Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Tatau Ona Faaaogā Ta‘u Maualuluga o Tagata?

Pe e Tatau Ona Faaaogā Ta‘u Maualuluga o Tagata?

Le Manatu o le Tusi Paia

Pe e Tatau Ona Faaaogā Taʻu Maualuluga o Tagata?

A O TALAʻIA e Kerisiano i le uluaʻi senituri le Malo o le Atua ma faia galuega i aso fai soo, na latou feiloaʻi ma tagata maualuluga e eseese o latou tulaga i le malo. I le ʻauuso lava ia, e leʻi faaaogā e soo o Iesu ni taʻu maualuluga e faasili ai so latou tulaga i le olaga. Ae o le tū masani i na aso o le faaaogā o taʻu maualuluga e faalagilagi ai tagata e pule i isi. O le taʻu na ave i le emeperoa Roma, o “Lē e Mamalu.”—Galuega 25:21.

O lea, o le ā le manatu o soo o Iesu e tusa o taʻu maualuluga o tagata, ina ua latou tulaʻi i luma o alii maualuluga o le malo? Ae o le ā le manatu e ao ona iā i tatou?

O le Faaaloalo ae lē o le Taliaina

Na fautua atu le aposetolo o Paulo i uso talitonu, “ia tuuina atu i tagata uma mea e tatau iā i latou, . . . ia faaalia le faaaloalo i lē ua tatau i ai le faaaloalo.” (Roma 13:7) E aofia i lea mea le ave o taʻu maualuluga i ē pule. I aso nei, ua masani ona faaaogā taʻu e iai Lau Afioga ma Lau Susuga mo ē ua iai tofiga maualuluga. Ae atonu o le a fesili nisi, ‘E faapefea ona ou faaaloalo i lenā tagata ae o lea ou te iloa lana amio e lē tatau i ai le faaaloalo?’

O le tele o tagata maualuluga, o loo faia lelei o latou tiute, ae e lē o i latou uma e faatuatuaina. E ui i lea, ua uunaʻia i tatou e le Tusi Paia ia gauaʻi i tupu ma kovana, “ona o le Alii.” (1 Peteru 2:13, 14) O lea la, o lo tatou ioeina ua maua e lea tagata se tofi maualuga o le malo ona o le faatagaga a le Atua, o le a uunaʻia ai i tatou e faaali iā i latou le āva e tatau ma lo latou tulaga.—Roma 13:1.

E lē avea le amio a le tagata ma mea e faalagolago i ai, po o le a e faaaloalo iā te ia. E lē o lana amio e ala ai ona tatou faaaloalo iā te ia. Ma e lē faapea a tatou faaaogā lona taʻu maualuga ona faapea ai lea ua tatou talia ana amio. Na faailoa mai lea mea e le aposetolo o Paulo, e ala i se mea na tupu iā te ia.

Faaaogā e Paulo Taʻu Maualuluga

Na puʻea Paulo i Ierusalema ona o tuuaʻiga pepelo, ma avatu e faamasinoina e Filiki le kovana o Iutaia. Ae o Filiki, e lē o se kovana lelei. Na tusi le tusitala o talafaasolopito o Tacitus e faapea, sa iā Filiki “le manatu, po o ā lava ana mea leaga e fai, e lē oo se sala iā te ia.” Na sili lona naunau ia maua tupe i faiga faatogafalea nai lo le faia o le faamasinoga tonu. Ae ui i lea, i tausaga e lua na falepuipui ai Paulo, na ia faaalia pea le āva i le kovana, ma na masani ona la talanoa, ma le faamoemoe o Filiki e maua sana tupe mai iā Paulo. Peitaʻi e leʻi faia faapea e Paulo, ae sa ia faaaogā le avanoa e talaʻi ai iā te ia.—Galuega 24:26.

Ina ua iai le kovana fou o Feso, na ia faia foʻi le faamasinoga o Paulo i Kaisareia. O le fia lelei o Feso i taʻitaʻi lotu Iutaia na ia faapea atu ai, e ave Paulo e faamasino i Ierusalema. Ae na iloa lelei e Paulo o le a lē saʻo ona faamasinoina o ia i inā, o lea na ia faaaogā ai lana aiā o se tagatānuu Roma ma faapea atu: “Ou te tagi atu iā Kaisara!”Galuega 25:11.

Na faalētonu Feso i le auala e faaupu ai le moliaga o Paulo iā Kaisara, ae ina ua asiasi faapitoa ane le Tupu o Akeripa II, na ia maua ai se fesoasoani, ona sa fia iloa e le tupu le faamasinoga o Paulo. I le aso na sosoo ai, na taunuu ane le tupu ma le faalialia tele faatasi ma alii e pule i ʻau, faapea foʻi ma alii aloaʻia i le potu tele o le maota.—Galuega 25:13-23.

Ina ua tuu le avanoa iā Paulo e tautala ai, na ia faaaogā le taʻu o le “Tupu” i ana upu tomua ma ia taʻua le poto o Akeripa i tū ma mataupu e fefinauaʻi ai tagata Iutaia. (Galuega 26:2, 3) Na iloa e tagata uma i lea vaitaimi le nonofo o Akeripa ma lona tuafafine. Ma e lē taumatea na iloa foʻi e Paulo amio mataifale a Akeripa. Ae na faaalia pea e Paulo le āva e tatau iā te ia o le tupu.

A o fai atu faamatalaga a Paulo e tusa o lona moliaga, na faapea mai Feso: “Paulo, ua e valea!” E leʻi ita Paulo ae na tali filemu i le kovana ma faapea atu, “Lau Afioga e.” (Galuega 26:24, 25) Na āva Paulo iā te ia e tusa o lona tulaga. Ae o nei faaaʻoaʻoga, ua lāgā ai se fesili e faapea, O fea e gata mai ai le faaalia o le faaaloalo i tagata maualuluga?

Faaaloalo Faatatau

E fai faatatau le āva i tagata maualuluga o le malo, e pei ona taʻua i le Roma 13:1, e faapea: “O faipule o loo iai nei, ua faataga e le Atua e pule i o latou tulaga eseese.” O lea la, e fai faatatau foʻi le faaaloalo e faaalia i sui o le malo. Na faamanino e Iesu i ona soo le mea e gata ai le āva e avatu i isi e faapea: “Aua neʻi taʻua outou o Aʻoaʻo, auā e toʻatasi lo outou aʻoaʻo, auā o le ʻauuso uma outou. Aua foʻi neʻi taʻua se tasi i le lalolagi o lo outou tamā, auā e toʻatasi lo outou Tamā o Lē o i le lagi. Aua foʻi neʻi taʻua outou o taʻitaʻi, auā e toʻatasi lo outou Taʻitaʻi o le Keriso lea.”—Mataio 23:8-10.

E tusa ai o le faaalia o le āva i tofi maualuluga, e iai le eseesega o taʻu maualuluga faalemalo, ma taʻu faalotu. Pe afai e iai taʻu maualuluga faalotu o i latou e iai tofi maualuluga o le malo, e lē faatatauina le fautuaga a Paulo i taʻu faalotu. O lē e mulimuli i le fautuaga a le Tusi Paia, e faaalia pea le āva iā i latou. Ae o lona loto fuatiaifo ua aʻoaʻoina i le Tusi Paia o le a uunaʻia ai o ia e aua le taʻua na taʻu maualuluga faalelotu, ona e tatau iā te ia ona ‘totogi atu mea a le Atua i le Atua.’—Mataio 22:21.

PO O E TAUMĀNATU EA I NISI TAIMI?

▪ O le ā le vaaiga a soo o Iesu i pulega a malo?—Roma 13:7.

▪ Pe na faaaogā e Paulo taʻu maualuluga o tagata mau tofiga i malo? —Galuega 25:11; 26:2, 25.

▪ O ā taʻu maualuluga e lē fiafia i ai Iesu?—Mataio 23:8-10.

[Ata i le itulau 28, 29]

O le ā le taʻu na taʻu ai e Paulo Akeripa?