Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Malupuipuia Lou Aiga

Ia Malupuipuia Lou Aiga

Ia Malupuipuia Lou Aiga

E FAANOANOA, ona o le auala ua faamatala ai e le Tusi Paia ia tagata i o tatou taimi, o “ē lē lotoaiga,” i lenei vaitau ua taʻua o “aso e gata ai.” (2 Timoteo 3:1, 3, 4) Ua faamaonia le moni o lenei valoaga, i le faatupulaʻia o le faafitauli o le faaleagaina o le fanau. O lea la, o le upu Eleni aʹstor·gos, lea e faaliliuina i le faa-Peretania e “lē lotoaiga,” o lona uiga e lē o lava le alofa lea e tatau ona iai i se aiga, aemaise i le va o mātua ma le fanau. * A o le tele o taimi, o totonu lava o le aiga o loo faaleagaina ai le fanau.

Ua faapea mai nisi suʻesuʻega, o le tele o i latou e faaleagaina le fanau, o le tamā o le aiga. E masani foʻi ona faaleagaina fanau e se isi tane o se tauaiga o le aiga. E ui o le toʻatele o i latou o loo afāina o teineiti, ae e toʻatele foʻi tama e faaleagaina. E mamao mai lou mafaufau le faatinoina e fafine o nei uiga matagā, ae o loo tupu. Atonu e tele ina lē lipotia le ituaiga o faaleagaina lea e faia e tuagane po o uso matutua (mataifale), ona e masani ona latou faafefe pe faatogafiti nai o latou tei ma faia ai loa uiga matagā. I le avea o oe ma se matua, e mautinoa lava lou matuā ʻinoʻino i nei faiga.

E faapefea ona e puipuia lou aiga mai lenei faafitauli? E manaʻomia e tagata taʻitoʻatasi o le aiga ona aʻoaʻoina ma faatāuaina taʻiala e puipuia mai ai i le faaleagaina, ma o le Tusi Paia le mea sili e maua ai nei taʻiala.

Le Afioga a le Atua ma Amioga Tatau

Ina ia malupuipuia, e tatau i aiga uma ona mulimuli i tapulaa a le Tusi Paia e tusa ma amioga tatau. E lē ʻalo faamatalaga a le Tusi Paia pe a iloiloina feusuaʻiga. E mamalu, a o le taimi e tasi e tuusaʻo faamatalaga. E faaalia ai, na fuafuaina e le Atua, o se faamanuiaga mo le tane ma le ava le fiafiaga mai feusuaʻiga. (Faataoto 5:15-20) Peitaʻi, e taʻusalaina feusuaʻiga i fafo o le liʻo o le faaipoipoga. O se faaaʻoaʻoga, ua tuusaʻo mai e le Tusi Paia le taʻusalaina o le mataifale. I le mataupu e 18 o le Levitiko, e tele ituaiga o mataifale e faasāina. Seʻi mātau nei upu: “Aua neʻi faalatalata atu so outou i se tasi o lona lava aiga, e faatelenoa i lona tino [ina ia faia ni feusuaʻiga]; o aʻu o Ieova.”—Levitiko 18:6.

O se “mea e inosia” iā Ieova le mataifale ma e ono faasalaina i le oti. (Levitiko 18:26, 29) E manino lava le maualuluga o tapulaa a lē na Foafoaina mea i lenei mataupu. E tele faigāmalo i aso nei e lagolagoina lenā manatu, ma latou faasāina ai le faaleagaina o fanau i totonu o le aiga. E masani ona faapea mai le tulafono, o se tamaitiiti ua aafia i feusuaʻiga ma se tagata matua, e taʻua lea ua na faamalosia le tamaitiiti. Aiseā e faaupu ai na faamalosia, ae e na te leʻi faamalosia o ia?

E tele pulega ua amanaʻiaina le faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i le fanau, e lē mafai ona latou mafaufau i le auala e mafaufau ai tagata matutua. O se faaaʻoaʻoga, o loo faapea mai le Faataoto 22:15: “Ua fusifusia le valea i le loto o le tama.” Na faagaeeina le aposetolo o Paulo e tusi: “A o oʻu laʻitiiti, sa . . . ou mafaufau faatamaitiiti, ma manatunatu faatamaitiiti; a o lenei ua ou tagata matua, ua ou lē toe amio faatamaitiiti.”—1 Korinito 13:11.

E lē mafai e se tamaitiiti ona malamalama atoatoa i gaoioiga faafeusuaʻiga, latou te lē malamalama foʻi i āuga o le a oo mai a o faagasolo tausaga. O lea la, ua ioe le toʻatele e lē mafai e tamaiti ona malamalama atoatoa pe a malilie i le faia o feusuaʻiga. Pe a faafaigofie le manatu, pe a feusuaʻi se tagata matua (po o se talavou matua) ma se tamaitiiti, e lē mafai e le tagata matua ona faia ni faamolemolega faapea e leʻi musu pe na manaʻo ai foʻi le tamaitiiti. E nofosala le tagata matua i le toso po o le faamalosia o le tamaitiiti. O le faasalaga o lenei solitulafono, o le falepuipui. E paʻū uma le mamafa o le moliaga i tagata e toso pe faamalosia isi, ae lē o le tagata lea na afāina.

O se mea e faanoanoa ai, ona o le tele o nei ituaiga o soligatulafono e sao e aunoa ma se faasalaga. O se faaaʻoaʻoga, i Ausetalia, na o le 10 pasene o i latou e faia nei uiga matagā e faasalaina, ae e toʻaitiiti lava e molia. E faapena foʻi isi atunuu. E ui e itiiti le mea e mafai e le malo ona fai e puipuia ai aiga Kerisiano, e tele atu le puipuiga e maua pe a faatatau taʻiala o le Tusi Paia.

Ua iloa e Kerisiano, o le Atua lea e ana taʻiala o loo faamauina i lana Afioga, e lē suia lava o ia. E na te silafia uma a tatou gaoioiga, e oo lava i mea e lē iloa mai e tagata. O loo faapea mai le Tusi Paia: “E taatitia fua mai mea uma, ma ua matuā faaalia mea uma i luma o lana silafaga, o lē e ao ona tatou tali atu i ai.”—Eperu 4:13.

E tatou te nofosala i le Atua pe a solia ana faatonuga ma faamanuʻalia isi. Ae, e na te faamanuia mai i tatou pe a tausia ana faatonuga e faatatau i le olaga faaleaiga. O ā nisi o ana faatonuga?

Se Aiga e Autasia i le Alofa

O loo faapea mai le Tusi Paia, o ‘le alofa, o le fusi lea e atoatoa ona autasi ai.’ (Kolose 3:14) E pei ona faamatalaina i le Tusi Paia, o le alofa, e lē gata i na o ni faalogona. Ae e iloa foʻi i uunaʻiga, o amioga e puna mai ai, ma uiga e teena. (1 Korinito 13:4-8) O le faaalia o le alofa i le aiga, o lona uiga ia feutagaʻi ma tagata taʻitoʻatasi i se auala faaaloalo ma agalelei. O lona uiga ia ola e tusa ma le silafaga a le Atua i tagata taʻitoʻatasi o le aiga. Ua tuuina mai e le Atua i tagata taʻitoʻatasi se tulaga e faaaloalogia, toe tāua.

E tatau i le tamā ona taulamua i le faaalia o le alofa auā o ia o le ulu o le aiga. E na te iloa o le avea ma se tamā Kerisiano, e lē faapea ai ua iai lona saʻolotoga e pulepuletutū ai, ma faaaogā sesē ai lana pule i lana avā, faapea le fanau. Nai lo lea, e faaaʻoaʻo i le auala na faaalia ai le tulaga ulu o Keriso. (Efeso 5:23, 25) E na te faapelepele ma alofa i lana avā, ma faapalepale ma agalelei i lana fanau. E na te puipuia ma le faamaoni lona aiga, ma faia taumafaiga uma e ʻalofia ai se mea e ono aveesea ai le filemu, lo latou mamalu, ma lagona o le puipuia ma le saogalemu.

E faapena foʻi ona matuā tāua ma mamalu le matafaioi a le avā ma le tinā. O loo faaaogā e le Tusi Paia le auala e ofaofataʻi ai e se moa lana toloaʻi, e faaata mai ai le auala e puipuia ai i tatou e Ieova ma Iesu. (Mataio 23:37) E tatau foʻi i se tinā ona matuā puipuia lana fanau. O lona alofa e na te faamuamua ai o latou manaʻoga faapea lo latou saogalemu. E lē faatagaina e mātua le faaaogā sesē o le pule, pe sauā, ma faiga faafefe e aafia ai feutagaʻiga a i laʻua lava, faapea ma le fanau; ma e lē faatagaina foʻi le fanau e faia nei auala e feutagaʻi ai ma isi.

O le a lelei ala o fesootaʻiga pe a feutagaʻi tagata taʻitasi o le aiga ma isi i le faaaloalo ma le magafagafa. Na faapea mai le tusitala o William Prendergast: “E tatau i mātua uma ona iai ni fesootaʻiga māfana i aso uma ma le fanau. E foliga mai o le auala sili lea e foʻia ai le faafitauli o le faaleagaina o le fanau.” Ioe, o loo faalaeiauina e le Tusi Paia ina ia faatumauina nei fesootaʻiga agaalofa. (Teuteronome 6:6, 7) A utagia nei fautuaga, o le a avea le aiga ma nofoaga e mafai ai e tagata taʻitasi o le aiga ona faaali atu mea o loo i o latou loto.

O le mea moni e lē mafai ona tatou ʻalofia mea leaga uma o loo i lenei lalolagi amioleaga. Ae e telē se aogā pe a saogalemu le aiga. Pe a faamanuʻalia se tasi o le aiga i fafo atu o le liʻo o le aiga, o le a ia iloa le mea e sulu atu i ai mo se faamāfanafanaga ma le alofa. Ua avea lenā aiga o se nofoaga moni e malupuipuia ai i lenei lalolagi e tumu i faafitauli. Ia faamanuia le Atua i au taumafaiga ina ia malupuipuia lou aiga!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 O lenei upu Eleni o lona uiga: “Faalotomaaa pe faalēano i tagata o le aiga.” Na faapea mai se tasi o faaliliuga o le Tusi Paia: “O le a . . . lē lava o latou faalogona māfana mo o latou aiga.”

[Pusa/Ata i le itulau 26]

FAUTUAGA E SAOGALEMU AI SE AIGA

Initaneti: Afai e faaaogā e lau fanau le Initaneti, e latou te manaʻomia ni taʻiala ina ia saʻo le auala e faaaogā ai. E tele vaega (sites) e maua ai vaaiga lē mamā, ma vaega e fetalanoaaʻi ai (chat rooms), ma o na vaega o le initaneti e faaaogā e tagata ia e faaleagaina tamaitiiti, e suʻe ma faasee ai le fanau. O se mea lelei le tuu o le komepiuta i vaega o le fale e iloa atu ai e mātua mea o loo fai e le fanau. A leai se faatagaga a se tasi o mātua, e lē tatau i le fanau ona tuuina atu se faamatalaga po o le faia o se fuafuaga e feiloaʻi ma se isi na la talanoa i le initaneti.—Salamo 26:4.

Ava Malosi: I le tele o taimi na faaleagaina ai le fanau, sa aafia ai le ava malosi. Na faaalia i faamaumauga o mea na tutupu, o tagata matutua e soona inu i le ava malosi e faaitiitia lo latou pulea o a latou amioga; ma o nisi ua lolo atu i tuʻinanauga latou te lē ono faia, pe ana lē faasuaʻavā. O le mea lea e lelei ai le utagia o fautuaga a le Tusi Paia e ʻalofia le onā ma le inu tele.—Faataoto 20:1; 23:20, 31-33; 1 Peteru 4:3.

Se Taimi na o Oe Lava: Na faapea mai se tasi fafine: “Ina ua maliu loʻu tinā, na o loʻu tamā lava na iai pupuni o ana faamalama ma iai se faitotoʻa o lona potu. “Ae e leʻi faapena i matou, ona e fia iloa e ia mea uma o loo matou faia, e oo lava pe a matou taʻeʻele pe faaaogā le faleʻese.” O le tulaga na oo i ai, na faaleagaina uma e lenei tamāloa ona afafine. O lea la, e ao ona iloa e tagata uma o le aiga le tāua o le maua o le taimi mo le tagata lava ia. E pei ona manaʻomia e mātua se taimi e na o i laʻua ai mai le fanau, e faapena foʻi ona manaʻomia e le fanau se taimi mo i latou lava a o latou tuputupu aʻe. O mātua e atamai, e latou te feagai ma tagata i le auala latou te mananaʻo e feutagaʻi mai ai nei tagata iā i latou.—Mataio 7:12.