Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Ona Maua le Vaifofō

E Mafai Ona Maua le Vaifofō

E Mafai Ona Maua le Vaifofō

AFAI e oo iā te oe lagona tuua toʻatasi, e aogā lou fesili ifo: ‘Pe e faapefea ona faaleleia lea lagona? Pe e tatau ona faia ni suiga i loʻu olaga? Afai o lea, o ā la na suiga?’ O le a fesoasoani fesili o loo i lalo e fai ai sau iloiloga ma maua ai tali faamalieloto.

Pe e Tatau Ona Suia Oʻu Manatu?

E mafai ona oo le lagona tuua toʻatasi i so o se isi. Ae e avea o se faafitauli pe a faaumiumi ona iai i se tagata. Afai o lea, atonu o loo sesē lau vaaiga i le olaga. Masalo o le faafitauli, e pogai mai i le auala o e feagai ai ma isi, ma taofia ai i latou mai i le fia faauō atu iā te oe. Ae e pau le mea e manaʻomia, o le sui o lau vaaiga.

Manatu i le mea na tupu iā Sabine ina ua malaga i Egelani. Fai mai o ia: “E umi se taimi ona faatoʻā masani lelei lea ma faatuatuaina ni uō fou, ina ia māfana ma lelei le mafutaga. Fai i ai e faamatala mai o latou olaga ma talaaga. O le tala na fai mai e se isi iā te aʻu: ‘E sili ona lelei pe a leai se aganuu. Ae faaaogā na o vala lelei mai i atunuu eseese.’” Ioe, e pei ona fautuaina Sabine, faataʻitaʻi i uiga ma aganuu lelei a isi atunuu.

Po o Ou Faaesea Aʻu Mai i Isi?

E te ono fesili ifo: ‘Po o laʻu masani le faamamao mai i isi? Pe faamata e fia faauō mai pe a ou taumafai e faauō iā i latou?’ Afai o lea, taumafai ia silimusa oe ona faauō atu i ai. Na faapea mai Rosalia ua 30 ona tausaga, na siitia atu i Egelani mai i Guadeloupe, “O ē e fai ma masani le faaesea o i latou, e lagona le tuua toʻatasi.” O lea, ua ia fautua mai ai: “Vaai pe iai nisi o iai lagona faapena ma talanoa i ai. I nisi taimi, e na o sina tala e fai atu i ai, ae e iʻu ai i se faauōga māfana.”

E ui i lea, e umi se taimi o tau faamasani ina ia māfana le mafutaga. O le faalogologo lelei e maua ai se faigāuō māfana. O le faia faapea, o le a e iloa ai mea e fiafia i ai le isi tagata. Ia manatua, o lou malamalama i faalogona o le isi e māfana ai faigāuō!

Po ua Avea Mafaufauga Sesē ma Oʻu Faafitauli

O lou manatu faatauvaa iā te oe lava, e ono faafaigatā ai lou maua o ni uō. Fesili ifo e faapea, ‘Po o saʻu masani loʻu manatu faatauvaa iā te aʻu lava?’ Ua faapea mai Apikaila e 15 tausaga mai i Ghana: “I nisi taimi, e sesē ai oʻu manatu ma lagona ai le tuua toʻatasi. E peiseaʻī ua leai soʻu aogā ma ua lē alofagia e se isi.” A ia manatua, afai e te tausolomua ona faamasani ma fesoasoani i isi, o le a latou fia faauō la iā te oe. O se mea lelei la lou faamasani muamua i isi.

A saʻo lau vaai, e mafai foʻi ona e faauō atu i ē e lē tutusa tou tausaga. E aogā le faauō māfana iā i latou. O le vala autū na mafai ai e Apikaila ona foʻia le lagona tuua toʻatasi, o le faauō atu lea i ē e matutua. Na fai mai o ia, “Na aogā iā te aʻu a latou faamatalaga i mea na tutupu i o latou olaga.”

Po o Oʻu Faaesea Aʻu Lava?

O le toʻatele o tagata e lagona le tuua toʻatasi, e maua sina mapusaga i le faaalu o le taimi e matamata ai i le TV, taalo i taaloga vitiō, ma le komepiuta. Ae e tapē loa na mea ona toe oo foʻi lea i le lagona o le tuua toʻatasi. Sa faapea mai Elisa, o se teine e 21 tausaga mai i Falani, “E mafai ona pulea e TV ma taaloga vitiō se tagata ma lē toe maua ai ni uō.”

O le leaga o le matamata i TV, ua lē maua ai ni mafutaga lelei ma isi. E faapena foʻi i taaloga vitiō, e na o sina taimi e faafiafia ai ae e lē o ni mea moni. O le tilofaʻia pea o le Initaneti, e maua ai sina mapusaga mai popolega, ae e aafia ai foʻi i faiga lē mamā, pe e masani atu ai foʻi i tagata taufaavalea. O le Initaneti, e lē o se auala lelei lea e saʻili ai ni uō lelei.

O Saʻilia se Paaga Faaipoipo?

Atonu o loo fia faaipoipo nisi o nofofua ina ia foʻia ai le lagona o le tuua toʻatasi. O se paaga e alofa ma agalelei, e mafai ona e maua ai le fiafia, ae aua e te vavevave i le faia o lenā faaiʻuga tāua.

E lē faapea o le faaipoipo o le a foʻia ai le lagona o le tuua toʻatasi. O ulugalii faaipoipo e lē fetalanoaaʻi, “o i latou na e i le vaega lea e sili ona lagona le tuua toʻatasi.” E faanoanoa ona ua toʻatele tagata i lenā tulaga. O lea, afai ua e fuafua e faaipoipo, e lelei ona foʻia muamua ou lagona o le tuua toʻatasi a o leʻi avaga lou loto i se isi. O le faaleleia o ou uiga ma amio, ma taumafai e faauō atu i isi, o se faavae lelei lenā mo se faaipoipoga fiafia.

E Mafai Ona E Manumalo i Lagona o le Tuua Toʻatasi

Atonu e lē vave maua se vaifofō o lagona tuua toʻatasi. Ae e mafai ona e taulau manuia pe a utagia le aʻoaʻoga a Iesu e faapea: “O lenei, o mea uma tou te mananaʻo e faia mai e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā i latou.” (Mataio 7:12) O lea, a e manaʻo e faauō mai tagata iā te oe, ia muamua ona e faia faapea. Atonu e lē tali mai nisi i lenā lava taimi, ae o le a tali mai lava. Ae a leai, e te lagona lava le fiafia auā sa e faia se taumafaiga.

Sa taʻua foʻi e Iesu se tasi o mea moni e aogā i ou lagona o le tuua toʻatasi: “E sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.” (Galuega 20:35) Afai e te faaalu se taimi e fesoasoani ai i isi—i se tamaitiiti e fai ana meaaʻoga, po o le faia o se faatauga, ma faamamā le fale ma le togālaau o se tagata matua—o le a sili atu ai la lou fiafia ma amata ai se faiga uō māfana.

Mauaina o Uō e Sili Ona Lelei

E iai isi gaoioiga e fesoasoani iā te oe pe a lagona le tuua toʻatasi. Alu e savalivali i se togālaau pe asiasi i nofoaga mananaia. Pe a na o oe i le fale, faaaogā lou taimi e fai ai ni mea e te fiafia i ai e pei o le suʻisuʻi, faalelei ni mea o fia faalelei i le fale, pe faitau se tusi. Na tusi mai se tasi, “Ou te lagona le toʻafilemu o le mafaufau pe a faitau saʻu tusi.” E ioe le toʻatele i lenā manatu, aemaise lava pe a faitau i le tusi o Salamo.

Ua mātauina e tagata popoto, o le auaumea faatasi ma tagata e tutusa tapuaʻiga, e fesoasoani i le foʻia o le lagona tuua toʻatasi ma e aogā foʻi i le soifua mālōlōina. O fea e mafai ona e maua ai tagata o loo taumafai e mulimuli i aʻoaʻoga a Iesu? Sa tusia e se tagata e lē o se Molimau i lana tusi e faatatau i lotu e faapea: “E atiaʻe i faapotopotoga a Molimau a Ieova se agaga autasi ma le fetalitonuaʻi.”

Na taʻua e Iesu se faailoga e iloa ai Kerisiano moni ina ua ia fetalai atu i ona soo: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, pe afai ua outou alolofa o le tasi i le isi.” (Ioane 13:35) O lenei alofa—muamua mo le Atua, ona sosoo ai lea ma uso tapuaʻi—e mātaulia ai i latou i le tapuaʻiga moni.—Mataio 22:37-39.

O le atiaʻe o se faigāuō ma le Atua, o le auala sili lea e foʻia ai lagona o le tuua toʻatasi. O le avea o ia ma au uō, e lē toe iā te oe ai se lagona o le tuua toʻatasi!—Roma 8:38, 39; Eperu 13:5, 6.

[Pusa/Ata i le itulau 23]

LAASAGA E FOʻIA AI LAGONA O LE TUUA TOʻATASI

Atiaʻe se vaaiga mautinoa

Faaitiitia le faia na o oe o mea e faafiafia i ai, e pei o le matamata i le TV

Saʻili ni uō e tutusa mea e tou te fiafia i ai, e aofia ai ma ē e lē tutusa tou tausaga

Ae e sili i mea uma, ia faauō i le Atua

[Pusa/Ata i le itulau 24]

LE AUALA NA FOʻIA AI LOʻU LAGONA TUUA TOʻATASI

Eni, ua oti lana tane: “Sa ou taumafai e pulea oʻu mafaufauga ma vaai i le itu lelei o le tulaga lea ua ou iai.”

Carmen, e nofofua: “Ua ou iloa, e lē tatau ona ou toe tepa i tua i mea ua tuanaʻi, ae ia agaʻi i luma ma faia ni uō fou.”

Fernande, ua oti lana tane: “Afai e te faia ni taumafaiga e fesoasoani ai i isi, ona galoma ai lea o ou faafitauli.”

Jean-Pierre, e nofofua: “E masani ona ou alu savalivali, ma o le taimi lea e tatala atu ai oʻu faalogona iā Ieova.”

Bernard, o sē ua maliu lana avā: “Ou te telefoni soo i aʻu uō ma talanoa i mea e fiafia ai, ae lē o mea e faanoanoa ai.”

Tavita, e nofofua: “E ui o laʻu masani ou te fiafia e nofonofo na o aʻu, ae ua ou taumafai e talanoa atu i isi.”

Lorena, e nofofua: “Ou te tausolomua ona faafeiloaʻi i tagata ma faauō i ai.”

Apikaila, 15 tausaga: “E matou te tafafao ma aʻu uō matutua, ma ou maua ai aogā mai iā i latou.”

Cherry, e nofofua: “A e taʻu i tagata ou lagona tuua toʻatasi, o le a latou taumafai e faauō mai iā te oe.”