Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manusikulipi Anamua—E Iloa Faapefea le Taimi na Tusia Ai?

Manusikulipi Anamua—E Iloa Faapefea le Taimi na Tusia Ai?

Manusikulipi Anamua—E Iloa Faapefea le Taimi na Tusia Ai?

I LE 1844, na asiasi atu ai Konstantin von Tischendorf, o se tagata e tomai faapitoa i le Tusi Paia, i le monaseri a St. Catherine, o loo i auvae mauga o le Mauga o Sinai i Aikupito. A o ia suʻesuʻe i faletusi i inā, na ia maua ai ni tusitusiga tāua. Na ala ona iloa e Tischendorf nei manusikulipi ona o ia o se tagata e suʻesuʻe i tusilima anamua, * ma o nei manusikulipi, o ni itulau o le Septuagint, po o le faaliliuga Eleni o le Tusi Paia Eperu, lea foʻi e taʻu o le “Feagaiga Tuai.” Na tusi o ia e faapea: “E leai se isi manusikulipi ua ou vaai i ai e aupito sili ona leva nai lo nei tusitusiga na maua i Sinai.”

Ua avea nei tusitusiga ma vaega o manusikulipi ua taʻu o Manusikulipi Sinai (Codex Sinaiticus), ma na tusia i le senituri lona fā T.A. E faitau afe manusikulipi faapea mai anamua o le Tusi Paia Eperu ma le Tusi Paia Eleni, ua fai i ai suʻesuʻega a tagata popoto o le Tusi Paia.

Faagasologa o Suʻesuʻega i le Tusitusi Faa-Eleni

Na amataina e se monike e igoa iā Bernard de Montfaucon (1655-1741), o le ituaiga o Benedict, se faiga e suʻesuʻe faasolosolo lelei ai manusikulipi Eleni anamua. Na faasolosolo ona faalautele ia suʻesuʻega e isi tagata popoto. Na amata e Tischendorf le galuega tele o le faia lea o se lisi o manusikulipi Eleni e sili ona leva o le Tusi Paia, o loo iai i faletusi o Europa. E tele foʻi taimi na ia malaga ai i Sasaʻe Tutotonu ma suʻesuʻe i le faitau selau o tusitusiga i inā, ma faailoa atu mea na ia maua mai ai.

I le senituri lona 20 na maua ai e tagata e suʻesuʻe i tusitusi anamua ni manusikulipi e aogā i a latou saʻiliʻiliga. O se tasi o ia tusitusiga, na saunia lea e Marcel Richard, ma e tusa ma le 900 lisi na iai o manusikulipi Eleni e 55,000, ma o nisi o ia tusitusiga e fesootaʻi i le Tusi Paia. E 820 le aofaʻi o faletusi faapea ma tagata na ao mai ai nei manusikulipi. Ua aogā nei mau tusitusiga i tagata faaliliu ma tagata suʻesuʻe i tusitusi anamua, ina ia mafai ai ona fua tonu le taimi na tusia ai manusikulipi.

Le Auala e Fua ai Taimi na Tusia Ai

Seʻi faapea o lea e te faamamā se potu pito i luga o se fale tuai, ma e maua ai se tusi ua leva lava, ua eena ona laupepa. Atonu o loo e fia iloa ‘Pe faamata o anafea na tusia ai lenei tusi? Ae ua e toe maua foʻi ma se isi tusi ua leva. E tai tutusa lava le tusilima ma faailoga o loo iai ma le tusi muamua. Ae o le mea ua e fiafia ai, ona o loo iai i le tusi lona lua le aso na tusia ai. E ui la e te lē o iloa tonu le tausaga na tusi ai le tusi muamua, ae ua aogā le tusi lona lua e fua ai le taimi na tusia ai lea tusi.

O le toʻatele lava o tusiupu anamua, e leʻi tusia le aso na uma ai ona latou tusia kopi o manusikulipi o le Tusi Paia. Ae ina ia iloa po o le ā le taimi na tusia ai se manusikulipi, e faatusatusa e tagata e suʻesuʻe i manusikulipi i isi tusitusiga, e aofia ai ma tusitusiga e lē faale-Tusi Paia, lea ua iloa taimi na tusia ai, ma mafai ona iloa le taimi na tusia ai e ala i le tusitusi, o faailoga, o upu faapupuu, ma isi mea faapena. E ui i lea, e faitau selau manusikulipi ua mafai ona iloa le taimi na tusia ai. O tusitusiga na tusilima i le faa-Eleni, na tusia e tusa o le tausaga 510 T.A. i le 1593 T.A.

Mea e Iloa Ai

E lua vaega ua faavasega i ai e tagata suʻesuʻe le tusitusi Eleni anamua, o le tusi lolomi e faapitoa mo tusi tāua (book hand), ma le tusilima (cursive), lea e sosoo faatasi mataʻitusi ma e faaaogā i tusitusiga masani. E eseese foʻi auala na tusia ai e tusiupu Eleni mataʻitusi, e pei o le lolomi i mataʻitusi tetele (capitals), o le lolomi mata tetele pei a faalapotopoto (uncials), o le tusilima (cursives), ma mataʻitusi lāiti (minuscules). O tusitusiga mai le senituri lona fā T.L.M. seʻia oo mai i le valu po o le iva T.A., na lolomi mata tetele pei a lapotopoto. Na faaaogā mataʻitusi lāiti mai le senituri lona 8 po o le 9 T.A. seʻia oo mai i le vaeluaga o le senituri lona 15 T.A., ina ua amata lomia tusi i Europa e ala i le faaaogā o mataʻitusi e fai i le pulu, ia na mafai ona fesiitaʻi. E sili ona vave ma maopoopo mataʻitusi lāiti e tusia ai manusikulipi, ma e sefe ai le taimi ma paʻu manu e alu ai.

E tofu lava le tagata suʻesuʻe i tusitusi anamua ma lana auala e fua ai le taimi na tusia ai se manusikulipi. O le tulaga masani, e iloilo muamua le auala na tusi ai le manusikulipi atoa, ona faatoʻā iloilo lelei lea o mataʻitusi taʻitasi. Talu ai e tele ni tausaga ona faatoʻā iloa lea o ni suiga iloga i le tusilimaina o mataʻitusi, o lea la, e ui e aogā lea auala, ae ua na ona faaata mai ai o se vaitaimi na tusia ai se manusikulipi.

O le mea e lelei ai ona e iai isi auala e iloa tonu ai le taimi na tusia ai. E aofia ai le malamalama i le taimi na amata sui ai le auala e tusitusi ai, ona fua lea i ai. O se faataʻitaʻiga, o tusitusiga Eleni ina ua mavae le 900 T.A., na tele ina sosoo faatasi e tusiupu, mataʻitusi Eleni e lua pe sili atu, ma amata ai foʻi ona tusi mataʻitusi Eleni i lalo o le laina, faapea ma faailoga e aogā i le faaleoga o upu.

O le tulaga masani, e lē suia le tusitusi a se tagata i lona olaga atoa. O lona uiga la, o le lata e fua i ai le taimi na tusia ai se manusikulipi, e fua i le taʻi 50 tausaga. Ma o nisi taimi, e faatusatusa e tusiupu se tusitusiga i manusikulipi ona fai lea e pei lava ua leva ona iai. E ui i na luʻi, ae ua mafai lava ona iloa le taimi na tusia ai le tele o manusikulipi tāua o le Tusi Paia.

Fuaina o le Taimi o Manusikulipi Tāua Faa-Eleni o le Tusi Paia

O le manusikulipi muamua o tusitusiga tāua o le Tusi Paia na mafai ona iloiloina e tagata suʻesuʻe, o le Manusikulipi Alesania (Codex Alexandrinus), lea o loo i le Faletusi o Peretania. O loo maua ai le tele o tusi o le Tusi Paia, ma ua tusia i paʻu manu manifinifi i le lolomi Eleni mata tetele pei a faalapotopoto. O le vaitaimi na tusia ai lenei manusikulipi, o le amataga o le lima senituri T.A., ma ua iloa ona o suiga i le tusia o le lolomi faa-Eleni i le va o le lima ma le ono senituri, e pei ona iai i le manusikulipi ua taʻu o le Dioscorides of Vienna. *

O le manusikulipi tāua lona lua na aogā i iloiloga a tagata suʻesuʻe, o le Manusikulipi Sinai (Codex Sinaiticus), lea na maua e Tischendorf i le monaseri a St. Catherine. Ua tusia i paʻu manu i le lolomi mata tetele faa-Eleni pei a faalapotopoto, ma o loo maua ai se vaega o le Tusi Paia Eperu mai le Septuagint Eleni, faapea ma tusi uma o le Tusi Paia Kerisiano Eleni. E 43 itulau o lenei manusikulipi o loo i Leipzig i Siamani; 347 itulau o loo i le Faletusi o Peretania; ae 3 itulau o loo i St. Petersburg, i Rusia. O le vaitaimi na tusi ai lea manusikulipi, e tusa o le vaega mulimuli o le senituri lona fā T.A. Ua faamaonia na tusia le manusikulipi i lea taimi, ona i autafa o mau o le Evagelia, o loo iai faasologa o numera, lea na amata tusitusia e le tusitala o talafaasolopito i le senituri lona fā, o Eusipio mai Kaisareia. *

O le manusikulipi tāua lona tolu, o le Manusikulipi Vatikana Nu. 1209 (Codex Vaticanus), lea na maua uma ai tusi o le Tusi Paia Eleni. O le tausaga 1475 le taimi muamua na aliali mai ai i le lisi a le Faletusi o Vatikana. Ua tusia i le lolomi Eleni mata tetele pei a faalapotopoto, ma e 759 ona itulau e fai mai paʻu manu manifinifi. O loo maua ai le tele o tusi o le Tusi Paia, seʻi vaganā ai le tusi o Kenese, se vaega o le Salamo, ma se vaega o Tusi Paia Kerisiano Eleni. Ua fua e tagata suʻesuʻe le taimi na tusia ai lea manusikulipi e tusa o le amatamataga o le lona fā senituri T.A. Na faapefea ona latou iloa lea taimi? Talu ai, e tai tutusa lava le auala na tusia ai le manusikulipi lea ma le Manusikulipi Sinai, lea na tusia i le senituri lona fā. Ae o le manatu o loo iai, na muamua laʻitiiti lava le Manusikulipi Vatikana, ona o se tasi o mea e lē o maua ai, o faasino mau a Eusipio.

Mea Tāua Mai se Faaputuga Otaota

I le 1920, na avatu ai i le Faletusi o John Rylands i Manchester i Egelani ni tusi tāʻai faatoʻā eli aʻe mai se faaputuga otaota anamua i Aikupito. A o iloilo e le tagata suʻesuʻe o Colin Roberts nei mea, e aofia ai tusi, lisiti, ma faamaumauga o aofaʻiga o tagata, na ia maua ai se manusikulipi o loo iai ni fuaiupu o le mataupu e 18 o le tusi a Ioane. E oo ane i le taimi lea, e tusa o le tusitusiga aupito leva lea o tusitusiga Kerisiano Eleni ua maua.

Na taʻu lenei tusitusiga o le John Rylands Papyrus 457, ma ua taʻu faapuupuu i le lalolagi aoao o le P5 2 . Ua tusia i le lolomi Eleni mata tetele pei a faalapotopoto, ua fua i le amataga o le senituri lona lua, e na o ni nai faitau sefulu o tausaga e va ai ma le taimi na tusia ai le Evagelia a Ioane. O se vala e tāua ai, ona e tai tutusa lava faamatalaga o loo iai i le manusikulipi lenei ma faamatalaga o loo iai i isi manusikulipi na tusia mulimuli ane.

E Mai Anamuā ae Saʻo Lelei!

O se alii e poto faapitoa i iloiloga o le Tusi Paia, o Sir Frederic Kenyon, na ia tusi i lana tusi The Bible and Archæology, e faatatau i le Tusi Paia Kerisiano Eleni e faapea: “E mafai ona mautinoa e faapea, ua faamautūina nei le moni ma le faamaoni o tusi o le Feagaiga Fou.” O le faamatalaga foʻi lenā a se isi tagata poto, o William H. Green e faatatau i le faamaoni o le Tusi Paia Eperu e faapea: “E mafai ona saʻo le faapea atu e leai se isi tusi o aso anamua e faatusatusa mai i ai i le saʻo aʻiaʻi o lona siiina mai.”

Ua manatua ai i lea faamatalaga upu a le aposetolo o Peteru e faapea: “O tagata uma ua pei o le mutia, ma o lo latou mamalu uma foʻi ua pei o le fuga o le mutia; e magumagu le mutia ma e toʻulu ese ona fuga, a o le afioga a Ieova, e tumau lea e faavavau.”—1 Peteru 1:24, 25.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 “O nei suʻesuʻega, e faaautū i le suʻesuʻeina o tusitusi eseese mai anamua, aemaise lava i tusitusiga na tusia i mea e fai mai mea e mafai ona pala, e iai le laau o le kome, o paʻu manu, ma pepa.”—The World Book Encyclopedia.

^ pala. 16 Na tusia le Dioscorides of Vienna mo Juliana Anicia, ma na maliu o ia i le 527 po o le 528 T.A. O le tusitusiga lea “ua sili ona leva mai anamua ua maua ai le lolomi Eleni mata tetele pei a faalapotopoto i paʻu manu manifinifi, ma ua iloa le vaitaimi na tusia ai.”—An Introduction to Greek and Latin Palaeography tusia e E. M. Thompson.

^ pala. 17 O faamaumauga na faia e Eusipio, o se faasologa o numera e avea ma faasino mau, ina ia “iloa ai po o fea mau o tusi a Evagelia e tutusa.”—Manuscripts of the Greek Bible, tusia e Bruce M. Metzger.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 21]

O le iloilo lelei o tusitusiga ua iloa taimi na tusia ai, ua mafai ai e tagata suʻesuʻe ona iloa taimi na tusia ai isi manusikulipi

[Pusa i le itulau 20]

Fuaina o le Taimi na Tusia ai le Tusi Tāʻai o le Sami Mate a Isaia

I le 1947, na maua ai le uluaʻi tusi o Tusi Tāʻai o le Sami Mate, o le tusi o le Tusi Paia, o Isaia, ma na tusia i paʻu manu i le tusitusi faa-Eperu, a o lumanaʻi taimi o tagata Masoreta. A fua i ai, na tusia lea tusi i le faaiʻuga o le senituri lona lua T.L.M. Na faapefea ona iloa e tagata popoto lea aso? Na latou faatusatusa i isi tusitusiga Eperu faapea ma mamanu o tusitusiga anamua, ma fua le taimi na tusia ai e tusa o le vā o le 125 T.L.M. ma le 100 T.L.M. O se faiga faapitoa e fua ai le kaponi o manusikulipi, ua maua mai ai nisi faamaoniga o le taimi na tusia ai ia manusikulipi.

O le mea e ofo ai ona a faatusatusa Tusi Tāʻai o le Sami Mate i tusitusiga Masoreta ia na tusia i le faitau senituri mulimuli ane e tusiupu Masoreta, e leai lava se eseesega i talitonuga o iai. * O le tele o eseesega ua iai e māfua ona o le eseese o le sipelaga ma le kalama. O se isi foʻi mea e lelei ona mātauina i le tusi Tāʻai o Isaia, o loo faaaogā ai pea le Tetakalamatone po o konesane Eperu e fā o le suafa o Ieova.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 34 Pe tusa o le 500 T.A. seʻia oo i le 1,000 T.A na soifua ai tagata Masoreta, ma o ni tusiupu Iutaia e matuā lelei ma māeʻaeʻa le faia o a latou tusitusiga.

[Siata/​Ata i le itulau 20, 21]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Tusitusi Faa-Eleni

Lolomi mo tusi tāua (uncial)

Mai le senituri lona 4 T.L.M. seʻia oo i le senituri lona 8 po o le 9 T.A.

Mataʻitusi lāiti

Mai le 8 po o le 9 senituri T.A. seʻia oo i le 15 senituri T.A.

Manusikulipi Tāua

400

200

Tusi Tāʻai o le Sami Mate

Vaega mulimuli o le senituri 2 T.L.M.

T.L.M.

T.A.

100

John Rylands Papyrus 457

125 T.A.

300

Manusikulipi Vatikana Nu. 1209

Amataga o le senituri lona 4

Manusikulipi Sinai

Senituri lona 4

400

Manusikulipi Alesania

Amataga o le senituri lona 5

500

700

800

[Ata i le itulau 19]

I luga: Konstantin von Tischendorf

Taumatau: Bernard de Montfaucon

[Ē Ana le Ata]

© Réunion des Musées Nationaux/ Art Resource, NY

[Ē Ana le Ata i le itulau 20]

Tusi Tāʻai o le Sami Mate: Shrine of the Book, Israel Museum, Ierusalema

[Ē Ana le Ata i le itulau 21]

Kopi o le Manusikulipi Vatikana Nu. 1209: Mai le tusi Bibliorum Sacrorum Graecus Codex Vaticanus, 1868; Kopi o le Manusikulipi Sinai: 1 Timoteo 3:16, e pei ona iai i le Codex Sinaiticus, o le senituri lona 4 T.A.; Manusikulipi Alesania: Mai le The Codex Alexandrinus in Reduced Photographic Facsimile, 1909, e ala i le faatagaga a le Faletusi o Peretania