Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā ua Faateteleina ai le Ita?

Aiseā ua Faateteleina ai le Ita?

Aiseā ua Faateteleina ai le Ita?

E ESEESE māfuaaga e māfua ai ona ita. E oo lava i saienitisi ua faapea mai o le ita o se uiga e faigatā ona malamalama i ai. Peitaʻi, e ioe faatasi le toʻatele o fomaʻi i faafitauli tau le mafaufau e faapea, o i tatou uma lava e eseese le tali atu i “mea e māfua ai le ita.”

O le oso aʻe o le ita e mafai ona avea ma faatigā pe faasoesa ai i se tasi. E masani ona oso aʻe le ita ona o faiga lē faamasinotonu po o le faaʻauʻau. E mafai ona tupu lenā mea pe a tatou lagona le taʻufaatauvaaina, e ala i le faatigā po o le lē faaaloalo. E mafai ona oo iā i tatou le ita pe a manatu ua luʻia la tatou pule, pe faaleagaina foʻi e se tasi lo tatou talaaga lelei.

E moni e eseese tagata ma mea e māfua ai le ita. E eseese ona o tausaga ma ituaiga faapea foʻi aganuu. E eseese foʻi le tali atu i nei māfuaaga eseese o le ita. O nisi e seāseā ita ma e vave foʻi ona uma pe a faatigā atu se isi, a o isi e maitaitagofie ma e umi se taimi, ni aso, vaiaso, masina, pe umi atu foʻi ona tumau pea le ita.

Ua tumu lo tatou siʻomaga i māfuaaga e tupu ai le ita. E lē gata i lea, ua faateteleina tulaga maʻaleʻale. Aiseā? O se tasi o māfuaaga ona o le lē amanaʻiaina o isi, ma le manatu faapito lea ua matuā taatele i aso nei. Ua faamatalaina i le Tusi Paia: “O aso e gata ai, . . . e avea tagata ma ē e alolofa iā i latou lava, o ē e mananaʻo tele i tupe, o ē e fia tagata, . . . o ē e faaulumalō, o ē ua faafefeteina i le faamaualuga.” (2 Timoteo 3:1-5) Pe e lē o le auala saʻo ea lenā ua faamatalaina ai uiga o tagata i aso nei?

E moni, afai e lē o faia mea i le auala e mananaʻo ai tagata manatu faapito, e masani lava ona iʻu i le ita. E iai foʻi isi māfuaaga e avea ai le ita ma faafitauli ua faatupulaʻia. Seʻi iloilo nisi o nei mea.

Faaaʻoaʻoga a Mātua

E telē se taaʻiga a mātua i le ituaiga o tagata o le a iai fanau a o tuputupu aʻe ma avea ma tagata matutua. Na faamatala e le fomaʻi o faafitauli i le mafaufau o Harry L. Mills: “Mai lava a o talavou, e aʻoaʻoina ai tagata e faaalia le ita, e ala i le faataʻitaʻi i amioga ita na latou vāai i ai i o latou siʻomaga.”

Pe a tausia aʻe se tamaitiiti i se siʻomaga leaga—se nofoaga e pasae aʻe ai le ita ona o nai mea iti, o lona uiga ua aʻoaʻoina o ia e tali atu ma le ita i faafitauli o le olaga. E mafai ona e faataʻitaʻia le tulaga o le tamaitiiti i se tamaʻi laau totō sa fuiina i se vai palapalā. Atonu e tupu le laau ae ola faalautagitagi pe iʻu lava foʻi ina pē. I se tulaga talitutusa, o le ita e pei o ni vai palapalā, ma o tamaiti e vaavaai pea i ai, e mafai ona avea le ita ma o latou faafitauli pe a matutua.

Aai Tumutumu

I le tausaga e 1800, e tusa ma le tolu pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi na nonofo i aai po o taulaga. I le 2008, na oso aʻe ai lenā fuainumera i le 50 pasene, ae ua faatalitalia e oo atu i le tausaga e 2050, ua oo i le 70 pasene. A o faateleina pea le gasolo atu o tagata ma nonofo i aai tumutumu, o le a faateteleina ai foʻi ma le tulaga ita. O se faataʻitaʻiga, o le taulaga o Mekisikō, o se tasi o taulaga e pito i telē ma tumutumu i le lalolagi. O le poloka o taavale o se māfuaaga autū o le popole. O se nofoaga mo le 18 miliona tagata ma le ono miliona o taavale, ma na lipotia mai e se tusitala, o Mekisikō o le “taulaga lea i le lalolagi e ono aupito sili ona popole ona tagata ma faigofie ona pasae aʻe ai le ita.” O le poloka o taavale ona o le tele, o se māfuaaga e faigofie ona sasao aʻe ai le ita.”

O aai tumutumu e aumaia isi ituaiga o popolega, lea e aofia ai le faapolusioneina o le ea, pisapisaō, lē lava fale, eseese o aganuu, ma le siitia maualuga o soligatulafono. A o faasolo ina faatupulaʻia māfuaaga o popolega, ua fai ai ma masani a tagata le atuatuvale, feita, ma faigofie ona lē toe onosaʻi.

Atuatuvale i Tulaga Tau Tamaoaiga

Ua matuā salalau atu le popole ma le atuatuvale, talu ai tulaga pagatia ua oo i ai le tamaoaiga o le lalolagi. E tusa ai ma le lipoti tuufaatasi a le International Monetary Fund ma le United Nations International Labor Organization (ILO) na faapea mai: “E silia i le 210 miliona tagata i le lalolagi aoao ua leai ni galuega.” Ae e faanoanoa ona o le toʻatele o i latou e leai ni mea e tua i ai po o ni fesoasoani tau tupe mai i malo.

E oo lava foʻi iā i latou o iai galuega e tele foʻi popolega. E tusa ai ma faamatalaga a le ILO, o popolega e fesootaʻi atu i galuega o se “faamaʻi pipisi.” Na faaopoopo mai Lorne Curtis, o sē e faafesootaʻi i ai pulega o kamupani i Ontario i Kanata e faapea, “o na tagata e tetee ma e finau ma o latou pule po o isi e latou te faigaluega faatasi.”

Faailogalanu ma le lē Amiotonu

Seʻi faaāta i lou mafaufau ou faalogona pe a e auai i se tuuga tamoʻe, ae iloa ane e na o oe e manaʻomia ona nonoa ou vae i se filifili. O le faalogona lenā e oo i le faitau miliona o tagata e fesagaʻia faiga faailogalanu po o isi faiga lē amiotonu. E feita tagata pe a feagai ma mea e faatapulaa ai le mauaina o galuega, aʻoaʻoga, fale ma isi mea e manaʻomia i le olaga.

O isi vala o le lē amiotonu e mafai ona nutimomoia ai loto o nisi ma aumaia ai faalogona tigā. Ae e faanoanoa, ona o le toʻatele o i tatou e lagonaina le tigā o le lē amiotonu mai i lea taimi i lea taimi. I le silia i le tolu afe tausaga talu ai, na taʻutino mai ai e le tupu poto o Solomona e faapea: “Faauta foʻi! o loimata o ē o loo sauāina, ae ua leai se tasi e faamāfanafana iā i latou.” (Failauga 4:1) Pe a taatele le lē amiotonu ma tau leai ni faamāfanafanaga, e faigofie lava ona mapuna aʻe le ita i le loto o se tasi.

Pisinisi Tau Faafiafiaga

E silia i le afe suʻesuʻega na faia ina ia iloa ai aafiaga i tamaiti ona o tulaga sauā o loo faaalia i televise ma nusipepa. Na faapea mai James P. Steyer, o lē na faavaeina le Common Sense Media: “O le tupulaga e vaai pea lava pea i faiga sauā mataʻutia, e faigofie ona latou taliaina faiga sauā lē mafaufau, itiiti le manatu e tetee atu i ai ma itiiti le alofa a o latou tuputupu aʻe.”

E moni e toʻatele talavou e vāai soo i faiga sauā i televise, e lē tutupu aʻe ma avea o ni tagata solitulafono sauā. Peitaʻi, e masani lava ona faaalia mai i faafiafiaga, o se mea lelei le ita ma le sauā e tali atu ai i sauāga, ma o le a mapuna aʻe ai se tupulaga fou o ni ē e manatu māmā i faiga sauā.

Aafiaga o Agaga Leaga

Ua faaalia i le Tusi Paia e iai se malosi lē vaaia o loo i tua o le tele o le ita leaga i aso nei. E faapefea? I le amataga o le talafaasolopito o le fanau a tagata, sa tetee ai se foafoaga agaga i le Atua e Ona le Malosi Uma Lava. O lenei meafaiola agaga leaga e igoa iā Satani, o lona uiga i le gagana Eperu o “Lē e Tetee” po o le “Fili Sili.” (Kenese 3:1-13) Na mulimuli ane faasesē e Satani isi agelu e faatasi atu i lana fouvalega.

O na agelu lē usiusitaʻi, o temoni po o agaga leaga, ua taofiofia nei i le lalolagi. (Faaaliga 12:9, 10, 12) E lē gata i lea, “ua lotoa tele” i latou ona ua iloa ua puupuu lo latou taimi o totoe. E ui la e lē mafai ona tatou vaaia na agaga leaga, ae tatou te lagonaina aafiaga o a latou gaoioiga. E faapefea?

Ua faaaogā e Satani ma ana temoni lo tatou tulaga agasala, e tofotofo ai i tatou ia auai i le “feitagaʻi, o le femisaaʻi, o le lotoleaga, o le lotoa, o le finauvale, o fevaevaeaʻiga, . . . o patī lē taupulea, ma mea faapena.”—Kalatia 5:19-21.

Teena le Mapuna Aʻe

E moni, pe a tatou iloiloina uma nei faafitauli, omiga, ma popolega, tatou te malamalama ai i le māfuaaga e lotovaivai ai tagata a o taumafai e faataunuu o latou tiute i aso taʻitasi.

E mafai ona manumalo ma faatoʻilalo le ita! O le a fesoasoani le mataupu o sosoo mai e tatou te iloa ai le auala e pulea ai le ita.

[Pusa i le itulau 15]

ATONU O SE FAAFITAULI LE PULEAINA O LOU ITA PE AFAI . . .

▶ E te ita a o e faatalitali i le laina i se faleoloa.

▶ E te finau soo ma tagata tou te faigaluega faatasi.

▶ E masani ona e ala i le pō ona o loo mafaufau i ni mea sa e lē fiafia ai a o faagasolo le aso.

▶ E faigatā ona e faamagalo atu i ē na faatigā mai iā te oe.

▶ E masani ona lē mafai ona e pulea ou faalogona.

▶ O mea e tutupu ona o le ita, e masani ona mulimuli mai ai le māsiasi ma le faanoanoa. *

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 36 E faavae mai i faamatalaga mai le MentalHelp.net.

[Pusa i le itulau 16]

FAAMAUMAUGA E FAATATAU I LE ITA

Na faasalalau e le Mental Health Foundation o Lonetona se lipoti e faaulutalaina Boiling Point—Problem Anger and What We Can Do About It. O mea autū na maua mai i le lipoti e aofia ai faamaumauga nei:

84% ua lagona le matuā mafatia i galuega i le taimi nei nai lo o le lima tausaga ua mavae.

65% o tagata faigaluega i ofisa ua tofo i le matuā ita leaga i le ofisa.

45% o tagata faigaluega e masani ona lē mafai ona pulea lo latou ita i le galuega.

E oo atu i le 60% tagata e lē ō e faigaluega ona o le mafatia.

33% o tagata Peretania e matuā feita lava i o latou tuaoi ma lē fia tautatala atu iā i latou.

64% e ioe pe e matuā ioe ua faateteleina le feita o tagata i le lautele.

32% e faapea mai e iai sa latou uō mamae po o se sui o le aiga, o lona faafitauli o le lē mafai ona pulea o le ita.

[Ata i le itulau 15]

O ā aafiaga e oo i lau fanau ona o le faapasae aʻe o le ita?

[Ata i le itulau 16]

Po o faatulaga e pisinisi tau faafiafiaga lau vaaiga i le ita ma le lē pulea?