelei.” Ioe, o se tala lelei ona o le Malo lea o le Atua, o se malo faalelagi o loo pule ai Iesu Keriso, ma o le a faaleleia ai mea uma ua faaleagaina e tagata. E lē gata i lea, o le a muta ai fo‘i ma mala faalenatura.—Luka 4:43; Faaaliga 21:3, 4.

A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia faaalia lona mana e pulea ai le tau e ala i le faafilemuina o se afā mata‘utia. O le matata‘u tele o ona soo na latou faapea ane ai: “O ai ea lenei? Auā ua fetalai o ia i le matagi ma le vai, ona usiusitai ai lea iā te ia.” (Luka 8:22-25) I le taimi nei, ua avea o ia o sē e uiga ese lona mamana. O lea la, e lē faigatā iā Iesu ona pulea le tau ina ia lē afāina ai ona tagata!—Salamo 2:6-9; Faaaliga 11:15.

Ua iai nisi e manatu e lē moni lea tulaga. A ia manatua, e lē tutusa valoaga a le Tusi Paia ma folafolaga a tagata. E atoatoa le faataunuuga o valoaga o le Tusi Paia, ma e faapena fo‘i valoaga ua faataunuuina talu mai le 1914. (Isaia 46:10; 55:10, 11) Ioe, ua mautinoa le filemu o le a oo i le lalolagi i le lumana‘i. O le a faapena fo‘i lo tatou lumana‘i pe afai tatou te teu i o tatou loto le Afioga a le Atua, ma utagia le lapata‘iga alofa e tusa ma tulaga e gatete ai ia ua toetoe oo mai i le lalolagi.—Mataio 24:42, 44; Ioane 17:3.

[Pusa/Ata i le itulau 11]

O LE Ā SE FAAMOEMOE MO Ē PELE UA MALILIU?

ATONU e lofitūina i tatou i lagona faanoanoa pe a maliu sē e pele. O loo ta‘ua i le Tusi Paia e faapea na tutulu Iesu ina ua maliu lana uō pele o Lasalo, e ui o lea na sosoo ma lona faia o se vavega uiga ese e ala i lona faatūina mai o ia! (Ioane 11:32-44) I lea tulaga, ua ia aumaia ai i tagata uma se faavae mautū ia faatuatua ai i le folafolaga matagofie, lea na ia ta‘ua i lana tala‘iga. Na ia faapea mai: “E oo mai le aso e faalogo ai i lona leo [Iesu] o i latou uma ua i tuugamau, ma latou o mai ai.” (Ioane 5:28, 29) Tau ina ia avea le faamoemoe tāua o le toetū i le parataiso i le lalolagi, ma faamāfanafanaga iā i latou uma ua iai ē pele iā i latou ua maliliu.—Galuega 24:15.

[Ata i le itulau 10]

Po o e utagia le lapata‘iga, o lea ua iai nei le lalolagi i le taimi o le i‘uga?

[Ē Ana le Ata i le itulau 10]

USGS, David A. Johnston, Cascades Volcano Observatory