Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mo le ‘Aufaitau

Mo le ‘Aufaitau

Mo le ʻAufaitau

E AMATA atu i le lomiga lenei, o le a iai ni suiga i le Ala Mai! E tumau pea le tele o vala o le mekasini, ae e iai ni mea e faaopoopo.

O loo tumau pea le sini autū o le Ala Mai!, mo le tele o tausaga. E pei ona faamatalaina i le itulau e 4, “ua lomiaina lenei lomiga mo le aiga atoa.” O le a faaauau pea ona faailoa atu e le Ala Mai! mataupu eseese i lana ʻaufaitau ina ia latou mataala ai i mea o loo tutupu i le lalolagi, e ala i le iloiloina o ia mea, o tala o aganuu eseese, le matagofie o foafoaga a le Atua, o mataupu tau i le soifua mālōlōina, ma le faamatalaina o mea faasaienisi mo ē e lē masani ai.

I le lomiga faa-Peretania o Aokuso 22, 1946, na faailoa atu ai e le Ala Mai! e faapea: “O le sini autū o lenei mekasini, o le tausisi atu lea i le mea moni.” O loo faamaoni pea le Ala Mai! i lea manatu ma ua taumafai pea e lomia faamatalaga moni. O le ala lea, e suʻesuʻe ai ma iloilo lelei mataupu ina ia saʻo atoatoa. Peitaʻi ane, e iai se isi vala e sili atu ona tāua ua ala ai ona ‘tausisi lenei mekasini i le mea moni.’

O loo tataʻi atu pea e le Ala Mai! lana ʻaufaitau i le Tusi Paia. O le mea lea, e amata i le lomiga lenei, o le a faaopoopo mataupu faale-Tusi Paia e talanoaina i le Ala Mai! (Ioane 17:17) O le a iai foʻi ma mataupu e faamatala ai le auala e aogā ai fautuaga mai le Tusi Paia, ina ia tatou maua ni olaga e taulau ma manuia i nei aso. O se faataʻitaʻiga, e tele ni fautuaga aogā o loo i mataupu “Ua Fesili mai Talavou . . . ” ma “Le Manatu o le Tusi Paia,” ia o le a tumau pea ona iai i le Ala Mai! E lē gata i lea, o le a faaauau pea ona faamanatu e le Ala Mai! i le ʻaufaitau folafolaga a le Tusi Paia e uiga i se lalolagi fou filemu lea o le a suia lenei faiga leaga.—Faaaliga 21:3, 4.

O ā nisi o suiga? Na amata mai iā Ianuari ona tasi le lomiga o le Ala Mai! e maua i le masina i le gagana Peretania ma isi gagana, (sa masani ona taʻilua kopi i le masina). * I le faa-Samoa, e fā lomiga i le tausaga. O le “Watching the World,” o se vaega tumau o le Ala Mai! faa-Peretania talu mai le 1946, o le a iai pea i le faa-Peretania, ae e tasi le itulau ae lē lua. I le itulau e 31, ua iai se vaega fou e faagaeetia ai ua taʻua, “O le ā Sau Tali?” O ā mea o iai, ma e faapefea ona e faaaogā?

Tagaʻi i le itulau e 31 o le mekasini lenei. E iai vaega o le a fiafia i ai le ʻau laiti, ae o le a iloilo le iloa o ē ua tele se iloa o le Tusi Paia i isi vaega. O le vaega “O Anafea na Tupu Ai?” o le a aogā e te iloa ai le faagasologa mai o tagata o loo taʻua i le Tusi Paia, ma taimi na soifua ma tutupu ai nisi o mea tāua na tutupu. O tali o le vaega “E Maua Tali i Lenei Mekasini,” e maua i mataupu eseese o le mekasini, ae o tali o isi vaega o le a lomia i se itulau o le mekasini, ae faaū i lalo le lolomiina. E lelei pe a e suʻesuʻe muamua i fesili ae e te leʻi faitau i le tali ma talanoa ma isi i mea ua e iloa mai ai. Atonu foʻi e te faaaogā le vala fou lea “O le ā Sau Tali?” e avea ma mataupu o le Tusi Paia e talanoa ai ma le aiga, faapea ma isi.

E tusa ma le 60 tausaga ua tuanaʻi, na folafola atu ai le Ala Mai! e faapea: “O le a taumafai lenei mekasini e talanoaina mataupu e tusa o le tulaga o le lalolagi ae lē na o se vaipanoa e tasi. O le a naunau i ai i latou o ē loto faamaoni mai atunuu uma. . . . O mataupu o le a talanoaina i le mekasini . . . o le a aogā, ma o le a aʻoaʻoina ai ma faafiafia ai le tele o tagata, o ē iti ma ē matutua.” Ua ioe i latou mai gagana eseese i le lalolagi aoao o loo faitauina le Ala Mai!, ua tausisi atu pea le Ala Mai! i lenā folafolaga. E matou te folafola atu o le a faaauau ona faia faapea.

O Ē Lomia

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O nisi gagana, e fā lomiga o le Ala Mai! e maua i le tausaga, ma o nisi vala o loo taʻua i luga atonu e lē iai i lomiga uma.

[Ata i le itulau 3]

I le 1919, na taʻu o le “The Golden Age” i le 1937, na suia i le “Consolation,” ma toe suia i le “Awake!” (Ala Mai!) i le 1946

[Ata i le itulau 4]

Ua loa ona tataʻi e le Ala Mai! lana ʻaufaitau i le Tusi Paia

[Ē Ana le Ata]

Fana: National Archives photo; o se tamaitiiti ua matelāina: WHO photo by W. Cutting