Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o le faafesuiaʻia o kene (genes) o se tagata o le auala lea e faaumiumi ai le ola?

Saʻiliʻiliga Ina ia Faaumiumi ai le Ola

Saʻiliʻiliga Ina ia Faaumiumi ai le Ola

“O mea uma ua ia [le Atua] faia ia matagofie, ua faia i lona lava taimi. Ua ia tuu le faavavau i o latou loto.”​Failauga 3:11.

O UPU ia a le Tupu atamai o Solomona, ua faamatalaina ai ma le saʻo aʻiaʻi manatu o tagata e faatatau i le ola. Talu ai ona o le puupuu o le olaga ma e lē mafai ona ʻalofia le oti, ua faanaunau ai tagata mai i le tele o senituri ina ia ola umi. I talafaasolopito, e tele talatuu e uiga i saʻiliga a tagata mo se auala ina ia faaumiumi ai le ola.

O se faataʻitaʻiga, o Kilikamesa le tupu o Sumeria. O le tele o talafatu o loo taʻua ai mea e faatatau i lona olaga. E pei ona faamauina i le Tala iā Kilikamesa, na ia faia ni saʻiliʻiliga e ui na lamatia ai lona ola, ina ia maua se auala e ʻalofia ai le oti. Peitaʻi, e leʻi taulau ana taumafaiga.

Se tagata e suʻesuʻeina vailaau i lana potu suʻesuʻe

I le senituri lona 4 T.L.M., na taumafai ai ni tagata suʻesuʻe i vailaau i Saina e palu faatasi ni vailaau eseese lea na latou talitonu e mafai ona faaumiumi ai le ola o le tagata. O lea, na latou palu faatasi ai le vailaau o le mercury ma le elemeni o le arsenic (uʻamea faasuavaia siliva). Na taumānatu tagata o lenei vailaau na māfua ai ona maliliu le toʻatele o emeperoa i Saina. I Europa anamua, na taumafai ai isi tagata suʻesuʻe i vailaau e faaliusuavaia le auro ina ia mafai ai ona inu e tagata, talu ai na latou talitonu e lē mafai ona elea le auro, e ono mafai la ona ola umi se tagata pe afai e inu i le auro ua faaliusuavaia.

I aso nei, ua taumafai nisi tagata e suʻesuʻeina meaola ma tino o tagata, e suʻe po o le ā le māfuaaga e ola matutua ai tagata. O a latou suʻesuʻega ua faamautū ai pea i mafaufau o tagata le faanaunauga ia ola umi. Ae o le ā ua iʻu i ai na suʻesuʻega?

UA TUUINA E LE ATUA “LE FAAVAVAU I O LATOU LOTO.”​—FAILAUGA 3:11

SAʻILIA O LE MĀFUAAGA E OLA MATUTUA AI I ASO NEI

Ua faamauina le silia ma le 300 suʻesuʻega eseese na faia e saienitisi e suʻesuʻeina sela o tagata, e faatatau i lea mataupu. I nai tausaga ua mavae, na mafai e nei saienitisi ona faaumiumi le ola o manu ma sela o tagata e ala i le faafesuiaʻia o kene (genes). Ona o lenā tulaga, ua totogi ai e tagata maumea saienitisi ina ia suʻesuʻe ma iloa po o le ā le māfuaaga e maliliu ai. O le ā le iʻuga o nei suʻesuʻega?

Taumafaiga ina ia faaumiumi le ola. O nisi tagata suʻesuʻe i sela o tagata, e latou te talitonu o le māfuaaga o le ola matua o se tasi ona o le vaega faatausiʻusiʻuga o le chromosomes, lea ua taʻua o le telomeres. A o vaevaeina se sela, e puipuia e le telomeres faamatalaga o loo i na sela. Peitaʻi, o le taimi lava e vaevaeina ai se sela, o le a puupuu ai foʻi ma le telomeres. Mulimuli ane, o le a lē mafai ona toe vaevaeina nei sela ma amata ai loa ona tatou matutua.

I le 2009, na iloa ai e Elizabeth Blackburn ma lana vaega se enzyme e mafai ona faatuatuai ai le puupuu o le telomeres, ma e tuai ai foʻi ona matua le sela. E ui i lea, ua latou taʻutino mai e lē mafai ona ola umi se tagata ona o le telomeres.

Toe faapolokalameina o sela o se isi auala lea e taofia ai le ola matua. Pe a oo ina matutua o tatou sela ma lē mafai ona toe vaevaeina, e latou te ono avatu ni faamatalaga sesē i sela ia e tetee i faamaʻi, ma māfua ai ona fulafula le tino, tigā le tino ma isi lava faamaʻi. Talu ai nei lava, na toe faapolokalameina ai e se saienitisi i Falani sela na aumai mai i tagata matutua, ma o nisi e silia ma le 100 tausaga le matutua. Ua faailoa mai i suʻesuʻega a le polofesa o Jean-Marc Lemaître e faapea, ua mafai ona toe vaevaeina na sela.

PE E MAFAI E LE FAASAIENISI ONA FAAUMIUMI LO TATOU OLA?

O le toʻatele o saienitisi ua faapea mai, po o ā lava taumafaiga ina ia ʻalofia le ola matua, ae e lē mafai ona umi atu le ola o se tagata nai lo o le mea ua iai. Talu mai le senituri lona 19, na mafai e tagata ona faaumiumi atu le ola o se tasi. Peitaʻi, o le māfuaaga ona o le faaleleia o auala e puipuia ai mai i faamaʻi, le tumamā, vailaau ma fualaau faafomaʻi. Ua manatu foʻi nisi saienitisi ua na o le pau lea o le umi e ola ai le tagata.

Pe ā o le 3,500 tausaga ua mavae, na tusi ai Mose o se tusitala o le Tusi Paia e faapea: “O aso o o matou olaga e fitu sefulu tausaga ia; ae afai e iai se malosi faaopoopo, e oo atu i le valu sefulu tausaga, peitaʻi, ua latou maumauaʻi pea e faaoo mai faafitauli ma mea e tigā ai; auā e vave mavae atu ma matou ō ese atu ai.” (Salamo 90:10) E ui i le tele o taumafaiga a tagata ina ia umi le ola o se tasi, ae o loo tumau pea le olaga o le tagata e pei ona taʻua e Mose.

I le isi itu, o isi foafoaga e pei o le red sea urchin po o se tasi o ituaiga o faisua o le quahog e mafai ona ola mo le 200 tausaga, ma e faapena foʻi laau e pei o le giant sequoia lea e mafai ona ola mo le afe tausaga. Pe a faatusatusa o tatou olaga ma le umi e ola ai nei foafoaga, pe e tatou te lē tuufesili ai, ʻPe e na o le taʻi 70 i le 80 tausaga le umi e tatou te ola ai?’