Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Afea e Oo Mai ai Aso e Gata Ai?

O Afea e Oo Mai ai Aso e Gata Ai?

O Afea e Oo Mai ai Aso e Gata Ai?

UA TAʻUA faapea i le mekasini Sky & Telescope: “Pe a mavae le sili laʻitiiti atu i le piliona tausaga i le lumanaʻi, tatou te faatalitalia o le a pei le Lalolagi o se toafa e mātūtū, ma valevalenoa e aunoa ma se mea e ola ai. E lē iloa pe faapefea ona ola ai se laau po o se tagata.” Aiseā o le a faapea ai? Ua fai mai le mekasini Astronomy: “Talu ai o le a faateleina le vevela o le lā, ma e pupuna ai le sami ma mū ai konitineta,” ma ua faaopoopo mai e faapea: “O lenei tulaga pagatia, e lē gata o se mea moni e faapopoleina ai, ae e lē maʻalofia foʻi, ma o lo tatou taunuuga lea.”

Peitaʻi, ua faapea mai le Tusi Paia: “Na faavaeina [e le Atua] le lalolagi i luga o ona lava faavae, ina ia lē gaee e faavavau faavavau lava.” (Salamo 104:5) O lona uiga, ailoga i seā o le a lē mafai e le Atua ona faatumauina le lalolagi, auā o ia lava na faia? O le mea moni, “na ia faia ina ia ainā.” (Isaia 45:18) Ae e lē o lona finagalo ia aināina e tagata amioleaga, o ē e oo i ai le oti. Ua atofaina e le Atua le taimi e toe faafoʻisia ai lana pule e ala i le Malo lea o loo taʻua i le Tanielu 2:44.

Na talaʻia e Iesu le Malo o le Atua. Ma na ia taʻua, o le a iai le taimi e faamasinoina ai nuu faapea ma tagata. Ua ia lapataʻi mai o le a tupu se puapuaga tele e leʻi faapea ona iai muamua. Ma ua ia faamatala mai foʻi se faailoga e tele ona vala, e mafai ai ona tatou iloa ua lata mai le iʻuga o le lalolagi.—Mataio 9:35; Mareko 13:19; Luka 21:7-11; Ioane 12:31.

E toʻatele i latou ua fia malamalama i ia mea, ona ua taʻua e se tagata tāua e pei o Iesu. Pe oo afea ia mea? O nisi ua latou suʻesuʻeina valoaga o le Tusi Paia ma taimi o mea tutupu, ina ia iloa ai po o fea tonu le taimi o le iʻuga. Na saʻiliʻili foʻi i ai Sir Isaac Newton, o se alii o le senituri lona 17 e poto i mea tau matematika, ma na mua i malae e tusa o le malamalama i taamilosaga o le vateatea ma le faamatematika faapitoa.

Na fetalai Iesu i ona soo: “E lē tatau ona outou iloa taimi po o taimi atofaina ua tuu e le Tamā i lana lava pule.” (Galuega 1:7) Ma ina ua ia faamatala “le faailoga o [lona] faatasi mai, ma le iʻuga o faiga o mea a le lalolagi,” na ia faapea mai: “E lē iloa e se tasi lea aso ma le itula, e oo lava i agelu i le lagi po o le Atalii, ua na o le Tamā lava.” (Mataio 24:3, 36) Ina ua uma ona faatusatusa e Iesu le faaumatiaga o le lalolagi amioleaga o aso o Noa, ma le faaumatiaga e oo mai i le vaitaimi o le “faatasi mai o le Atalii o le tagata,” na ia fetalai: “O le mea lea, ia faaauau ai ona outou mataala, auā tou te lē iloa po o lē fea aso e sau ai lo outou Alii.”—Mataio 24:39, 42.

E ui ina e lē o faailoaina mai po o āfea tonu e iʻu ai lenei “faiga o mea,” ae o le a tatou iloa ua tatou ola i “aso e gata ai,” ona o le “faailoga” lea na tuuina mai e Iesu. (2 Timoteo 3:1) O se taimi e tatau ona “mataala [ai] pea,” ina ia tatou “sao mai i nei mea uma o le a oo mai.”—Luka 21:36

A o leʻi taʻua le faailoga, na lapataʻi mai Iesu e faapea: “Ia faaeteete ina neʻi faasesēina outou; auā e toʻatele ē e ō mai i loʻu igoa ma faapea ane, ‘O aʻu o ia,’ ma ‘Ua latalata mai le taimi atofaina.’ Ia aua tou te mulimuli atu iā i latou. Aua foʻi neʻi outou atuatuvale pe a outou faalogo i taua ma fouvalega. Auā e ao ona taunuu muamua nei mea, ae e lē oo loa mai le iʻuga.”—Luka 21:8, 9.

O le ā le Faailoga?

Na fetalai atili Iesu e tusa o le auala e iloa ai aso e gata ai, e faapea: “E siitaua atu isi atunuu i isi atunuu, ma isi malo i isi malo; ma e iai foʻi mafuiʻe tetele, o faamaʻi ma oge i lea mea ma lea mea; e iai foʻi vaaiga e matataʻu ai, ma faailoga tetele i le lagi.” (Luka 21:10, 11) Na ia taʻua foʻi e faapea: “E talaʻiina atu lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma, ona oo mai ai lea o le iʻuga.” (Mataio 24:14) O mea ia na taʻua e Iesu, e iai taua, mafuiʻe, faamaʻi ma oge, e lē o ni mea fou. O mea na tutupu talu mai le amataga o le tagata. Ae o le eseesega, o le a tutupu nei mea uma i le taimi e tasi.

O lea ia fesili ifo e faapea: ‘O lē fea le vaitaimi ua tutupu uma ai mea ia o loo taʻua i Evagelia?’ Talu mai le tausaga 1914, ua oo i tagata le mataʻutia o taua a le lalolagi; o mafuiʻe tetele ma ona iʻuga faigatā, e pei o sunami; o le pepesi o faamaʻi oti e iai le malalia, fulū, ma le AIDS; ua faitau miliona tagata ua matelāina ona o le lē lava o taumafa, ua matataʻu le lalolagi atoa ona o tagata faatupu faalavelave faapea ma auupega e faaumatia ai; ma ua talaʻia foʻi e Molimau a Ieova i le lalolagi aoao le tala lelei o le Malo faalelagi o le Atua. Ua tutupu nei mea e pei lava ona valoia e Iesu.

A ia manatua foʻi, na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia iloa lenei mea, o aso e gata ai e oo mai ai aso e sili ona faigatā. Auā e avea tagata ma ē e alolofa iā i latou lava, o ē mananaʻo tele i tupe, o ē fia tagata, o ē faamaualuluga, o ē fai upuleaga i isi, o ē faalogogatā i mātua, o ē lē lotofaafetai, o ē lē faamaoni, e lē lotoaiga, e mumusu i maliega, o ē faia tala taufaaleaga, e lē amio pulea, e sauā, e lē fiafia i mea lelei, o ē faalata, o ē faaulumalō, o ē ua faafefeteina i le faamaualuga, o ē pupū i mea faafiafia nai lo le alolofa i le Atua, o ē foliga mai e faamaoni i le Atua, ae latou te lē o ola e tusa ai ma lea mana.” (2 Timoteo 3:1-5) Ioe, o le a vaaia “aso e sili ona faigatā” i le lalolagi aoao, ma ua iloga ona o le tele o le amioleaga, le lē alofa i le Atua, le sauā, ma le manatu faapito. *

Po o lona uiga la, o lea o loo faatali le oo mai o aso e gata ai, lea e muamua mai, ona oo mai lea o le taimi o le iʻuga? Po o iai nisi faamaoniga e iloa ai le taimi e amata ai?

O Afea e Amata Ai?

Na sosoo le vaaiga na avatu iā Tanielu e faatatau i mea e tutupu i le lumanaʻi, ma le faamatala atu e faapea: “O ona pō foʻi ia [‘le taimi o le iʻuga’ o loo taʻua i le Tanielu 11: 40] e tulaʻi ai Mekaeli [Iesu Keriso], o le alii sili o lē na te tulaʻi ona o tagata o lou nuu.” (Tanielu 12:1) O le ā o le a faia e Mekaeli?

Ua taʻua i le tusi o Faaaliga le taimi e gaoioi ai Mekaeli (po o Mikaele) i lona tulaga tau Tupu. Ua faapea mai: “Ona tau ai lea o le taua i le lagi: O Mikaele ma ana agelu ua tau ma le tarako, ua tau foʻi le tarako ma ana agelu ma i latou, ae ua toʻilalo, ua lē toe maua foʻi se mea e nonofo ai i le lagi. Ona lafo ifo lea o le tarako tele, o le uluaʻi gata lea, ua igoa foʻi i le Tiapolo ma Satani, o lē ua faasesēina le lalolagi atoa; ua lafo ifo o ia i le lalolagi, ma ua lafo ifo foʻi ana agelu faatasi ma ia. O le mea lea ia olioli ai le lagi ma outou o loo nonofo ai! Oi talofa i le laueleele ma le sami, auā ua alu ifo iā te outou le Tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua puupuu lona taimi.”—Faaaliga 12:7-9, 12.

Ua faaalia mai i le Tusi Paia le faagasologa o mea na tutupu e faapea, na faamamā ese Satani ma ana temoni mai le lagi e ala i le taua lea, ae ua tutupu ai mafatiaga i le lalolagi ona ua lotoa tele le Tiapolo, ua ia iloa ua saasaa ona po e pulea ai le lalolagi. O le a tupu tele lona lotoa i aso e gata ai, seʻia oo ina matuā faatoʻilaloina i le taua o Amaketo.—Faaaliga 16:14, 16; 19:11, 15; 20:1-3.

Ina ua uma ona faamatala le iʻuga o le taua i le lagi, ona faapea mai lea o le aposetolo o Ioane: “Ona ou faalogo lea i le leotele mai le lagi, ua faapea mai: ‘Ua iai nei le faaolataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso, auā ua lafo ifo i lalo o lē na molia o tatou uso, o lē na molia i latou i luma o lo tatou Atua i le ao ma le pō!’” (Faaaliga 12:10) Po o e mātauina mai i le fuaiupu lea le faasilasilaga e faatatau i le faavaeina o le Malo, lea ua pule ai Keriso? Ioe, na faavaeina lenā Malo i le 1914. * Ae e pei ona faaalia mai i le Salamo 110:2, o le a pule Iesu “i totonu o ē ita iā te [ia],” seʻia oo ina pule mai le Malo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.—Mataio 6:10.

O le agelu lea na faamatalaina iā Tanielu mea o le a tutupu, o ia foʻi lea na toe faapea mai: “A o oe Tanielu e, ia e pupuni o ia upu, ma faamaufaailogaina le tusi, seʻia oo i ona pō o le iʻuga; e fetaufetuliaʻi tagata e toʻatele, e tupu tele foʻi le malamalama.” (Tanielu 12:4) O se isi faamaoniga lea, ua tatou iai nei i “ona pō o le iʻuga.” Ua tatou malamalama i le uiga o ia valoaga i le taimi lenei, ma ua faailoaina atu i le lalolagi aoao. *

O Afea e Iʻu Ai?

E lē o taʻua i le Tusi Paia po o le ā tonu le umi o aso e gata ai. Ae e mautinoa o le a faateleina le leaga o mea i le lalolagi, a o faasolo ina puupuu le taimi o Satani. Na muaʻi lapataʻi mai le aposetolo o Paulo e faapea, “o tagata amioleaga ma ē taufaasesē, e faateteleina pea lo latou leaga, o loo faasesē atu i nisi ma ua faasesēina foʻi i latou.” (2 Timoteo 3:13) Na fetalai mai foʻi Iesu e tusa o mea o le a tutupu: “O le a avea na aso ma aso o le puapuaga, lea e leai sona tusa talu le amataga o foafoaga a le Atua seʻia oo i lea taimi, ma e lē toe tupu foʻi se mea faapea. O le mea moni, a lē faapuupuuina e Ieova ia aso, e leai se tagata e faasaoina. Ae e faapuupuuina na aso ona o ē ua filifilia.”—Mareko 13:19, 20.

O nisi mea o le a oo mai, e iai “le puapuaga tele,” e aofia ai le taua o Amaketo, faapea ma le taofiofia o Satani ma ana temoni ina ia lē toe afāina ai le lalolagi. (Mataio 24:21) Ua faamautinoa mai le taunuu o nei mea, e le Atua e “lē mafai ona tala pepelo. (Tito 1:2) O le Atua o le a aumaia Amaketo ma vaai ua lafoina Satani i le to.

Na faagaeeina le aposetolo o Paulo e faamatala mea e tutupu a o leʻi oo mai le faaumatiaga a le Atua. Na ia tusi e faapea: “A o taimi ma aso atofaina . . . e oo mai lava le aso o Ieova e pei o se gaoi i le pō. Pe a latou faapea ane: ‘Ua filemu ma saogalemu!’ ona oo faafuaseʻi mai loa lea o le faaumatiaga iā i latou, e pei o le tigā o le fafine tō o le a fanau; ma e latou te lē sao ai lava.” (1 Tesalonia 5:1-3) E lē o taʻu maia po o le ā le māfuaaga o le faapea mai ua “filemu ma saogalemu,” ae o le a tatou iloaina i le lumanaʻi, peitaʻi ane e lē taofia ai le oo mai o le aso o le faamasinoga a Ieova. *

Pe afai ua tatou talitonu e moni nei valoaga, e ao ona uunaʻia i tatou e lea talitonuga e fai se gaoioiga. I le ā le itu? Ua tali mai Peteru: “Talu ai o le a mavae atu nei mea uma, ia outou manatunatu pe e faapeʻī la outou amio e tatau ona iai, e tusa ai ma amioga paia ma galuega o le faamaoni i le Atua, a o faatalitali ma tāmau i mafaufau le oo mai o le aso o Ieova!” (2 Peteru 3:11, 12) Ae atonu o le a e manatu e faapea, ‘O le ā le aogā o lea mea iā te aʻu?’ O le a maua le tali i le mataupu o sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Mo nisi faamatalaga atili i faamaoniga o “aso e gata ai,” tagaʻi i le Ala Mai! o Iulai-Setema 2007, itulau 16-18, ma Le Olomatamata o Setema 15, 2006, itulau 4-7, ma Oketopa 1, 2005, itulau 4-7, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 18 Mo faamatalaga e tusa o taimi o mea na tutupu i le Tusi Paia, tagaʻi i le itulau 215-218, o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 19 Tagaʻi i le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu! ma le 2008 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau e 31-39, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 23 Tagaʻi i le tusi Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie! (lomiga o le 2006), itulau 250-251, palakalafa 13 ma le 14.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 14]

Na fetalai Iesu e na o le Atua e silafia “lea aso ma le itula”

[Ata i le itulau 13]

Sir Isaac Newton

[Ē Ana le Ata]

© A. H. C./age fotostock

[Ata i le itulau 15]

Talu mai le 1914, ua vaaia le faailoga lea na taʻua e Iesu

[Ē Ana le Ata]

© Heidi Bradner/Panos Pictures

© Paul Smith/Panos Pictures