Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po ua Lamatia lo Tatou Paneta?

Po ua Lamatia lo Tatou Paneta?

Po ua Lamatia lo Tatou Paneta?

UA TAʻUA e faapea o le lamatiaga sili ua feagai nei ma tagata, o le faateteleina o le vevela o le kelope. Ua faapea mai le mekasini o le Science, o le mea ua popole ai tagata suʻesuʻe, “ona ua tatou amatalia ni suiga e lē mafai ona toe foʻi mai ai.” Ae ua iai nisi e lē talitonu i lea manatu. Ua ioe le toʻatele ua faateteleina le vevela o le kelope, ae e lē o iloa po o ā māfuaaga ma ni mea e tutupu mai ai. Atonu e tuuaʻia mea ua fai e tagata, ae e lē o lea le māfuaaga autū. Aiseā ua eseese ai manatu?

O se tasi o māfuaaga, e lē o mafai ai ona maua se malamalamaga atoatoa i malosiaga eseese ua aafia ai le tau, ona o le lavelave o ia mea. E lē gata i lea, e ese foʻi le malamalama o nisi faalapotopotoga e tusa o suʻesuʻega a saienitisi, i le māfuaaga o le tupu tele o le vevela.

Pe e Moni—Ua Faateleina le Vevela?

Na faatupeina e Malo Aufaatasi se lipoti lata mai nei a Le Vaega Faavaomalo e Vaavaaia Suiga o le Tau (IPCC), ma ua faapea mai le lipoti, o le “mea moni,” ua faateteleina le vevela o le kelope, ma “atonu lava,” e sili ona tuuaʻia mea ua fai e tagata. O ē e lē manatu o tagata e tuuaʻia, ua latou ioe e saʻo ua faasolo ina vevela aai ona ua faateleina pea tagata e mau ai. Ma o simā ma uʻamea o fale ma auala o aai, e mitiia le vevela o le lā, ae o mea nei e tuai ona toe mālū pe a oo i le pō. Ua latou fai mai foʻi e lē tutusa le vevela o aai ma le vevela o nuu i tua, ma ua sesē ai faamaumauga o le vevela i le kelope aoao.

Ae ua fai mai Clifford, o se tamā matua e mau i se motu i le gataifale o Alaska, ua iai lava suiga i lana vaai. O le masani a tagata o lona nuu, a liu aisa le ogāsami i le va o le latou motu ma le nuu tele, ona ō lea e fagafaga ʻaila tetelē i le nuu tele, ma e sopo atu i luga o le aisa. Ae ua sui lea faiga talu ona faateteleina le vevela. Ua faapea mai Clifford: “Ua sui le tafe o au o le sami, ua sui le tulaga o le aisa, ma ua sui foʻi ma le taimi e malō ai le aisa . . . i le sami o Chukchi.” Na ia taʻua e faapea sa masani ona malō le aisa i le sami i le faaiʻuga o Oketopa, ae o lea faatoʻā malō i le faaiʻuga o Tesema.

Talu ai le vevela tele o le lalolagi, ua aafia ai foʻi le alāvaa e taʻu o le Northwest Passage, ona i le 2007, o le taimi muamua lea na sao ai vaa i le alāvaa, ae sa leʻi mafai muamua ona o le aisā. Fai mai se saienitisi iloga i le Nofoaga Tutotonu i Amerika e suʻesuʻe i kiona ma aisa: “O le mea ua vaaia i lenei tausaga, o le mea lava lea e faatalitalia pe a faaumiumi le taimi o liu suāvai le aisa.”

O Kasa Vevela—E Tāua i le Ola

Ua taʻua e faapea o se māfuaaga o le tutupu o nei suiga, ona ua ova kasa vevela i le lalolagi, e ui ina tāua kasa vevela mo le ola o mea i le lalolagi. E tusa o le 70 pasene o le vevela mai le lā o loo susulu mai i le laueleele, e mimiti e le ʻea, laueleele, ma le sami. Ana leai, semanū o le a matuā mālūlū lava le laueleele e 0 tikerī Fahrenhit (-18 tikerī Celsius). Ae e oo lava ina toe foʻi kasa vevela i le vanimonimo, ma lē ova ai le vevela o le laueleele. Ae ua faigatā ona toe foʻi kasa vevela i le vanimonimo, ona o le tele o le polusione i le ʻea. Ma ua tupu tele ai le vevela o le lalolagi.

O kasa ua faaopoopo i le vevela o le lalolagi, e aofia ai le karaponi taiokesaita, nitrous oxide, methane, ma le vai ua liu ausa. I le 250 tausaga ua tuanaʻi, ua faateteleina nei kasa i le ʻea talu ona faia fale gaosimea, ma ua tele le faaaogāina o le koale ma le suāuu i mea fai. Ae e foliga mai o se isi māfuaaga ua ova ai le vevela o le lalolagi ona ua tele manu fafaga, ma e sau ai le kasa methane ma le nitrous oxide mai o latou otaota. Ae ua fai mai nisi tagata suʻesuʻe, a o leʻi afāina le tau ona o mea ua fai e tagata, na iai isi māfuaaga na ala ai ona vevela tele le lalolagi.

Faamata o se Suiga Masani?

O i latou e lē talitonu ua māfua le vevela o le lalolagi ona o mea ua fai e tagata, ua latou faapea mai, e tele foʻi ni suiga na iai anamua i le tau o le lalolagi. Ua latou taʻua le taimi lea na matuā mālūlū ai lava le lalolagi, e sili i lo le taimi nei. Ma ua latou lagolago o latou manatu i le faapea mai, o nofoaga mālūlū e iai Greenland, sa lauolaola ai laau e masani ona ola i nofoaga māfanafana. Ae ua ioeina e saienitisi, o le tele o le mamao i tua e latou te suʻesuʻe ai pe na faapeʻī le tau na iai, o le tele foʻi lea o lo latou lē mautinoa o lea tulaga.

O lea la, a o leʻi afāina le tau i mea e fai a tagata, faamata o ā ni māfuaaga na ala ai ona fesuisuiaʻi le vevela i le taimi muamua? Atonu o nisi māfuaaga, ona o vaega pogisa ma vaega vevela i le lā, e ala ai ona fesuiaʻi le malosi o le vevela o le lā. E lē gata i lea, e faitau afe tausaga o fai taamilosaga a lo tatou paneta ma e aafia ai foʻi le mamao o lo tatou lalolagi mai le lā, faapea ma lona vevela. O pefu e pupusa aʻe mai mauga mū faapea ma suiga i au o le sami, ua aafia ai foʻi le vevela o le lalolagi.

Fai Faataʻitaʻiga i Komepiuta

Po o ā lava māfuaaga ua tele ai le vevela o le lalolagi, ae ua faapefea ona aafia ai i tatou ma lo tatou siʻosiʻomaga? E lē mailoa tonu po o le ā o le a tupu. Ae i nei aso, ua faaaogā e saienitisi komepiuta malolosi e fai ai faataʻitaʻiga ia iloa ai, po o le a faapeʻī le tau i le lumanaʻi. Ua tuu i komepiuta malosiaga eseese faalenatura, ma faamaumauga o le tau, faapea ma isi vala faalenatura o loo aafia ai le tau.

Ana lē seanoa faataʻitaʻiga a saienitisi i komepiuta, semanū e lē mafai ona iloa po o ā suiga e ono tutupu i le tau. O se faataʻitaʻiga, e sui e saienitisi le vevela o le lā i faataʻitaʻiga i komepiuta, ae vaai po o le ā e tupu i aisa i pole, le vevela o le ʻea ma le sami, po o le ā le vave e liuausa ai le suāvai mai le eleele, le mamafa o le ʻea, le faaputuputu o ao, faapea matagi ma timuga. Ua faia foʻi faataʻitaʻiga e pei ua pā se mauga mū, ona vaai lea pe faapefea ona aafia le tau ona o le pefu mai le mauga mū. Ua latou suʻesuʻe foʻi i aafiaga pe a faatoʻateleina tagata i le lalolagi, le tātuuina o vaomatua, le faaaogāina o laueleele, o suiga i kasa vevela i le ʻea, ma mea faapena. O le faamoemoe o saienitisi, o mea ua iloa mai i a latou faataʻitaʻiga, o le a sili atu ona saʻo ma faamoemoeina.

Pe e saʻo mea ua iloa mai faataʻitaʻiga i le taimi nei? E fuafua lava i le saʻo ma le tele o faamatalaga ua tuu i komepiuta. O lea, e itiiti suiga o le tau ua aliali mai i isi taimi, ae o nisi taimi ua matuā faalētonu lava. Ua taʻua i le mekasini o le Science, e ui i lea, e iai lava “suiga mataʻina e leʻi faatalitalia, e ono tulaʻi mai i le tau.” Ma ua iai suiga faapena ua tutupu, ona o se tulaga ua ofo tele ai saienitisi, ua vave ona liu suāvai le aisa i le Atika. Ae e tusa pe itiiti se malamalama ua maua mai faataʻitaʻiga e tagata fai tulafono, i taunuuga o mea ua faia pe lē faia foʻi e tagata, ae ua aogā lea ina ia latou faia ai ni filifiliga i le taimi nei, auā le faaitiitia o faafitauli e ono tulaʻi mai i le lumanaʻi.

O le manatu lea o le IPCC, ina ua iloiloina faataʻitaʻiga e ono na faia i komepiuta, ina ia iloa ai—po o le ā e tupu pe a leai se taumafaiga e faaitiitia kasa vevela mai mea gaosi a tagata ma, ae ā pe a fai ni āiāiga e fuafua ai mea gaosi e tagata, faapea ma le mea e tupu pe a matuā faasāina mea faapea—ma e eseese uma faataʻitaʻiga ma tulaga o le tau ma le siʻosiʻomaga na faaalia mai ai. O lea la, ua uunaʻia ai e tagata suʻesuʻe le fai vave o ni tulafono. O nei tulafono e aofia ai le faatapulaa o le faaaogāina o le koale ma le suāuu, faasala i latou e lē utagiaina, ia tele ina faaaogā le malosiaga faaniukilia, ma faaaogā masini e lē afāina ai le siʻosiʻomaga.

Pe Faamoemoeina na Faataʻitaʻiga?

Ua fai mai tagata e faitio i nei faataʻitaʻiga, o ia faiga, “e lē o lava faamatalaga ma le malamalama o iai e tusa o mea o loo tutupu i le tau,” ma “e iai vala e lē o amanaʻiaina.” Ua latou fai mai foʻi, e lē o tutusa uma mea ua faaalia mai i faataʻitaʻiga. Ua fai mai se saienitisi na auai i le talanoaga a le IPCC: “E lagona lava e nisi o i matou le lē gafatia o le galuega o le fuaina o le tau ma malamalama i ai, ona o se mea e sili ona lavelave, ma e matou te lē mautinoa pe mafai ona matou malamalama i mea o loo tutupu ai, ma le māfuaaga ua tutupu ai.” *

Ae ua iai nisi ua finau mai, afai e leai se taumafaiga e fai ni suiga ona e lē o iloa tonu po o le ā le faafitauli, e tusa ua tatou lē fuafua lelei mo le lumanaʻi. Ua latou fai mai, “O le a faapefea ona faamatala i a tatou fanau, pe aiseā na tatou lē taumafai ai e foʻia le faafitauli?” Pe saʻo pe lē saʻo foʻi mea ua iloa mai faataʻitaʻiga i komepiuta, ae ua tatou mautinoa ua faalētonu le tulaga o le lalolagi. Ona o le mea moni lava, ua matuā faaleagaina le siʻosiʻomaga talu ai le polusione, ma faaleagaina vaomatua, ua faatoʻateleina aai, ma ua faatamaʻia meaola ma laau.

A fua la i mea ua tatou iloa, pe tatou te faatalitalia le faia e tagata uma o ni suiga ina ia faasaoina ai lo tatou lalolagi matagofie, faapea ma i tatou? Ma afai o mea e fai e tagata ua māfua ai le vevela tele o le kelope, o le taimi la e ao ai ona faia ni suiga manaʻomia, e lē o senituri o i luma, ae i tausaga o sosoo mai. Ma e ao lava ona faia vave ni suiga i le pogai o le faafitauli, i uiga o tagata e iai le manaʻo tele, manatu faapito, lē malamalama, malo e lē o gafa taulimaina faafitauli, ma uiga o le lē ano i ai. Pe mafai ona taunuu lea mea, pe na o ni moomooga? Afai ua na o ni moomooga, po o lona uiga la ua leai so tatou faamoemoe? O le a talanoaina lea fesili i le mataupu o loo sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 20 John R. Christy, o le faatonu o le Nofoaga Autū o Suʻesuʻega o le Tau i le Iunivesite o Alabama, Huntsville i Amerika, i le mekasini The Wall Street Journal, Novema 1, 2007.

[Pusa/Ata i le itulau 5]

E FAAPEFEA ONA FUA LE VEVELA O LE LALOLAGI?

E lē faigofie, ma ina ia faataʻitaʻia lea tulaga, e faapefea ona fua le vevela o se potu telē? O fea e tuu ai le fua e fua ai le vevela? E vevela atu luga o le potu i lo le fola, ona e alu le ʻea vevela o le potu i le taualuga. Pe afai o e tuu le fua i le faamalama, e ese foʻi le vevela e taʻu mai ai pe afai o susulu mai i ai le lā, ma e sui foʻi pe a paolo. Afai e malosi le lanu ua vali ai le potu, e ese foʻi le vevela e taʻu mai i le fua, ona e vevela lanu malolosi i lo lanu vaivai.

O lea la, e lē lava le tasi o le fua. E ao ona fua le vevela o vaega eseese o le potu ona fua lea o le fua faatatau o na fua eseese. E lē tutusa foʻi le vevela o aso uma e fua ai, ma e sui foʻi pe a sui le tau. Ina ia iloa le fua saʻo o le vevela o le potu, e ao ona fua soo ma ia umi se taimi o faia faapea. Atonu o lenā la ua tau malamalama mai i le faigatā tele ona fuaina le vevela o le laueleele, le ea, ma le sami! Ae e tāua tele le faia o faamaumauga faapea, ina ia iloa tonu ai ona fua suiga i le tau.

[Ē Ana le Ata]

Ata mai le NASA

[Pusa i le itulau 6]

PO O LE MALOSIAGA FAANIUKILIA LE VAIFOFŌ?

Ua sili ona tele le faaaogāina o malosiaga mai le suāuu ma le koale i le lalolagi i le taimi nei i lo se isi lava taimi. Ae o na mea ua tele ai kasa vevela, ma ua toe aʻe ai se tofā i isi malo, e sili ae faaaogā malosiaga faaniukilia ona e mamā. Ae e iai foʻi faafitauli o lea tulaga.

Ua taʻua i le pepa International Herald Tribune e faapea o Falani, o se atunuu e sili ona faalagolago i malosiaga faaniukilia, ma e oo atu i le 670 piliona kupita futu (19 piliona kupita mita) le tele o le vai e manaʻomia i tausaga uma e faaitiitia ai le vevela o masini e maua mai ai le malosiaga faaniukilia. I le 2003, ina ua faafuaseʻi ona oso maualuga le vevela o le tau, na avea le vevela o vai na sau mai masini faaniukilia a Falani ma mea na tau afāina ai meaola i vaitafe. Na tapē ai nisi masini. Ma e faatalitalia o le a sili ona faalētonu lea tulaga pe a faateleina le vevela o le kelope.

Ua fai mai David Lochbaum, o se alii inisinia faaniukilia mai le faalapotopotoga o saienitisi, ua popole i aafiaga o le tau: “Afai e fia faaaogā malosiaga faaniukilia, e ao ona foʻia muamua faafitauli ua māfua ai suiga i le tau.”

[Pusa/Faafanua i le itulau 7]

O MALA I LE 2007, ONA O LE TAU

I le 2007, na numera silia le aofaʻiga o mala ona o le tau, ma e 14 taimi na talosagaina ai se fesoasoani faavavevave, e le Ofisa o Malo Aufaatasi e Gafa ma Fesoasoani, ma e 4 talosaga ua sili ai i talosaga o le 2005, lea sa numera silia i talosaga faapea. O loo lisi i lalo nisi o mala na tutupu i le 2007. Ae ia manatua, e lē o ni mea ia e masani ona tutupu faaumiumi.

▪ Peretania: Na silia ma le 350,000 tagata na aafia i lologa e sili ona leaga talu mai lologa i le silia ma le 60 tausaga ua mavae. Talu ona faia faamaumauga mai le 1766, ua sili atu ona tetele timuga i Egelani ma Uelese i le va o Me ma Iulai.

▪ Aferika i Saute: Na aafia tagata e 800,000 ona o lologa i atunuu e 14.

▪ Lesotho: Na faaleagaina mea totō ona o le vevela tele. Atonu o le a manaʻomia se fesoasoani tau meaʻai e tagata e tusa ma le 553,000.

▪ Sudan: O le mamafa o timuga na faaleagaina ai fale o tagata e 150,000. A itiiti mai e 500,000 i latou na avatu i ai le fesoasoani.

▪ Matakasa: Na aafia le motu i afā ma uaga mamafa, ma e 33,000 tagata na leai ni fale, ma na faaleagaina mea totō a tagata e 260,000.

▪ Korea i Mātū: E tusa ma le 960,000 tagata na matuā afāina ona o lologa, solo tafā mauga, ma lologa o vai ma palapala.

▪ Bangladesh: Na afāina tagata e 8.5 miliona i lologa, ma maliliu ai le silia ma le 3,000, ma e 1.25 miliona meaola o faatoʻaga na mamate ai. Toeitiiti atoa le 1.5 miliona fale na afāina pe faaleagaina ai.

▪ Initia: E 30 miliona tagata na afāina i lologa.

▪ Pakisitana: O timuga o afā na faaleagaina ai fale o tagata e 377,000 ma e faitau selau i latou na maliliu ai.

▪ Polivia: E silia ma le 350,000 tagata na aafia i lologa, ma e 25,000 tagata ua leai ni fale.

▪ Mekisikō: A itiiti mai, e 500,000 tagata ua leai ni fale ona o lologa i nisi vaipanoa, ma afāina ai tagata e silia ma le miliona.

▪ Dominican Republic: O le umi o timuga na tutupu ai lologa ma solo ai tafā mauga, ma e 65,000 tagata ua leai ni o latou fale.

▪ Iunaite Setete: Ona o le mūgalā na māfua ai mū i le vaega i saute o Kalifonia, ma e 500,000 tagata na tatau ona ō ese mai o latou fale.

[Ē Ana le Ata]

Based on NASA/Visible Earth imagery