Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘Ua Tele Na‘uā A‘u Mea e Fai’

‘Ua Tele Na‘uā A‘u Mea e Fai’

‘Ua Tele Naʻuā Aʻu Mea e Fai’

E LĒ o taumafai tagata siisii uʻamea mamafa o le Olimepeka, e faatutū ni matatiʻa i aso uma. E masani lava ona latou siisii ni mea māmā, ma i lenei auala e maua ai lo latou malosi e sii ai mea mamafa. Afai e latou te uunaʻia pea i latou ia ausia se matatiʻa, e latou te tuu ai ni omiga mataʻutia i maso o latou tino ma sooga o latou ivi, ma e lamatia ai a latou taleni.

I se tulaga talitutusa, i le avea o se tamaitiiti aʻoga, atonu e te galue mamafa i le aʻoga. Ma pe a e mauaina se tofiga faigatā po o lou sauniuni foʻi mo suʻega, o le a e loto malie ai, e matuā faia ni au taumafaiga e sili atu. * Ae faapefea pe afai e na o meaaʻoga ma isi tofiga e te faia i le aso atoa? E ono faigatā ona e ʻai pe maua foʻi se mālōlōga lelei i le pō. O le tele naʻuā o omiga, e te ono maʻi ai. Atonu o ou lagona na. *

Tele Naʻuā Meaaʻoga e Fai

A o ou agaʻi atu i vasega maualuluga ua faateleina ai aʻu meaaʻoga, ma ua sili atu foʻi ona faigatā. “O le faaumaina o meaaʻoga e alu ai se taimi umi,” ua fai mai ai Hiroko, * o se teineitiiti aʻoga e 15 tausaga mai Iapani. E tele foʻi isi mea na ou manaʻo e fai, ae e tatau ona faafoʻi atu meaaʻoga i le aso e sosoo ai. I nisi taimi ou te lagona ai le popole.” Ua faapea mai se teineitiiti e 14 tausaga e igoa iā Svetlana mai Lusia e faatatau i meaaʻoga, “Ua agaʻi ina sili atu ona faigatā ona faamāeʻaina aʻu meaaʻoga. I tausaga uma, ua tele atu isi mataupu ou te suʻesuʻeina, ma ua aumai foʻi e faiaʻoga isi galuega e sili atu. E lē gata i lea, ua manatu faiaʻoga taʻitasi i a latou mataupu, e sili atu ona tāua i isi mataupu uma. Ua faigatā ai ona maua se tulaga paleni ina ia faamāeʻaina ai mataupu uma.”

Aiseā ua soona faamamafa ai le faia o meaaʻoga? Na tusi se tama e 18 tausaga mai Pasili e igoa iā Gilberto, “Ua faapea mai faiaʻoga, o loo latou mananaʻo e sauniuni i matou ina ia maua ni galuega e tetelē totogi.” E tusa lava po o le tulaga lenā, atonu ua lofitūina oe i le tele naʻuā o meaaʻoga e fai. Atonu e mafai ona e faaitiitia omiga e ala i le suia o le auala e te vaai ai i mea, ma uia ni laasaga aogā e faatulaga lelei ai mea.

Ia manatu i le faateleina o meaaʻoga o se toleniga e te manaʻomia ina ia e taulau ai i le avea o se tagata matua. E ui lava atonu e foliga mai e lē muta le faia o meaaʻoga, ae ua toeitiiti ona uma lea o au aʻoga nai lo le mea o loo e manatu i ai. Pe a e faigaluega ina ia tausia ai oe lava, o le a e fiafia ona ua e faaiʻuina na tofiga faigatā. O le a e vaai i ‘mea lelei ona o galuega fitā’ na e faia a o e aʻoga.—Failauga 2:24.

E mafai ona faaitiitia le tele o ou omiga e ala i le pulea o oe lava, ma ia faatulaga lelei mea. (Tagaʻi i le pusa  “Auala Aogā e Faaitiitia ai Omiga.”) Pe a fai ma au masani le faia pea ma le faaeteete o au meaaʻoga, atonu o le a faatuatuaina oe e ou faiaʻoga ma mananaʻo ai e fesoasoani iā te oe. Seʻi faapea o loo iai sau faiā faapena ma sou faiaʻoga. Pe a iai ni māfuaaga lē maʻalofia e aliaʻi mai, ua lē mafai ai ona faauma au meaaʻoga, ia e faailoa atu iā te ia, ua lē mafai ona faaumaina au meaaʻoga i le taimi atofaina, pe e te manatu o le a tuuina atu e le faiaʻoga se avanoa iā te oe? O se tasi o auauna a le Atua e igoa iā Tanielu sa “lē maua foʻi sona sesē e tasi, po o se mea leaga.” O le filigā o Tanielu i le faatinoina o ana galuega sa viiviia ai ma maufaatuatuaina ai o ia e le tupu. (Tanielu 6:4) Pe a e faataʻitaʻi iā Tanielu i le auala e faia ai au meaaʻoga, atonu o le a amanaʻia ai au talosaga pe a manaʻomia.

Po o le uaʻi atu i le vasega, o le faia o meaaʻoga, ma le faamāeʻaina o poloketi i le taimi atofaina, o le a e mapu ai mai i omiga uma i le aʻoga? E leai. Ae o loo iai pea nisi o omiga. Atonu e pogai mai ona o lou naunau ia faia lelei meaaʻoga. Nai lo o lou vaavaai i se auala faigofie e faia ai meaaʻoga, atonu e iʻu ai i lou manaʻo e aʻoaʻo atili ma maua aogā mai lau vasega.

O lenā ituaiga o omiga, e lelei ma e aogā foʻi. Peitaʻi, e te ono fesagaʻia ni omiga e lē manaʻomia ma e iai foʻi ni lamatiaga.

O le Tele o Mea Faaopoopo ua Soona Pisi ai i Latou

Seʻi manatu i se tasi e masani ona ave saosaoa lana taavale. Ua latalata atu o ia i le faailoga e taofi ai a o matuā saosaoa, ma sesee ai paʻu ina ua tu. Ona toe oomi foʻi lea o le vae penisini, ma alu ma le matuā saosaoa ma vivili ai paʻu. O le ā le mea o le a tupu i le taavale a lenā avetaavale faatautala? E na te ono faaleagaina le afi ma isi vaega o lana taavale. A o leʻi tupu lenā mea, e na te ono faaleagaina ai le taavale i se faalavelave matuiā.

I se auala talitutusa, e toʻatele tamaiti aʻoga o loo soona faaaogā sesē o latou tino ma mafaufau, a o leʻi amata pe faaiʻu foʻi le aʻoga. Na tusi Denise Clark Pope i lana tusi Doing School e faatatau i ni tamaiti aʻoga na ia feiloaʻi i ai: “E vave amata lo latou aso, pe a ma le tasi i le lua itula a o leʻi amatalia le aso faigaluega o tagata matutua, ma e masani ona uma i le leva o le pō, pe a māeʻa toleniga o le soka, aʻogāsiva, fono a le aʻoga, tiute tauave i galue totogi, ma le taimi e fai ai meaaʻoga.”

Pe afai e tausisia pea e tamaiti aʻoga se olaga pisi i lea aso ma lea aso, e latou te tuua ai i latou lava i ni faafitauli. Ona o le matuiā tele o omiga, e latou te ono mafatia ai i maʻi tau manava ma le ulu tigā. Ona o le lē lavā tele, ua faavaivaia ai lo latou malosi e puipuia ai mai i faamaʻi, ma iʻu ai ina mamaʻi. Ona faagesegese ai lea o lo latou tulaga pisi, ma atonu e latou te tauivi ai ina ia toe maua lo latou malosi. Pe na tupu se mea faapena iā te oe?

O se mea lelei le galue e ausia ni sini aogā, ae e tusa lava po o le ā lou malosi, e itiiti lava ni mea e mafai ona e faia i le aso. O loo maua i le Tusi Paia se fautuaga aogā: “Ia iloa e tagata uma lo outou magafagafa.” (Filipi 4:5) O se tagata magafagafa e na te lē faia ni filifiliga e oo ai ni āuga lē lelei iā te ia po o isi foʻi. E atagia i ona uiga le faatagata matua, lea e matuā aogā i lenei lalolagi e femoumouaʻi. Ina ia e maua pea le malosi, ia e magafagafa, ia faamatuu atu nisi galuega e te lē o manaʻomia, ae ua uma ona e ioe i ai.

Saʻilia Pea o le Tamaoaiga

Ae peitaʻi, i nisi tagata talavou, e foliga mai ua avea le magafagafa ma faalavelave nai lo o se fesoasoani ina ia ausia o latou sini. Ua talitonu na talavou o le ki i le taulau manuia, o le maua lea o se galuega e telē le totogi ma faamanuiaga e maua mai na galuega. Na fetaiaʻi Pope ma na ituaiga manatu mai i nisi o talavou na ia feiloaʻi i ai. Sa ia mātauina e faapea, “Sa manaʻonaʻo nei talavou ina ia maua ni itula se tele e momoe ai, ina ia faaleleia o latou soifua mālōlōina, ae e leʻi mafai ona faia lenei suiga ona o le pisi o a latou faasologa, o meaaʻoga, o tiute tauave i galuega ma aiga. Sa faapea foʻi ona latou mananaʻo e faaalu ni taimi e sili atu mo a latou uō, ma isi gaoioiga, pe e ave foʻi nai aso mālōlō, ae o le toʻatele lava e talitonu e lē mafai ona latou faia o nei mea, ma tumau pea ona iai o latou togi maualuluga. Ua latou iloa e manaʻomia ona latou faia se filifiliga, ma iā i latou, e sili atu ona tāua o le taulau manuia i le lumanaʻi nai lo le fiafia i le taimi nei.”

O na tamaiti aʻoga ave taavale saoasaoa, e lelei ona iloilo le mea na fai mai ai se tasi tagata atamai: “O le ā le aogā i le tagata pe afai na te maua le lalolagi uma ae maʻimau ai lona ola? ma o le ā se mea e avatu e se tagata e sui aʻi lona ola?” (Mataio 16:26) I na upu, na lapataʻi mai ai Iesu e faapea, o sini o loo tatou taumafai e ausia i lenei lalolagi e lē aogā i le tulaga faaletino, tau i faalogona, ma le itu faaleagaga.

I lana tusi The Price of Privilege, na faapea mai Madeline Levine o se fomaʻi o le mafaufau, “o le mea moni e lē mafai e tupe, aʻoga, pule, tulaga taualoa, ma le tele o meafaitino, ona puipuia i tatou mai i le lē fiafia po o maʻi o le mafaufau.” O Pope lea na taʻua muamua, sa ia fai lenei faamatalaga: “E toʻatele le fanau ma mātua o loo taumafai e ausia le tulaga lelei atoatoa, e tusa ai ma se faauigaga o le upu taulau manuia.” Ae na ia toe faapea mai: “E tatau ona tatou tauivi ina ia ola mālōlōina, i le mafaufau, le tino, ma le faaleagaga.”

E iai isi mea e sili ona tāua nai lo o tupe. E aofia ai i nei mea, o faalogona, ma le soifua mālōlōina, o se lotofuatiaifo lelei, ma se faauōoga ma Lē na faia i tatou. O ni meaalofa e lē mafaatauina nei mai le Atua. Afai e te lē maua na mea ona o le fia taʻutaʻua po o ʻoa, e lē mafai lava ona e toe maua. I le manatua o lenā mea, ia mātau le mea na aʻoaʻo mai e Iesu: “E fiafia o ē naunau i mea faaleagaga, auā e fai mo i latou le malo o le lagi.”—Mataio 5:3.

E toʻatele talavou ua latou ioeina lenā mea moni. E ui o loo latou faia le mea e gata ai lo latou mafai i le aʻoga, ae ua latou iloa e lē maua le fiafiaga moni mai le poto i le aʻoga ma meafaitino. Ua latou iloa, o le tuliloaina o na sini, e oo mai ai le tele o omiga. Ua iloa e na tamaiti aʻoʻoga, o le faamalieina o latou manaʻoga “faaleagaga,” o le faavae lea mo se lumanaʻi fiafia. O le a fiafia i latou na tusia lenei mekasini po o Molimau a Ieova i lo outou vaipanoa, e faailoa atu iā te oe le auala e mafai ona e maua ai le fiafia a o faamalieina ou manaʻoga faaleagaga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 Mo tamaiti aʻoga e lē o ausia o latou agavaa pe itiiti foʻi ni taumafaiga o faia, tagaʻi i le “Young People Ask . . . Could I Be Doing Better in School?” i le Awake! o Mati 22, 1998, itulau e 20 e oo i le 22.

^ pala. 3 Mo nisi faamatalaga atili i lenei mataupu, tagaʻi i le “Young People Ask . . . What Can I Do About So Much Homework?” i le Awake! o Aperila 8, 1993, itulau e 13 e oo i le 15.

^ pala. 5 Ua suia igoa.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]

E tusa lava po o le ā lou malosi, ae e itiiti ni mea e mafai ona e faia i le aso

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 8]

O le mauaina o le poto i Lē na faia oe, o le aʻoaʻoga aupito sili lea e mafai ona e maua

 [Pusa/Ata i le itulau 5]

AUALA AOGĀ E FAAITIITIA AI OMIGA

❑ Pe e te faaalu se taimi tele e saʻili ai i pepa ma api, i le taumafai e fia maua mea o loo e manaʻo ai? E manaʻomia e nisi tagata le fesoasoani ina ia faatulaga lelei ai. Aua e te mā e fesili atu i isi mo ni fautuaga.

❑ Pe e te fai mea tuu? E faapefea ona e iloa, ia taumafai e faamāeʻa sau poloketi a o leʻi oo i le taimi atofaina. O le a e lagonaina le matuu atu o se avega ma le faamalieina, ma e ono uunaʻia ai oe e aua le fai mea tuu i au meaaʻoga.

❑ Pe e masani ona tosina ese lou mafaufau i taimi o le vasega? Ia taumafai e fai mea nei mo se masina: Faalogologo lelei i talanoaga i le potu aʻoga, ma ia fai ni faamaumauga lelei e te toe suʻe i ai. Atonu e te maofa i le matuā faigofie o au meaaʻoga. O lenā iʻuga lelei, o le a faaitiitia ai ou omiga i le aʻoga.

❑ Po o ua e filifilia ni vasega e tele le taimi ma taumafaiga e manaʻomia ai? Pe e tatau ea ona e avea na vasega? Ia talanoa i ou mātua. Ia tāpā le manatu o se tagata e iai se vaaiga paleni i aʻoaʻoga. E te ono iloa ai, e itiiti lava le aogā o na mataupu faaopoopo a o agaʻigaʻi ina e faauu.

[Pusa i le itulau 6]

O SE PA MALUPUIPUIA I LONA MANATU

“O le oloa o le mauʻoa, o lona ʻolo malosi lea; e pei o le pa maualuga foʻi i lona lava manatu.” (Faataoto 18:11) I aso anamua, na faalagolago atu tagata i pa maualuluga mo se puipuiga mai osofaʻiga. Ae seʻi mafaufau faapea, o loo e nofo i se aai o loo siʻomia e se pa maualuga lea o loo e faaataina i lou mafaufau. E tusa lava po o ā au taumafaiga e fai e faatalitonu ai oe lava, o le a lē mafai e lenā pa maualuga ona puipuia oe mai i ou fili.

I le pei o tagata o loo nonofo i na nofoaga e lē puipuia, ua agaʻi ina lē fiafia talavou o loo saʻilia ʻoa faaletino. Po o oe o se matua? E lelei ona fesoasoani i lau tama e ʻalofia le mailei o le saʻilia o mea faaletino, ma lē ola ai i se aai ua avea o se pa maualuga i lona lava manatu.

O upu moni e faavae i mataupu silisili o le Tusi Paia, e mafai ona fesoasoani iā te oe e feutagaʻi ai ma lou atalii po o lou afafine:

▪ E sili atu faafitauli nai lo vaifofō e maua mai i le tele o le ʻoa. “A o le maʻona [po o le tele o mea] o le mauʻoa e lē mafai ai ona moe o ia.”Failauga 5:12; 1 Timoteo 6:9, 10.

▪ Pe a fuafua lelei, e lē manaʻomia e se tagata ni ʻoa ina ia fiafia ai. “O mafaufauga o ē filigā i galuega, na o le mau mea [lelei] e iʻu i ai.”Faataoto 21:5; Luka 14:28.

▪ O se alagātupe e talafeagai ma e mafai ona tausia ai mea e moomia e se tagata, o le a iʻu ai i le faamalieina. “Aua e te tuu mai iā te aʻu le mativa po o le mauʻoa.”Faataoto 30:8. *

[Pusa/Ata i le itulau 9]

E Faapefea Ona Fesoasoani Mātua?

NA TUUINA atu e se tasi o faalapotopotoga tau aʻoaʻoga i le Iunaite Setete se luʻi i tamaiti aʻoga i aʻoga maualuluga e faapea: “Ia e finafinau seʻia oo i le mea e gata ai lou mafai.” I le uunaʻia o i latou e ausia o latou sini, o nisi ua teʻa le mea e gata ai lo latou malosi. Na tusi Madeline lea na taʻua i le tala ua mavae atu e faapea: “I le va o mataupu ia e tele le taimi e alu ai, o isi galuega, o mataupu e sauniunia ai mo aʻoga maualuluga, o faiaʻoga faapitoa ia e uunaʻia i latou ia ausia o latou sini, ma ua toʻatele le fanau ua mamaʻi ai.” O tamaiti ua aafia i na tulaga, e mafai ona faalētonu ai o latou tino ma mafaufau.

Afai o e popole i omiga o loo fesagaʻi ma lau tama i le aʻoga, ia e alu oe lava i le aʻoga. Ia talanoa atu i le faiaʻoga, o tagata faufautua, ma ē e pule. Taʻu iai mea na e te iloa. O loo iā te oe le aiā e faia ai faapea.

O loo faalaeiauina e le Tusi Paia mātua ina ia uaʻi atu i le tuputupu aʻe o le fanau. Sa faatonuina e Mose mātua i le nuu o Isaraelu: “Ia e matuā aʻoaʻo soo [le Tulafono a le Atua] i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a e nofo i lou fale, pe a e savali foʻi i le ala, pe a e taoto, pe a e tulaʻi foʻi.”—Teuteronome 6:7.

O lou naunau i le aʻoaʻoina o lau tama, e lē o se aiā valea. Ae e faaalia ai o loo e lagolagosua ma le alofa i lau tama. Ma e aogā lenā mea i se taimi umi, e faaitiitia ai omiga o lau tama i le aʻoga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 43 E maua faamatalaga faaopoopo e faatatau i le mailei o le manaʻo i mea faitino i le Awake! o Aperila 8, 2003, itulau e 20-21.

[Ata i le itulau 9]

Ia talanoa i faiaʻoga ma faufautua e faatatau i le tele o omiga o loo feagai ma lau tama i le aʻoga

[Ata i le itulau 7]

Ia vaai i meaaʻoga o se toleniga lelei mo se galuega, ae e LĒ o se faafitauli

[Ata i le itulau 7]

O le taumafai e faia ni mea se tele, e lē maua ai le mea o loo e manaʻomia