Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai e Pulea le Lumana‘i o le Lalolagi?

O Ai e Pulea le Lumana‘i o le Lalolagi?

O Ai e Pulea le Lumanaʻi o le Lalolagi?

UA TAʻUA i le mekasini o le National Geographic i le lomiga o Oketopa 2007, “O le faateteleina o le vevela o le kelope, o le luʻitau sili lea ua tatou feagai.” Ma ina ia mafai ona tatou mafaia lea luʻitau, ua fai mai le mekasini, e ao iā i tatou ona “gaoioi vave ma le maumauaʻi, ma le faautautaga lelei lea ua tau lē vaaia pe faaalia mai e tagata.”

Faamata o iai i tagata le faautautaga lelei e taulimaina ai lenei faafitauli? Ona o loo iai foʻi isi uiga e faafaigatā ai, e pei o le uiga faalēano, manaʻo tele, lē malamalama, manatu faapito, o le fia mauʻoa vave o nuu tauatiaʻe, faapea ma le faitau miliona o tagata e lē o fia suia o latou olaga sologa lelei, ae ua faamaʻimau ai le tele o malosiaga faalenatura.

Ua talafeagai le faamatalaga a se perofeta anamua a le Atua e faapea, e tatou te lē mafaia ona foʻia o tatou faafitauli tau i amioga, le va fealoaʻi, ma pulega. Na tusi o ia e faapea: “E lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Ua moni ia upu pe a fua atu i le faalētonu o le talafaasolopito o le tagata. Ma e ui ina alualu i luma le poto faasaienisi ma mea fou, ae ua tatou fesagaʻi ma lamatiaga sa leʻi manatu e faapea le tulaga e oo i ai. O le ā se tele o lo tatou mautinoa, o le a sili atu se lumanaʻi e tatou te maua?

E moni ua tele talanoaga ua fai e taumafai e foʻia faafitauli e māfua mai i suiga i le tau ma isi vala e afāina ai, ae e itiiti lava mea ua faia. O se faataʻitaʻiga, o le ā na fai e malo ina ua mafai ona sao vaa i le vainuu i mātū o Amerika, e taʻu o le Northwest Passage? Ua tali mai le mekasini New Scientist e faapea: “Na taufai laga atu uma malo e fia maua sina vaega o lea konitineta, seʻi suʻe pe maua ai le suāuu ma le kesi.”

Ua saʻo ai se valoaga mai le Tusi Paia, ua toeitiiti atoa le 2,000 tausaga talu ona fai e faapea, o le a “faaleagaina le laueleele” e tagata. (Faaaliga 11:18) Ua manino mai la, e lē gata ina manaʻomia e le lalolagi se taʻitaʻi e iai le poto ma le mana e faia ai mea ua manaʻomia, ae o ni tagatānuu foʻi e gauaʻi iā te ia. Pe e mafaia e se taʻitaʻi faamaoni ma atamai po o se saienitisi, ona faia lea tulaga? Ua tali mai le Tusi Paia: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e lē o i ai se olataga.”—Salamo 146:3.

O Loo i Aao Alofa le Lumanaʻi o le Lalolagi!

E na o le tasi le Taʻitaʻi e mafai ona taulau i le foʻia o faafitauli o loo fesagaʻi ma le lalolagi. Ua vavalo mai le Tusi Paia e faatatau iā te ia: “E afio mau iā te ia le Agaga o Ieova; o le Agaga o le poto ma le mafaufau; o le agaga o le faatonuga ma le malosi; o le Agaga o le malamalama ma le mataʻu iā Ieova . . . E faamasino o ia ma le tonu i ē matitiva, . . . o le mānava foʻi o lona fofoga, na te fasioti aʻi lē amio leaga.”—Isaia 11:2-5.

Po o ai o ia? O ia o Iesu Keriso, o lē na foaʻi mai lona ola mo i tatou ona o lona alofa. (Ioane 3:16) Ua avea nei o ia o se agaga e mamana, ma ua tuuina atu e le Atua le pule iā te ia e pule ai i le lalolagi.—Tanielu 7:13, 14; Faaaliga 11:15.

E lē gata ina tele agavaa o Iesu ae, a o leʻi afio mai o ia i le lalolagi, ua tele lona malamalama i foafoaga a le Atua. O le mea moni, i taimi anamua ina ua faia e le Atua le vateatea aoao, sa avea Iesu ma ana “tufuga.” (Faataoto 8:22-31) Seʻi mātau mai la lea vala: O Iesu na fesoasoani e faia le lalolagi ma meafaiola uma o loo iai, ma o ia foʻi o le a taʻimua e toe faaleleia mea ua faaleagaina ona o le faalētonu o tagata.

O ai o le a avea ma tagatānuu o lana pulega? O i latou e agamalu ma amiotonu moni, o ē e iloa Ieova le Atua moni, ma usitaʻi iā Iesu Keriso lo latou Pule. (Salamo 37:11, 29; 2 Tesalonia 1:7, 8) Na fetalai Iesu o le a “fai mo latou tofi le lalolagi,” lea o le a avea ma parataiso.—Mataio 5:5; Isaia 11:6-9; Luka 23:43.

E faapefea ona e maua le faataunuuga o folafolaga a le Tusi Paia? Ua fetalai mai Iesu: “Ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona latou iloa lelei oe, le Atua moni e toʻatasi, atoa ma Iesu Keriso, o lē na e auina mai.”—Ioane 17:3.

Ioe, e aunoa ma se masalosalo, o le a avea pea lenei paneta ma nofoaga tumau o tagata, e ui ina foliga mai ua lamatia. Ae o i latou e faatautala ona faia mea na faia e le Atua ma lē fia gauaʻi iā Iesu Keriso, ua lamatia nei o latou ola. O lea la, e faalaeiauina oe e Molimau a Ieova ina ia ave i fale le poto lea e maua ai le ola e faavavau.

[Pusa i le itulau 8]

E LĒ MAFAI ONA FOʻIA E LE FAASAIENISI

Ua iloa lelei e le faitau miliona o tagata, e faaleagaina o latou mafaufau ma tino pe a faaaogā fualaau faasāina, soona inu, ma ulaula. E aunoa ma so latou manatu e faapea o le ola, o le meaalofa lea mai le Atua. (Salamo 36:9; 2 Korinito 7:1) O se tulaga e faanoanoa ai ona e faapena foʻi le latou vaaiga i le laueleele, ma ua tele ai le mau faafitauli.

O le ā la le vaifofō? Pe e ala mai le faasaienisi po o aʻoaʻoga maualuluga? E leai. Ona o le aa o le faafitauli, e lē o vaai tagata i le lalolagi e pei ona silasila i ai Ieova, ma ina ia foʻia le faafitauli, e ao ona latou iloaina o Ia. Ua faailoa mai lea mea moni i le Tusi Paia. O lea, ua folafola mai ai, e sau le taimi e lē toe faia ai e tagata “se mea leaga, latou te lē faaumatia foʻi se mea” i le lalolagi auā “e tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova, e pei ona ufitia o le iliti tai i le suāsami.”—Isaia 11:9.

[Ata i le itulau 8, 9]

I le pulega a Keriso, o le a iai se sao a ē amiotonu i le faia o le lalolagi atoa e avea ma parataiso