Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ina ua Taunuu Lotu i Tahiti

Ina ua Taunuu Lotu i Tahiti

Ina ua Taunuu Lotu i Tahiti

TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I TAHITI

I LE faaiʻuga o le senituri lona 18, na amata ai ona naunau tagata Europa e talaʻi atu le faa-Kerisiano. O talosaga faatauanau a se alii na avea mulimuli ane ma misionare, o William Carey, na uunaʻia ai tagata Porotesano ia ō atu e aʻoaʻo le Tusi Paia i nuu e leʻi iloa, e aofia ai ma Tahiti. Na uunaʻia Carey ona o le faatonuga a Iesu i ona soo ia ō e fai tagata o nuu uma ma soo. (Mataio 28:19, 20) I le 1802, o le tusi alumia, Le Génie du christianisme (Le Poto o le Faa-Kerisiano) a le tusitala Falani o François-Auguste-René de Chateaubriand, na uunaʻia ai foʻi tagata Katoliko ia ō atu e fai le galuega faamisionare.

Na amata ai loa ona faavae asosi ma sosaiete faamisionare a le Katoliko ma le Porotesano. I le 1797, e 29 misionare na auina atu e le LMS (Lonetona Misionare Sosaiete) i Tahiti. I le 1841 na taunuu ai misionare o le ituaiga o le Katoliko e taʻu o Picpus Fathers, ae tolu tausaga mulimuli ane, taunuu tagata o le Lotu Mamona. Peitaʻi ane, e leʻi umi ae latou see ese mai le latou fuafuaga autū, o le aʻoaʻo lea o tagata i le Tusi Paia, ae auai i faiga faaupu fai ma faapisinisi a le motu. Aiseā?

Aumea a Alii

I le amataga, e leʻi fiafia tagata i aʻoaʻoga a misionare Porotesano. Ua fai mai se tasi tusitala, “na faamatilatila i le latou talaʻiga le afi ma le faapuapuagatia i seoli ae lē o le alofa ma le agalelei i tuaoi.” Ma na vave lava ona iloa e misionare, e leai se isi e fia papatiso e avea ma Kerisiano, seʻi vaganā ua papatiso muamua ariʽi, po o alii, o ē na taʻitaʻia le nuu i mea tau tapuaʻiga. O lea, na aʻe ai se manatu i misionare, e sili pe a talaʻi muamua i alii.

O se alii tāua e suafa iā Pomare II, na sili ona fiafia i misionare, ona i lona manatu, atonu e latou te lagolagoina o ia i mea tau tupe ma mea tau vaegaau. Ae i le vaaiga a misionare, e aogā o ia i le faatinoina o le latou talaʻiga. Mai lava i le amataga, na tele se vaega na fai a misionare, ona sa avea i latou ma sooupu i le va o tagata Tahiti ma seila na folau ane i le motu mo taumafa ma vai.

Na fiafia Pomare i le talaʻiga a misionare ona o lona manatu, o le a latou fesoasoani atu ia taunuu ona faanaunauga faapolotiki, ma faia fefaatauaʻiga e maua ai auupega na ia manaʻomia. O lea i le 1811, na talosaga ai e fia papatiso. I le tausaga na sosoo ai, na faamaumauina ai lana talosaga, e fia papatiso. Ae valu tausaga o teena pea lana talosaga, ona o le manatu sa i misionare, seʻi vaai pe e ola moni o ia e tusa o tulaga tau amio a le Tusi Paia.

O le vaitaimi foʻi lea na taulau ai taumafaiga a Pomare ia avea o ia ma tupu o le motu o Tahiti faapea ona motu tuaoi, o Society Islands. Ona toe talosaga foʻi lea o ia e fia papatiso. O lea i le 1819, na talia ai e misionare lona manaʻoga.

E tele ni suiga na vave ona tutupu ona o lea mea. E leʻi atoa le lima tausaga ae toetoe o tagata uma o le Society Islands, o motu o Tuamotu i sisifo, ma le ʻafa o Austral Islands, na fai mai o i latou ua avea ma Kerisiano.

Le Tulafono a Pomare

Ona ua liulotu le toʻatele o tagata o le motu, na manaʻomia ai ni faatulagaga fou, ma tū ma tulafono e sui ai faiga muamua. Na tuu atu e Pomare i misionare e latou te faia lea vala. Ae ua leva foʻi ona mananaʻo misionare, ia sui aganuu a tagata ma ia faaitiitia le paoa o le tupu. E tusa o le faamatalaga mai se lomifefiloi, na ioe misionare i le manaʻoga o Pomare, ma latou faavaeina ni tulafono e tuufaatasia ai “taʻiala e tusa ai ma tulafono faavae a Peretania, o faatulagaga mai le Tusi Paia, ma mea ua faia e atunuu Kerisiano.” Na tele ni suiga na faia i ai, ona talia loa lea e le tupu e avea ma tulafono tusitusia muamua a Tahiti. Na taʻu o le Tulafono a Pomare.

Na avea le Tulafono a Pomare ma faataʻitaʻiga i motu ma malo tuaoi, ona na faavae foʻi a latou tulafono faapea. Na faamalosia ai le tausia o le Sapati; o faasalaga pe a solia tulafono e iai le mulilua, lua o toʻalua, gaoi, ma foua le malo; faapea ma le faasala i le oti o ē fasioti tagata ma le fasioti o tamaiti. Ma o faafiafiaga uma e matagā ma faatosina, na faasāina foʻi.

Auai i Faiga Faaupufai

Na taʻua i le tusi Where the Waves Fall le “aafia tele o misionare Porotesano i faiga faapolotiki o le motu. E lē gata ina fai a latou vaega i lotu, ae na avea foʻi ma faufautua i vaegaau, i mataupu tau i le tamaoaiga, ma ē atamamai i upufai, faapea tusitusiga i tulafono eseese.” O le tulaga foʻi lenā na faia e misionare Mamona ma Katoliko ona na latou pulea mataupu faasivili ma mataupu fai a motu sa latou galulue ai. I le nuu o Tubuai i atumotu o Austral Islands, na fai mai se misionare Mamona: “E pule le lotu i le malo. . . . O aʻu le palemia o le motu.” E faapena foʻi le malosi o le pulega a Katoliko i le motu o Gambier, ona sa iai se faifeʻau sa avea foʻi ma minisita o le malo.

E leʻi gata taumafaiga a misionare i le aʻoaʻoina o tagata i le Tusi Paia, ae “na latou faaaogā foʻi faiga faaupufai e faailoa atu ai le tala lelei,” o le tala lea a Claire Laux, o se tagata e suʻesuʻe i talafaasolopito. Ona sa latou manatu o lea le auala e vave ma faigofie e fai ai le latou galuega. Ae na lē tusa ai ma faatonuga a ē pulea le lotu. O lea la, e oo mai i le asō, o loo faifaimea faatasi pea le lotu ma faiga faapolotiki i motu Polenisia o loo pulea e Falani.

Le Vaega a Fefaatauaʻiga

Ua fai mai Niel Gunson, o se polofesa i le Iunivesite o Canberra i Ausetalia, e faatatau i nisi misionare, “na latou auai i faiga faaupufai ona o lo latou naunau i fefaatauaʻiga.” Na toʻatele misionare na faia fefaatauaʻiga e ala i le sapalai, faaaogā, ma le fauina foʻi o vaa laʻu oloa. Ae o nisi na fai o latou faatoʻaga tetelē e totō ai laau e maua ai le masoā, kofe, vavae, tolo ma tapaa.

O le mautū o pisinisi a misionare na ala ai ona latou pulea fefaatauaʻiga i le va o Ausetalia ma Tahiti mo le 25 tausaga, aemaise lava i puaa masima ma le suāuu mai le popo. Peitaʻi ane, e iai misionare na lē fiafia i ia faiga ma talosaga atu i le faauluuluga i Lonetona ia faasaʻo lea mataupu. Ae na manatu nisi, e tāua fefaatauaʻiga auā le faataunuuina o le ʻauga o le latou galuega. I le ā le itū?

Mai lava i le taimi na taunuu ai misionare, na latou faaaogā o latou tomai ma meafaitino ina ia tosina mai ai tagata o le motu. Ona o le talitonuga o misionare, o le a sili ona fiafia tagata pe a pei o le lalolagi lautele, ma sa uunaʻia i latou e misionare ia galulue mamafa auā le mauaina o mea faitino, ma faapea atu foʻi o mea na e iloa ai o loo faamanuiaina i latou e le Atua.

Pe Na Faaliliuina Moni?

Na tusia mulimuli ane e se tusitala o talafaasolopito o le LMS e faapea, “e lē o se mananaʻo moni o tagata e fai le mea tonu, po o le fia maua o se mafutaga ma le Atua” na ala ai ona liliu faatopetope le toʻatele. Na taʻua e Gunson, na ala ona liulotu Tahiti, “ona o le faatinoga o le manaʻo o Pomare II, e faavae mai masaniga faalelotu (ae lē o talitonuga) o misionare mai Egelani.”

Na tele tagata Tahiti na faapea mai o Kerisiano, ae e leʻi umi ae toe foʻi i faiga faapaupau e ala i se faalapotopotoga faalelotu e taʻu o le Mamaia. E lē faatāuaina i lea tapuaʻiga amioga tatau, ma na lotu ai foʻi ma le suli o le aiga tupu. O talitonuga o lea lotu e tuu faatasi ai le faa-Kerisiano ma tū ma aga masani a le atunuu.

Na fefinauaʻi vaega eseese o le Lotu Porotesano, e aofia ai ma le lotu Egelani, Calvinists, ma Metotisi, ae feitagaʻi le lotu Porotesano ma le lotu Katoliko. Na taʻua i le tusi, The Cambridge History of the Pacific Islanders e tusa o le talafaasolopito o tagata Pasefika, “E leai se eseesega o talitonuga o lotu i tagata o atumotu, ma e latou te lē malamalama, pe aiseā e femisaʻi ai tagata o ē ua faapea mai o le ʻauuso.” O se faataʻitaʻiga, ina ua taunuu misionare Katoliko e toʻalua i Tahiti, na vave ona tipoti ese ona o le faatonuga mai se alii aloaʻia sa misionare muamua i le lotu Porotesano. Na tupu ai le faalētonu i le va fealoaʻi o Peretania ma Falani, ma toeitiiti lava a tau ai. Na iʻu ina lolo Peretania i le manaʻoga o Falani, e tuu atu Tahiti i lana “puipuiga.”

Iʻuga Lelei

E iai mea lelei na fai e misionare i le aʻoaʻoina o tagata ia iloa tusitusi ma faitau, ma tuu ai le fasiotia o tamaiti laiti, le ʻai tagata, ma faia o taulaga i tagata. Na iai nisi misionare na faia faasāsāaga mamafa i tagata, ae o taumafaiga uma lava ina ia faaleleia ai amio a tagata.

O le mea e sili ona aogā na faia e misionare, o le faaliliuina lea o le Tusi Paia i le gagana Tahiti. Ma o le auala lea na latou faailoa ai le suafa o le Atua i tagata, ma o loo lauiloa pea i nei motu, e oo mai i le taimi nei. *Salamo 83:18.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 27 Tagaʻi i le mataupu o Le Olomatamata Iulai 1, 2003, “Faaliliuina e Tagata Lē Taualoa le Tusi Paia.”

[Pusa i le itulau 23]

“E Lē ni Tagata o le Lalolagi Outou”

O le fetalaiga lea a Iesu Keriso, ua avea ma taʻiala i ona soo moni. (Ioane 15:19) Ona o le tāua tele o lea taʻiala mo i latou, na tatalo ai Iesu i le Atua e faapea: “E lē o ni tagata o le lalolagi i latou, e pei foʻi o aʻu, e lē o aʻu o se tagata o le lalolagi.” (Ioane 17:16) O lea la, e leʻi auai Iesu i faiga faapolotiki, pe faia faiga faapea ia tele ai ona soo e maua. Na ia teena foʻi le pupū i oloa faaletino, ona o se isi lea vala o le agaga o le lalolagi. Ae na ia faalaeiau ia faafaigofie o latou olaga ma uaʻi atu i le saʻilia o ʻoa faaleagaga. (Mataio 6:22-24, 33, 34) E faataʻitaʻi ona soo moni i lana faaaʻoaʻoga.

[Ata i le itulau 21]

Taliaina o uluaʻi misionare i le 1797

[Ē Ana le Ata]

The Granger Collection, Niu Ioka

[Ata i le itulau 22]

O se alii misionare ma tagata Tahiti liulotu pe tusa o le 1845

[Ata i le itulau 22]

Tupu o Pomare II

[Ē Ana le Ata]

Photo courtesy of Tahiti Tourisme

[Ata i le itulau 23]

Tahiti ma lona laumua, o Papeete

[Ē Ana le Ata i le itulau 22]

Agavale: Ata mai iā Henry Guttmann/Getty Images; taumatau: Collection du Musée de Tahiti et de ses Îles, Punaauia, Tahiti