Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Puipui Lou Aiga Mai i le Fulū

Puipui Lou Aiga Mai i le Fulū

Puipui Lou Aiga Mai i le Fulū

I le valoaga a Iesu e faatatau i le iʻuga o lenei faiga o mea, na ia valoia ai, o le a iai ‘faamaʻi i lea mea ma lea mea.’ (Luka 21:11) O se tasi o na faamaʻi, o le fulū.

E MĀFUA mai le fulū i siama ninii e ulu i sela o le tino, ma fanafanau mai ai isi siama. E osofaʻi e le siama o le fulū totoga e mānava ai le tagata, ma faasolo atu mai i lea tagata i isi tagata e ala i matāua o suāvai mai i le tino pe a mafatua, pe tale foʻi ma tautala. E taʻu o le a faamaʻi pe a toʻatele tagata o se vaipanoa e pisia ai.

E lē na o tagata e pisia ai i siama o le fulū, e pisia ai foʻi meaola. E tolu vaega e faavasega i ai siama po o vairusi, o le A, B, ma le C. O le vaega A, o le fulū lea e sili ona taatele. E faavasega vairusi e tusa ma polotini (protein) e lua o loo iai i le pito i luga o le vairusi: o le hemagglutinin (H) ma le neuraminidase (N).

O le popolega sili i vairusi o le fulū, ona e mafai ona vave fanafanau ma fesuisuiaʻi, ma maua ai se isi ituaiga o vairusi fou. Atonu e leai se puipuiga o le tino o le tagata e mafai ona tetee atu i se vairusi fou.

E sili atu ona pipisi le fulū i masina o le taumālūlū. Ua iloa mai i suʻesuʻega pe a mālūlū le tau, e avea le ʻafuʻafu i tua o le vairusi ma puipuiga e faaumiumi ai le ola o le vairusi i le ʻea, ae e mataa ese pe a vevela ina ua manava i totonu e le tagata, ma māfua ai ona pisia le tagata i le fulū. E lē māfua le fulū ona o le mālūlū, ae ua avea ma mea ua vave ai ona pipisi.

Puipuiga

Ua sauniuni le tele o malo auā le puipuiga mai i le fulū, auā ua latou iloa e manaʻomia. Ae o le ā se mea e mafai ona e faia? Seʻi autalu laasaga autū e tolu e puipuia ai:

Tausi lelei lou soifua mālōlōina: O le lava o le moe ma le aai lelei o tagata o lou aiga e aogā e puipuia lelei ai. E ao ona ʻai fualaau ʻaina ma fualaau faisua, falaoa ma le araisa enaena, aano o manufasi e lē lolo, e maua ai aseti manaʻomia (amino acids) e faamalosia ai le faiga e puipuia ai le tino mai i faamaʻi.

Faamamā lou siʻomaga: Ia faamamā luga o laulau i aso uma. Ia faamamā mea na faaaogā e fai ai meaʻai ma kuka pe a uma taumafataga, ma toʻaga e tatā ie afu ma tagaaluga. Faaaogā vailaau e tapē ai siama e solo ai mea e lote e tagata i aso uma: o ʻau o faitotoʻa, telefoni, ki o TV ma mea faapena. Tatala faitotoʻa ma faamalama e faasau ai le savili lelei i fale.

Toʻaga e faamamā lou tino ma mea e faaaogā: Toʻaga e fufulu ou lima i le vai ma le fasimoli po o se vailaau e faamamā ai lima. (Ave i lau ato se tamaʻi fagu o vailaau faapena pe a mafai.) Aua le faaaogāina faatasi ma isi o le aiga, se solo e solo ai lima ma le tino.

Aua le lotea ou mata, isu ma le gutu pe afai e leʻi fufuluina ou lima. Ia faaaogā tisu (tissue) e ufi ai lou gutu pe a e tale pe mafatua, ona tiaʻi loa lea. Aua le faaaogāina faatasi telefoni po o mea e faigofie ona pipisi ai siama. E tatau ona aʻoaʻo lelei fanau i mea e pei ona taʻua i luga, ona e aogā ia masaniga i taimi uma, aemaise pe a pepesi le fulū.

Ia Manatunatu i Isi

E ui e te leʻi iloa ua e maua i le fulū, ae e mafai ona pisia ai isi mai i lenā taimi sei oo i le lima aso talu ona e maua ai. E tai tutusa lava āuga o fulū eseese. E masani ona maualuga le fiva, tigā le ulu, vaivai le tino, tale e leai se fatutale, ma tigā maso o le tino. E masani ona tafe isu o tamaiti, ma maua i le maʻi manava, e lagona le faafaufau, puaʻi, ma le manava tatā. Afai ua e maua i le fulū, e sili pe a nofo i le fale, e ʻalofia ai le pesia o isi.

Ia lava le mālōlō ma toʻaga e inu vai ma fua o fualaau ʻaina (juice). E aogā foʻi fualaau tui, ae ia vave ona inu pe a amata le fulū. Aua le faainuina tamaiti i le asipulini pe a maua i le fulū. Alu e vaai le fomaʻi pe a e tau maua i le niumonia, pe afai e faafaigatā ona e mānava, tigā le fatafata, ma faaumiumi le tigā tutui o lou ulu.

E lē lelei le maua i le fulū, ae a faia mea e pei ona taʻua i luga, e vave ona e malosi. Peitaʻi, e iai le faamoemoe ua folafola mai i le Tusi Paia, i le taimi o le a “lē fai mai foʻi se tasi ua nofo ai: ‘Ou te maʻi.’”—Isaia 33:24.

[Pusa i le itulau 29]

O SE FULŪ E SILI ONA LEAGA

E tai tutusa lava le fulū o le H1N1 lea na muaʻi iloa i Mekisikō i le 2009 ma le fulū Sepania, lea na pepesi i le 1918, ma e faitau miliona tagata na maliliu ai. Ae tai pei lava na siama o vairusi ia e aafia ai puaa ma manufelelei.

[Ata i le itulau 30]

AUALA E 6 E PUIPUIA AI OE MA ISI

1. Ufiufi lou gutu pe a tale

2. Fufulu ou lima

3. Faasavili lou fale

4. Faamamā le fale

5. Taumafai e nofo i le fale pe a e maʻi

6. ʻAlofia le papaʻi i isi

[Pusa/Ata i le itulau 31]

PE A TUPU SE FAALAVELAVE TAU SOIFUA MĀLŌLŌINA

Muamua lava, ia mulimuli i faatonuga mai i le soifua mālōlōina. Aua le fitivale pe popolevale. Ia mulimuli i fautuaga ua taʻua i luga. ʻAlofia mea e tumutumu ai tagata, pe a mafai. E lelei le fai o se mea ufiufi ai le gutu ma le isu, pe afai ua e pesia i le faamaʻi. Toʻaga e fufulu ou lima. Ia faatau taumafa e lē vave ona leaga pe palagofie ma mea e aogā pe a mamaʻi, e faaleoleo i le fale ona ua lē mafai ona alu i se faleoloa.

Mulimuli i fautuaga nei pe a auai i sauniga, galuega, ma so o se mea e tumutumu ai tagata. Talai faitotoʻa ma faamalama ia maua ai pea le ʻea lelei.

[Ata i le itulau 29]

Ata faatelē o vairusi o le fulū H1N1

[Ē Ana le Ata]

CDC/Cynthia Goldsmith