Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Māfuaaga na Lē Faapa‘ū ai a Matou Pepe

Le Māfuaaga na Lē Faapa‘ū ai a Matou Pepe

Le Māfuaaga na Lē Faapaʻū ai a Matou Pepe

O VITORIA lea na taʻua i le amataga, na fai i lana uō o Pili e lē faapaʻūina lana pepe. Na ia fai mai: “Na ou lagona ua iai se ola i totonu iā te aʻu. Ma afai e ma te nonofo pea ma Pili, e lē fesoasoani mai o ia i loʻu maʻitaga, o lea na ou alu ese ai.”

Mulimuli ane na sui le mafaufau o Pili ma fai iā Vitoria e la te faaipoipo. Ae e lē faigofie le tausia o se pepe fou. Na fai mai Vitoria, “E leʻi iai se ma taavale, po o ni tupe, e lē tele ni ofu, ma e leai ni mea na ma maua. E lē telē se totogi o Pili, ma e lē lelei le fale totogi na ma nonofo ai, ae na ma taumafai pea.”

E iai foʻi nisi ua fesagaʻia tulaga faigatā ona e leʻi fuafuaina le maua o se pepe. Ae e leʻi mananaʻo e faapaʻū le pepe. O le ā na aogā ina ia tumau i lea filifiliga, ma mafai ai ona taulima popolega o le tausia o se pepe e leʻi faatalitalia? O le mulimuli i taʻiala atamai mai le Tusi Paia.

Aua le Vavevave—Ia Fuafua Lelei

O le faamatalaga poto a le Tusi Paia: “O mafaufauga o ē filigā i galuega, na o le mau mea e iʻu i ai; a o mafaufauga o ē faataalise uma lava, e iʻu ai na o le mativa.”Faataoto 21:5.

Ina ua toe tō Kone, e leʻi faigofie iā te ia ona e toʻatolu lana fanau tama, ma e lē atoatoa le malosi o le isi. Na fai mai o ia, “E lē manaʻomia se isi gutu e tau fafaga. O lea na ma mafaufau ai e faapaʻū.” A o leʻi vavevave i lana faaiʻuga, na talanoa iā Kei, o se fafine e la te faigaluega faatasi. Sa fesoasoani Kei iā te ia e iloa, o loo ia tauaveina se tagata i lona manava, ma na toe sui ai lona mafaufau.

Peitaʻi, sa manaʻomia e Kone se fesoasoani e fuafua lelei ai. Talu ai sa iai le uso o lona tinā i lea vaipanoa, na fautua atu Kei iā Kone e alu e talanoa i ai. Ina ua iloa e le uso o lona tinā, sa fiafia o ia e fesoasoani iā Kone. E lē gata i lea, sa faaopoopo galuega a le tane a Kone ma latou siitia i se fale e taugofie le totogi. O ia suiga na mafai ai ona la tausia le pepe fou.

Na fesoasoani foʻi Kei iā Kone e suʻe faalapotopotoga e maua ai fesoasoani mo ē e leʻi faatalitalia se maʻitaga. E tele atunuu e iai faalapotopotoga e saunia fesoasoani mo tinā fou o loo manaʻomia. E maua i faletusi komepiuta e iai le Initaneti ma tusi telefoni e maua ai numera e faafesootaʻi ai nei faalapotopotoga. Atonu e manaʻomia ai se taumafaiga tele, ae e taulau ‘⁠mafaufauga [fuafuaga] a ē filigā i galuega.’

Ia Talia le Mea Moni e Faatatau i le Ola

Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le tagata poto, o i lona ulu ona mata, a o lē valea, e savali o ia i le pōuliuli.”—Failauga 2:14.

O le fafine e atamai, e lē tauaso o ia i le mea moni e pei o loo ‘savali i le pōuliuli.’ Ae e faaaogā lona mafaufau po o ‘mata i lona ulu’ ma fuafua lelei ai iʻuga o ana mea e fai. Pe a faatusatusa atu i se tasi e lē fia iloa le mea moni e uiga i le ola o loo tuputupu i lona manava, o le fafine poto, e gaoioi ma le alofa e puipui lana pepe.

Na faaali iā Stephanie, o se teine o loo maʻitaga e manaʻo e faapaʻū lana pepe, se ata o lana pepe ua lua masina i lona manava. Na fai mai o ia: “Na ou tagi ma ou faapea ifo, “Aiseā o le a ou manaʻo ai e fasioti lenei ola?”

O se isi teine na maʻitō ae e leʻi faaipoipo e igoa ia Tenisi, sa oo foʻi ina iloa e ia o loo ia tauaveina se tagata ola. Ina ua avatu i ai e lana uō tama se tupe e alu ai e faapaʻū lana pepe, sa ia fai i ai: “E ā? E lē mafai ona ou faia lenā mea!” Na musu o ia e faapaʻū lana pepe.

Le Mea e Tupu pe a Fefe i Tagata

Pe afai o uunaʻi oe e isi e faapaʻū lau pepe, e atamai ona mafaufau muamua i le fautuaga a le Tusi Paia: “O le fefe i tagata e tupu ai le faalavelave iā te oe; ae o le faatuatua i le ALII e te saogalemu ai.”—Faataoto 29:25, New Century Version.

O le 17 o tausaga o Monika na tō ai i lana uō tama, a ua oo ina amata lana mataupu faapisinisi i le aʻoga. Na matuā lē fiafia lona tinā, o lē ua oti lana tane ma e toʻalima lana fanau. Sa manaʻo o ia e faauma le aʻoga a lana tama, ia lē ola mativa ai pei o ia. I le leai o sona faamoemoe na iai, na ia uunaʻia ai Monika e faapaʻū lana pepe. Na faamatala e Monika, “Ina ua fesili mai le fomaʻi pe ou te manaʻo e faapaʻū laʻu pepe, na ou tali i ai, ‘E leai!’”

Na tuliesea Monika e lona tinā ona ua lē iloa le mea e fai talu ai ua leai se faamoemoe lelei o lana tama, ma na popole i le faaopoopo o tamaiti e tausi. Na alu Monika ma nonofo ma le uso o lona tinā. Ina ua mavae ni nai vaiaso, na toe salamō lona tinā ma fai i ai e foʻi atu e fanau i lo latou aiga. Na fesoasoani le tinā o Monika i le tausiga o lana pepe o Leon, ma na alofa lava i ai.

Ae e ese ai le faafitauli na oo i se fafine ua faaipoipo e igoa iā Lopina. Na fai mai o ia: “Ina ua ou tō, na togafiti aʻu e laʻu fomaʻi i le siama o le fatugaʻo ae e leʻi siaki muamua pe ou te tō. Na fai mai, o le a fanau laʻu pepe ma se faafitauli matuiā i lona mafaufau.” Na uunaʻia o ia e le fomaʻi e faapaʻū lana pepe. Ae na fai mai Lopina, “Na ou faamatala i ai le vaaiga a le Tusi Paia i le ola, ma e lē mafai ona ou faapaʻūina laʻu pepe.”

Na tatau ai le popole o le fomaʻi ae e leʻi faapea ua lamatia le ola o Lopina. * Na faapea mai o ia: “Ina ua fanau si aʻu tama teine ma faia ni suʻesuʻega, na iloa ai e lē telē se faafitauli o lona maʻi neula. Ae o loo sologa lelei lava o ia. Ua 15 nei ona tausaga ma o loo faasolo ina lelei lana faitau. E pele o ia iā te aʻu, ma ou te faafetai pea iā Ieova i aso uma ona o ia.”

E Maua le Malosi i se Faiā ma le Atua

Ua faapea mai le Tusi Paia: “E faauō Ieova i ē matataʻu iā te ia.”Salamo 25:14, American Standard Version.

O le faatāua e le toʻatele o le finagalo o Lē na faia le tagata, ua latou mumusu ai e faapaʻū a latou pepe. E sili ona tāua iā i latou le iai o se faiā ma le Atua ma le faafiafiaina o ia. O le mea lena na aafia ai le filifiliga a Vitoria lea na taʻua muamua. Na faapea mai o ia: “Ou te talitonu lava, o le Atua e foaʻi mai ai le ola, ma e lē o iā te aʻu le aiā e aveese ai le ola na ia foaʻi mai.”

Ina ua amata ona suʻesuʻe lelei e Vitoria le Tusi Paia, na oo ina māfana le la faiā ma le Atua. Na faapea mai o ia: “O loʻu filifili e aua le faapaʻūina laʻu pepe, na ou lagona ai le māfana i le Atua, ma ou manaʻo ai e faafiafia o ia i vala uma o loʻu olaga. Na sologa lelei mea uma ina ua ou tatalo mo lana taʻitaʻiga.”

O le faauō ma le Atua le Puna o le ola o le a tatou faatāuaina ai le ola o pepe e leʻi fananau mai. (Salamo 36:9) E lē gata i lea, e ala i le ‘mana e sili atu i le malosi o tagata,’ o le a fesoasoani mai le Atua i se fafine ma lona aiga i le feagai ai ma se maʻitaga e leʻi faatalitalia. (2 Korinito 4:7) Faamata o ā ni lagona o i latou na faatāuaina le silafaga a le Atua e faatatau i le ola, e tusa ma a latou filifiliga?

Leai se Mea e Faanoanoa Ai

E lē o iai i nei mātua se faalogona o le nofosala po o le faanoanoa i se ola ua leiloa. Na latou manatu, o “fanau” o se taui ae lē o se mala! (Salamo 127:3) O Kone lea na taʻua muamua, na ioe o ia i lea manatu ina ua faatoʻā lua itula talu ona fanau lana pepe! Na fiafia o ia ma vili i lana uō i le galuega o Kei, e faailoa atu i ai lona fiafia tele i si ana tama teine. Na faapea atu Kone ma le fiafia tele: “E moni lava, e faamanuiaina e le Atua i latou e faafiafiaina o ia.”

Aiseā e aogā ai le gaoioi e tusa ai o le silafaga a le Atua e faatatau i le ola? Ona o le Atua o le Puna o le ola, ma na ia faavaeina tulafono ma tapulaa i le Tusi Paia “mo lo [tatou] lelei,” po o “lo [tatou] manuia.”—Teuteronome 10:13; New Revised Standard Version.

O Vitoria ma Pili ia na taʻua i le amataga, na avea le la filifiliga iā lē faapaʻūina le la pepe ma mea e suia ai o la olaga. Na faapea mai i laʻua: “Na malosi le faaaogā sesē o fualaau ma masalo ua ma feoti pe ana faaauau pea. Ae o le faatāuaina o le ola o le ma pepe e leʻi fanau mai, na toe fuataʻiina ai o ma olaga. Na aogā le fesoasoani mai o Molimau a Ieova e suia ai o ma olaga.”

Ua toeitiiti nei atoa le 34 tausaga o le la tama tama o Lance, ma ua silia ma le 12 tausaga talu ona faaipoipo. Na faapea mai Lance: “A o ou laʻitiiti, na aʻoaʻoina aʻu e oʻu mātua e faia aʻu filifiliga e tusa ai ma le Tusi Paia. Ua aogā lea iā i maʻua ma laʻu avā faapea le ma tama, ma ua sili ona matou fiafia ai.” Na taʻua e lona tamā lea na manaʻo e faapaʻū e lona tinā, o Vitoria, le la tama: “E maniti o ma tino pe a mafaufau atu, na toeitiiti lava a leai si ma tama faapelepele.”

Ia manatu foʻi iā Monika lea na musu e faapaʻū lana pepe e ui i uunaʻiga a lona tinā. Na fai mai o ia: “E lua vaiaso talu ona fanau laʻu tama, ae matou feiloaʻi ma Molimau a Ieova ma na ou iloa ai le auala ou te ola ai e tusa ma tulafono a le Atua. Na amata ona ou aʻoaʻoina Leon i le tāua o le usiusitaʻi i le Atua, ma na ia atiaʻe le alofa loloto i le Atua. Ua avea nei Leon ma ovasia femalagaaʻi a Molimau a Ieova.”

Pe a toe mafaufau i le mea na faia e lona tinā, na faapea mai Leon: “Ua ou iloa lona alofa tele iā te aʻu ona na ia filifili ia ou ola e ui i omiga na oo iā te ia, ma ua ou manaʻo ai e faaaogā atoatoa loʻu ola e faaalia ai loʻu loto faafetai i le Atua mo lenei meaalofa ofoofogia.”

O le toʻatele o ē ua malamalama i le silafaga a le Atua e uiga i le ola, e latou te lē o faanoanoa i a latou filifiliga na fai ia faasaoina ola o a latou fanau pele. Ua mafai ona latou faapea mai ma loto ua tumu i le faafetai, “E matou te leʻi faapaʻūina a matou pepe!”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 20 Pe afai e tulaʻi mai se faafitauli i le taimi e fanau ai le pepe ma e ao ona fai se filifiliga pe faasao le tinā pe faasao le pepe, e paʻū le filifiliga i ē e aafia ai. Peitaʻi, ua seāseā ona tupu lea tulaga ona o le poto faafomaʻi i ona pō nei.

[Ata i le itulau 15]

Na mafai ona filifili lelei Stephanie ina ua vaai i le ata o lana pepe i lona manava, ua lua masina

(O le liʻo e ā matou)

[Ata i le itulau 16]

Vitoria ma Lance

[Ata i le itulau 16, 17]

Vitoria ma Pili i aso nei, ma Lance ma lona aiga

[Ata i le itulau 17]

Ua matuā faafetai Monika ma Leon ona o le teena e Monika o omiga e faapaʻū Leon i le 36 tausaga ua teʻa