Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Feiloa‘i ma Tagata o Timoa i Sasa‘e

Feiloa‘i ma Tagata o Timoa i Sasa‘e

Feiloaʻi ma Tagata o Timoa i Sasaʻe

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I AUSETALIA

O TIMOA I SASAʻE, po o Timor-Leste, o se tamaʻi nuu i le ʻafa i sasaʻe o le motu o Timoa. O le upu Malay o loo sau ai le “Timoa” ma le upu Potukali o le Leste, e uiga uma atu o “sasaʻe.” E masani ona taʻu e tagata e tautala i le gagana Peretania o East Timor (Timoa i Sasaʻe). Ua talafeagai lea taʻu, auā o loo tū lenei motu i le faatausiʻusiʻuga i sasaʻe o atumotu o Initonesia.

Pe tusa ma le 5,700 maila faatafafā (14,800 kilomita faatafafā), lona laueleele, e sili laʻitiiti ma le faalima taimi e telē atu ai nai lo Samoa. E ui ina laʻitiiti, ae ua pei lona siʻomaga o se tuufaatasiga o siʻomaga o Asia ma Ausetalia. Ua tupu lauolaola vaomatua faatasi ma togāvao matūtū o iūkalipi ma vao mamago. Ua faapena foʻi meaola tataa, o loo iai se tuufaatasiga o meaola eseese o Asia ma Ausetalia. O se faataʻitaʻiga, o loo feola faatasi manu ma manulele a Ausetalia, ma manukī ma korokotaila o le sami o Asia. Ae faapefea tagata o Timoa i Sasaʻe? Pe e te fia feiloaʻi i ai?

Mea na Tutupu a o Avea ma Kolone

Atonu o tagata folau mai Potukali na mua i malae i Timoa i Sasaʻe, pe tusa o le 1514. O le taimi lenā o loo ola tetele ai le laau o le sandalwood i vaomatua ma mauga o le nuu. O se laau na tele tupe na maua mai ai, ma o lea na faatū ai loa e tagata Potukali se nofoaga mo fefaatauaʻiga i inā. Na naunau foʻi le Lotu Katoliko i le motu ma na latou mananaʻo e ō atu iai ni misionare ina ia faaliulotu ai tagatānuu moni o le motu. O vala ia e lua na amata ai loa ona pulea e Potukali le motu, i le 1556.

Peitaʻi na tumau pea ona avea Timoa i Sasaʻe ma nuu maotua ma tuulafoaʻia. Ae ina ua pulea e Holani le vaega i sisifo o le motu i le 1656, ona tuumuli loa lea o Potukali i le pito i sasaʻe o le motu. Mulimuli ane na tutoʻatasi ai loa Potukali i le 1975, ina ua mavae le 400 tausaga o pulega faakolone.

O le tausaga lava foʻi lenā na amata ai fetauaʻiga a tagata o le nuu. I le 24 tausaga na sosoo ai, e tusa ma le 200,000 tagata Timoa i Sasaʻe, pe ā ma le tasi vaetolu o le aofaʻi o tagata, na feoti ona o fetauaʻiga. Na matuā faasopolia le atunuu i faiga sauā i le 1999, ma faaleagaina ai le 85 pasene o fale ma le tele o mea e mautū ai le motu. E faitau selau afe tagata na sosola i mauga. Sa oo ina faalaa ane Malo Aufaatasi, ina ia taofia le faatamaʻiaga ma ia faafilemu le atunuu.

Talu mai lenā taimi, ua galulue tagata Timoa e toe faaleleia o latou tulaga. Iā Me 2002, na aloaʻia ai ona taʻua Timoa i Sasaʻe po o le Malo Faatemokalasi o Timor-Leste, o se setete fou.

Fetaulaʻiga o Aganuu Eseese

Ua tele ni aganuu ma gagana eseese i Timoa i Sasaʻe ona o le tele o senituri o fai ai fefaatauaʻiga, ma femalagaaʻiga i le va o Asia ma Ausetalia, faapea le puleaina e malo Europa. O loo faaaogā pea le gagana Potukali i faiga pisinisi ma le malo, ae o loo faaaogā e le 80 pasene o tagata le gagana taatele e taʻu o le Tetum, lea o loo tele ina faaaogā ai upu Potukali. O loo iai isi gagana a itiiti mai e 22, o loo faaaogā e isi vaega o tagata o loo iai i le motu.

O loo faatino pea e tupu o nuu i tua se tofiga tāua i nuu taʻitasi. E latou te faamaopoopoina ma vaavaaia faatasiga tāua a nuu, faasoa fanua ma isi mataupu faalenuu, ae ua tofia se alii sili e vaavaaia mataupu masani.

O le faatuatuaga o tagata Timoa, e tusa ua tuufaatasi talitonuga masani i le iai o le ola o mea, ma le faa-Katoliko. Ua aafia vala uma o latou olaga i le tapuaʻi i tuaa, faiga faalauatau ma faiga faataulāitu. Ua masani tagata e ō i lotu ona saʻili atu i le matan do’ok po o se faivai faataulāitu ina ia valoia mai ai le lumanaʻi, fofō ai maʻi, pe tuliese ai agaga leaga.

E Naunau Fiailoa ma Talimālō

O tagata o Timoa i Sasaʻe e laumata fiafia, e naunau fia iloa ma e talimālō. Ua fai mai le Peresitene o Kay Rala Xanana Gusmão: “E matou te fiafia lava e aʻoaʻo, talanoa, miomiō ma galulue faatasi ma tagata, e tusa po o ni tagata e lē masani ai.”

E valaaulia tagata asiasi atu ina ia faiʻaiga faatasi ma se aiga Timoa, ma o le a ʻaai faatasi ma le tamā o le aiga, ae e laulau e lana avā ma tamaiti le taumafataga, ona faatali lea faatoʻa aai mulimuli i le afiafi. O se tulaga faaaloalo le faalaʻitiiti o le asuga muamua o le meaʻai, ona faaalia lea e le mālō lona āva i lē na saunia le taumafataga e ala i le toe asu faalua.

O le tele lava o taumafataga a Timoa e ai, o le araisa, saga, manioka, ma fualaau faisua. O se tasi o taumafa faapitoa a Timoa e taʻu o le saboko, e afifī faatasi i se launiu le iʻa o le satini, le sosi tamalini, ma mea faamanogi. Ae e seāseā ʻaai i aano o manufasi ona e taugatā tele.

Pisapisaō Ona o le Tele o Tamaiti

O Timoa i Sasaʻe, o se nuu o tamaiti. Toeitiiti lava o le ʻafa o le aofaʻi o tagata o tamaiti, ma o le tele o aiga e i le va o le 10 ma le 12 tamaiti o loo iai.

E masani ona savavali ma uulima tamaiti pe a ō i le aʻoga, o tama ma isi tama ma teine ma isi teine, e toē ma pepese a o savavali. E aʻoaʻoina i a latou aʻoga e lē gata o mataupu masani, ae faapea foʻi ma le auala saʻo e ola ma amioaʻi ai.

E lē taitai ona vaaia se tamaitiiti Timoa o taalo toʻatasi pe taalo filemu, e taaalo faatasi uma lava ma tamaiti tuaoi. O le latou taaloga e fiafia tele i ai o le dudu karreta, e tulei le uili o se uila e pei o se taavale. E tamomoʻe fiafia ma toē, ma faaaogā se fasilaau e faataavale ai le uili ae taumafai e tuli.

Ae e lē o taimi uma e taaalo ai tamaiti, auā e iai foʻi a latou galuega e fai. O se faataʻitaʻiga, e ono tuu atu latou te tuʻiina le saga e faaaogā ai se uʻamea mamafa. Ae e ʻataʻata fiafia lava ma galue e aunoa ma lona iloaina, o lona nuu, o loo aofia ai i le lisi o atunuu e 10 e sili ona matitiva o le lalolagi.

Amatamata Faigatā o se Setete Fou

Talu ai le matitiva tele o le nuu, ua lē saogalemu ai olaga o tagata Timoa. E itiiti mai i le $1.50 o loo maua e le fāsefulu pasene o tagata i le aso, o le tele lenā e maua ai sina meaʻai ma mea manaʻomia. E faalētonu foʻi auaunaga a le malo. Ua taʻua i se tasi o lipoti a le malo e faapea: “I le nuu atoa, e tolu mai le fā tagata e lē o maua se eletise, e tolu mai le lima tagata e lē lelei mea e agaʻi i ai, ma e tasi mai le lua e lē o lelei a latou vai taumafa.

Ona o nei tulaga, ua tele lava faamaʻi eseese ua iai. Ua faatalitalia e se tagata Timoa e na o le 50 tausaga e ola ai ona o maʻi e māfua i le lē lava o taumafa, malalia, TB, ma isi faamaʻi. Pe tusa e 1 mai le 10 tamaiti e oti a o leʻi atoa lona lima tausaga. I le 2004, e itiiti ma le 50 fomaʻi na tausia ma vaaia se aofaʻiga o tagata o le nuu, pe a ma le 800,000 tagata.

Ua tele isi malo o loo galulue faatasi ma Malo Aufaatasi, ina ia fesoasoani i tagata Timoa e toe faaleleia lo latou atunuu. Ua iai se faamoemoe o le a faaleleia le lē tagolima o le atunuu ona o loo iai ni punāʻoa mai suāuu ma le kesi i le Sami o Timoa. Ae o le faamanuiaga sili lava o Timoa i Sasaʻe, o ona tagata e agamaulalo ma fetuutuunaʻi. Na taʻua e se tasi fafine Timoa i le Ala Mai! e faapea: “E moʻi e matou te matitiva, ae e matou te lē o mafatia!”

“Ua Tala Mai le Tala Lelei”

I lenei vaitaimi, o loo faalauiloa atu e Molimau a Ieova i tagata Timoa le “tala lelei.” (Isaia 52:7; Roma 10:14, 15) I le 2005, e toetoe 30,000 itula na faaalu e le faapotopotoga e tasi o Molimau o loo iai i le nuu, e taʻutaʻu atu ai i isi le folafolaga matagofie a le Tusi Paia i le parataiso lea ua toeitiiti oo mai i le lalolagi.—Salamo 37:10, 11; 2 Peteru 3:13.

Ua tuusaʻoloto nisi mai avega mamafa o faiga faataulāitu ona ua latou aʻoaʻoina le upu moni o le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, o se tamā tausiaiga e igoa iā Iakopo, e toʻalima lana fanau, sa aafia tele i faiga faaagaga. E masani ona ia faia taulaga i manu mo agaga o ē ua maliliu. O lenei faiga na faaaluina ai le tele o tupe lea sa tatau ona aogā mo lona aiga, auā o le tau o le moa, e tusa lea ma le totogi o le aso e tasi, ae o le ʻoti po o le puaa, ua tusa lenā ma le totogi o vaiaso e tele.

I se taimi mulimuli ane, na amata ai ona suʻesuʻe le avā a Iakopo, o Fransiska, ma Molimau a Ieova. Ona ia faasino lea iā Iakopo o mau e faamaonia ai e lē o toe iloa e i latou ua maliliu se mea, ma e lē mafai foʻi ona faaleaga i ē o loo soifua. (Failauga 9:5, 10; Esekielu 18:4) Na la talia le upu a le Tusi Paia, ma na la filifili loa e faamuta le toe faia o ni taulaga i agaga. Na matuā fetuu o la aiga iā i laʻua ma fai mai o le a fasiotia i laʻua e agaga taui ma sui. Peitaʻi, na maumaututū Iakopo ma Fransiska ma fai atu: “E puipuia i matou e Ieova.”

O le taimi lea ua amata ona suʻesuʻe e Iakopo le Tusi Paia ma auai faatasi ma lona aiga i sauniga. Sa ia faia foʻi nisi suiga i lona olaga. Na tuu ai foʻi ma lana ulaula, e ui o lana masani i le tele o tausaga le ulaina o se pepa sikaleti atoa i le aso e tasi. Na ia aʻoaʻo foʻi ia iloa faitau ma tusitusi. O le taimi foʻi lea ua taofi ai e Fransiska le lamuina o le betel nut. I le 2005, na papatisoina ai loa i laʻua o ni Molimau a Ieova. I aso nei, ua la faaaogā tatau a la tupe e faaaʻoʻoga ai le la fanau ma totogi ai pili pe a mamaʻi.

Ioe, e pei lava ona valoia e Iesu, ua talaʻia atu le talalelei o le Malo o le Atua “i le tuluʻiga o le lalolagi,” e aofia ai ma tagata naunau fia iloa, talimālō, ma loto alolofa o Timoa i Sasaʻe.—Galuega 1:8; Mataio 24:14.

[Pusa/Ata i le itulau 25]

“Ua Faaopoopo se Tausiaiga i le Aiga”

O le faaupuga lea a Timoa e faailoa mai ai ua fanau se pepe teine a se aiga. E faailoa mai ai le galuega masani a fafine Timoa o le lalagaina lea o tais, o ni ie felanulanuaʻi uumi ua teuteuina. Ua faaaogā tais i taimi o faatasiga tāua, pe fai ai palanikeke, po o measina foʻi a aiga. E aʻoaʻo e tinā matutua fafine talavou ina ia iloa totō, tau, vili, ma lalaga vavae e fai ai ni mamanu aulelei ma felanulanuaʻi. O nisi tais e atoa le tausaga o fai, e fua lava i le tele o ona mamanu ma ona lanu. E faigofie lava i se tagata tomai ona iloa le mea na fai mai ai se tais ona e tofu lava le vaipanoa ma ona mamanu e masani ai.

[Faafanua/Ata i le itulau 22]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

PAPUA NIU KINI

INITONESIA

TIMOA I SASAʻE

AUSETALIA

[Ata i le itulau 23]

Fale lapotopoto e pei ona masani ai le nuu

[Ata i le itulau 24]

“Dudu karreta”—se taaloga e fiafia i ai tamaiti

[Ata i le itulau 24]

Iakopo ma lona aiga