Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaipoipoga—Lona Amataga ma Lona Fuafuaga

Faaipoipoga—Lona Amataga ma Lona Fuafuaga

“Ua fetalai ane Ieova le Atua: ʻE lē lelei mo le tagata ona ola na o ia. Ou te faia se fesoasoani mo ia, o sē e talafeagai lelei mo ia.’”—KENE. 2:18.

PESE: 36, 11

1, 2. (a) Na faapefea ona amata faaipoipoga? (e) O le ā na iloa e le uluaʻi tamāloa ma le fafine e faatatau i le faaipoipoga? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

O LE faaipoipoga o se vala masani o le olaga. O le iloiloina o lona amataga ma lona fuafuaga, e mafai ona fesoasoani iā i tatou ina ia iai se vaaiga saʻo i le faaipoipoga, ma olioli i faamanuiaga e maua mai ai. Ina ua uma ona foafoaina e le Atua le uluaʻi tagata o Atamu, ona aumaia lea o meaola iā te ia ina ia faaigoaina. “A o le tagata e leʻi maua sona fesoasoani, o sē e talafeagai lelei mo ia.” O lea, na faamoegase ai e le Atua Atamu, ma aveese se ivi ʻasoʻaso mai iā te ia, ua faia ai le fafine ma avatu i le tamāloa. (Faitau le Kenese 2:20-24.) O lea, na faavae e le Atua le faaipoipoga.

2 Na faamautinoa e Iesu o Ieova lea na fetalai: “O le mea lea e tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, ae nonofo faatasi ma lana avā, ona avea ai lea o i laʻua ma tino e tasi.” (Mata. 19:4, 5) O le faaaogāina e le Atua o le ivi ʻasoʻaso o Atamu e foafoaina ai le uluaʻi fafine, na iloa ai e le uluaʻi ulugalii le vavalalata o la laʻua faiā. E leai se faatulagaga e tatala ai le faaipoipoga, po o le sili atu foʻi i le tasi le paaga i le taimi e tasi.

FAATAUNUU E LE FAAIPOIPOGA LE FUAFUAGA A LE ATUA

3. O le ā le fuafuaga tāua o le faaipoipoga?

3 Na matuā fiafia Atamu i lana avā lalelei, lea na ia faaigoaina iā Eva. O le avea o Eva ma “sē e talafeagai lelei mo [Atamu],” na ia “fesoasoani” ai i lana tane ma la maua ai le fiafia i aso uma, e ala i le faataunuuina o a la tiute tauave o se tane ma se avā. (Kene. 2:18) O le fuafuaga tāua o le faaipoipoga, o le faatumuina lea o le lalolagi i tagata. (Kene. 1:28) E ui i le alolofa o fanau i o latou mātua, ae e tatau ona tuua o latou mātua pe a faaipoipo ma atiaʻe o latou aiga fou. Sa tatau ona faatumuina e tagata le lalolagi seʻia oo ina avea le lalolagi atoa ma parataiso.

4. O le ā na tupu i le uluaʻi faaipoipoga?

4 Na feagai le uluaʻi ulugalii ma mala ona na faaaogāsesē e Atamu ma Eva lo laʻua saʻolotoga e filifili ai, e ala i le lē usiusitaʻi iā Ieova. Na faasesēina Eva e le “uluaʻi gata” o Satani le Tiapolo, e ala i le faatalitonu o ia e faapea o le ʻai o le fua o le “laau e iloa ai le lelei ma le leaga,” e maua ai le tomai faapitoa e filifili ai le mea e lelei ma leaga. E leʻi faaaloalo Eva i le tulaga ulu o lana tane, e ala i le fesili muamua atu iā te ia e faatatau i le mataupu. Nai lo o le usitaʻi i le Atua, ae na ʻai e Atamu le fua o le laau na ave i ai e Eva.—Faaa. 12:9; Kene. 2:9, 16, 17; 3:1-6.

5. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le tali a Atamu ma Eva iā Ieova?

5 Ina ua fesiligia e le Atua i laʻua, na tuuaʻia e Atamu lana avā ma faapea atu: “O le fafine lea na e aumai iā te aʻu, o ia lenā na aumaia le fua o le laau, ona ou ʻai ai lea.” Na tuuaʻia e Eva le gata i le faasesēina o ia. (Kene. 3:12, 13) Pagā ni faamolemolega e lē faavaea! Talu ai o le lē usiusitaʻi o le uluaʻi ulugalii iā Ieova, ua taʻusalaina ai i laʻua o ni tagata fouvale. O se lapataʻiga lenā mea mo i tatou! E tatau i paaga taʻitoʻatasi ona taliaina āuga o a latou filifiliga ma usiusitaʻi iā Ieova, ina ia taulau manuia ai se faaipoipoga.

6. E faapefea ona e faamatalaina le Kenese 3:15?

6 E ui i le mea sa faia e Satani i Etena, ae na aumaia e Ieova le faamoemoe i tagata i le uluaʻi valoaga o le Tusi Paia. (Faitau le Kenese 3:15.) O le a tuʻimomomoina e le “fanau” a “le fafine” le ulu o le uluaʻi foafoaga agaga lea na fouvale. Na aumaia e Ieova i tagata se vaaiga o lana faiā faapitoa ma le toʻatele o foafoaga agaga amiotonu o loo auauna iā te ia i le lagi, lea e pei o sona faletua. Na faailoa mulimuli mai e le Tusi Paia, o le a auina mai e le Atua se tasi mai i lenā vaega o foafoaga agaga, e na te “tuʻimomomoina” le Tiapolo. E na te saunia foʻi le auala e olioli ai tagata usiusitaʻi i le faamoemoe lea na leiloa i le uluaʻi ulugalii, o le ola lea e faavavau i le lalolagi e tusa ai ma le uluaʻi fuafuaga a Ieova.—Ioa. 3:16.

7. (a) O le ā ua tupu i faaipoipoga talu mai le fouvalega a Atamu ma Eva? (e) O le ā ua faatulaga mai i le Tusi Paia mo tane ma avā?

7 Sa iai se aafiaga o le fouvale a Atamu ma Eva i la laʻua faaipoipoga, faapea ma isi faaipoipoga uma mulimuli ane ai. O se faaaʻoaʻoga, ua tofo Eva ma fafine ua tupuga mai iā te ia i tigā o le maʻitaga ma le fanau mai o se pepe. E uaʻi atu le manaʻo o fafine i a latou tane, peitaʻi e pulea e tane a latou avā, e oo lava ina pule sauā iā i latou, e pei ona vaaia i le tele o faaipoipoga i aso nei. (Kene. 3:16) Ua faatulaga mai i le Tusi Paia e tatau i tane ona faatino o latou tulaga ulu i se auala alofa. Ae e tatau ona gauaʻi avā i le tulaga ulu a o latou tane. (Efe. 5:33) O le galulue faatasi o paaga e matataʻu i le Atua, e mafai ona faaitiitia pe aveesea atoatoa ai tulaga e māfua ai feeseeseaʻiga.

FAAIPOIPOGA MAI I LE TAIMI O ATAMU SEʻIA OO I LE LOLO

8. O le ā le talaaga o faaipoipoga mai i le taimi o Atamu seʻia oo mai le Lolo?

8 Sa maua atalii ma afafine o Atamu ma Eva, a o leʻi feoti i laʻua ona o le agasala ma le tulaga lē lelei atoatoa. (Kene. 5:4) Sa faaipoipo la laʻua ulumatua o Kaino i se tasi o ona tauaiga. O Lameko le uluaʻi tagata na lipotia e toʻalua ana avā, ma na tupuga mai o ia iā Kaino. (Kene. 4:17, 19) O augātupulaga e amata mai iā Atamu seʻia oo i le Lolo i aso o Noa, e toʻaitiiti i latou na tapuaʻi iā Ieova. Sa aofia ai Apelu, Enoka, ma Noa ma lona aiga. Ua faapea mai le Tusi Paia, i aso o Noa ʻna vaavaai mai atalii o le Atua moni i afafine o tagata, ua lalelei lava i latou, ona latou ave lea o i latou e fai ma a latou avā, o fafine uma ua mananaʻo i ai.’ O nei mafutaga e lē masani ai i le va o agelu ua liutino tagata ma fafine i le lalolagi, na tupuga mai ai tagata e itulua ma sauā e taʻua o Nefilimi. E lē gata i lea, na “matuā leaga amioga a tagata i le lalolagi,” ma o “manatu ma faanaunauga uma o o latou loto, e leaga i taimi uma lava.”—Kene. 6:1-5.

9. O le ā na faia e Ieova i tagata amioleaga i aso o Noa, ma o le ā le lesona e tatou te aʻoaʻoina mai ai?

9 Na aumaia e Ieova le Lolo i aso o Noa ina ia faaumatia ai tagata amioleaga. I lenā taimi, na pupū tagata i meafai o le olaga e aofia ai faaipoipoga. O lea, e latou te leʻi ano ai i le faaumatiaga na faaloloʻi ane, lea na faailoa atu e “Noa o lē e talaʻi le amiotonu.” (2 Pete. 2:5) Na faatusatusa e Iesu na tulaga ma mea ua tatou vaaia i aso nei. (Faitau le Mataio 24:37-39.) I aso nei, e toʻatele tagata e lē fia faalogo i le tala lelei o le Malo lea ua talaʻia i le lalolagi atoa, e fai ma molimau i nuu uma a o leʻi oo mai le iʻuga o lenei faiga o mea. Seʻi o tatou manatua le lesona lenei, e lē tatau ona aafia lo tatou uiga faanatinati mo le aso o Ieova, ona o mea faaleaiga e oo lava i faaipoipoga ma le tausia o fanau.

FAAIPOIPOGA MAI LE LOLO SEʻIA OO I LE TAIMI O IESU

10. (a) I le tele o aganuu, o ā amioga ua avea ma vala masani o le olaga? (e) Na faapefea ona faataatia e Aperaamo ma Sara se faaaʻoaʻoga lelei i la laʻua faaipoipoga?

10 E ui lava na taʻitasi avā a Noa ma ona atalii e toʻatolu, ae i taimi o augātamā sa taatele ai le faia o ni ʻautau nonofo po o le tele o avā. I le tele o aganuu, ua avea feusuaʻiga lē mamā o se vala masani o le olaga, ua oo foʻi ina taliaina i tū faalotu. Ina ua usiusitaʻi Aperamo (Aperaamo) ma lana avā o Sarai (Sara) i le Atua ma siitia atu i Kanana, na tumu lenā atunuu i faiga na faalumaina ai faaipoipoga. O lea na poloaʻia ai e Ieova le faaumatia o Sotoma ma Komoro ona o le faia ma le taliaina e tagata o na aai o amioga matagā o feusuaʻiga lē mamā. Na taʻitaʻia lelei e Aperaamo lona aiga, ma na faataatia e Sara se faaaʻoaʻoga lelei e ala i le gauaʻi atu i le tulaga ulu o lana tane. (Faitau le 1 Peteru 3:3-6.) Na faamautinoa e Aperaamo e faaipoipo lona atalii o Isaako i se tagata e tapuaʻi iā Ieova. E faapena foʻi le manatu mamafa o Iakopo le atalii o Isaako mo le tapuaʻiga moni, lea na avea ona atalii ma augātamā o ituaiga e 12 o Isaraelu.

11. Na faapefea i le Tulafono a Mose ona puipuia ai Isaraelu?

11 Mulimuli ane, ona osia lea e Ieova se feagaiga ma le fanauga a Iakopo (Isaraelu). Sa saunia e le Tulafono a Mose taʻiala mo faaipoipoga e aofia ai ma ʻautau nonofo i vaitaimi o augātamā. Na fesoasoani e puipuia Isaraelu i le itu faaleagaga e ala i le faasā ona faaipoipo i tagata e tapuaʻi i atua sesē. (Faitau le Teuteronome 7:3, 4.) Pe a tulaʻi ni faafitauli matuiā i faaipoipoga, e masani ona maua le fesoasoani mai i toeaina. Sa taulimaina ma le saʻo faafitauli e pei o le lē faamaoni, fuā, ma le masalosalo. Sa faatagaina tatalaga faaipoipoga, peitaʻi sa iai foʻi tuutuuga. E mafai ona faateʻa e se tamāloa lana avā mo se ʻmea leaga ua ia faia.’ (Teu. 24:1) E lē o faamatalaina mai po o ā na ʻmea leaga,’ peitaʻi e mautinoa e lē aofia ai faafitauli lāiti.—Levi. 19:18.

AUA NEʻI TAUFAAʻOLEʻOLE I LAU PAAGA

12, 13. (a) Na faapefea ona feutagaʻi nisi tane ma a latou avā i aso o Malaki? (e) I aso nei, o ā āuga e oo i ai pe afai e sosola se tagata papatiso ma le paaga a se isi tagata?

12 I aso o le perofeta o Malaki, e toʻatele tane Iutaia sa taufaaʻoleʻole i a latou avā e ala i le faateʻa iā i latou, ma faia so o se faamolemolega. Na faateʻa ese e na tane a latou avā na fai a o talavou, atonu ina ia faaipoipo i fafine lāiti po o fafine faapaupau. E oo foʻi i le taimi na iai Iesu i le lalolagi, na faaauau ona faateʻa ese ma le taufaaʻoleʻole e tane Iutaia a latou avā i “so o se māfuaaga.” (Mata. 19:3) E inosia e Ieova na tatalaga faaipoipoga.—Faitau le Malaki 2:13-16.

13 I aso nei, e lē taliaina i tagata o Ieova faiga taufaaʻoleʻole i faaipoipoga. Seʻi faapea ua sosola se tane po o se fafine faaipoipo ua uma ona papatiso ma le paaga a se isi tagata, ma faaipoipo ina ua uma ona tatala le faaipoipoga. Pe afai e lē salamō, e tatau ona faateʻaina le tagata faimea sesē ina ia tausia ai le mamā faaleagaga o le faapotopotoga. (1 Kori. 5:11-13) E tatau i lea tagata ona “fua mai ni fua e tatau ma le salamō” a o leʻi toe taliaina o ia i le faapotopotoga. (Luka 3:8; 2 Kori. 2:5-10) E ui e leai se taimi faatulagaina e toe faaaʻe mai ai lea tagata, ae e lē tatau ai ona manatu māmā i na faiga taufaaʻoleʻole ia e seāseā ona tutupu i tagata o le Atua. Atonu e manaʻomia ai se taimi umi, se tausaga pe sili atu foʻi e faamaonia mai ai e le tagata agasala lona salamō moni. E tusa lava pe toe faaaʻe mai lea tagata, ae e tali atu lava o ia i “luma o le nofoa faamasino o le Atua.”—Roma 14:10-12; tagaʻi i Le Olomatamata faa-Peretania o Novema 15, 1979, itu. 31-32.

FAAIPOIPOGA A KERISIANO

14. O le ā le fuafuaga autū o le Tulafono?

14 Na taʻitaʻia e le Tulafono a Mose mataupufai a Isaraelu mo le silia i le 1,500 tausaga. Na fesoasoani le Tulafono i tagata o le Atua ina ia manatua taʻiala amiotonu e taulima ai mataupu faaleaiga ma isi mataupu, a o avea ma taʻitaʻitama i le Mesia. (Kala. 3:23, 24) Ae na amata e le Atua se faatulagaga fou ina ua soloia le Tulafono e ala i le maliu o Iesu. (Epe. 8:6) O lea, na faasā ai nisi o mea na faatagaina i lalo o le Tulafono.

15. (a) O le ā le faatulagaga mo faaipoipoga i le faapotopotoga Kerisiano? (e) O ā vala e iloilo e se Kerisiano pe a mafaufau e tatala lana faaipoipoga?

15 I le tali atu i le fesili na lāgā e ni Faresaio, na fetalai Iesu o le faatagaga na faia e Mose ina ia faateʻa ai le paaga a se tasi, “e lē o le tulaga lenā mai i le amataga.” (Mata. 19:6-8) Na faaalia mai e Iesu o le faatulagaga a le Atua mo le faaipoipoga lea na faia i Etena, e tatau ona tausisia i le faapotopotoga Kerisiano. (1 Timo. 3:2, 12) O le avea ma “tino e tasi” e tatau ai i paaga faaipoipo ona nonofo faatasi, ma avea le alofa i le Atua ma le alofa o le tasi i le isi e faamalosia ai la laʻua faiā. E lē mafai ona saʻoloto se tasi e toe faaipoipo, pe a tatalaina faaletulafono lana faaipoipoga ae e leʻi faia ni feusuaʻiga lē mamā. (Mata. 19:9) Atonu e filifili se tasi e faamagalo se paaga ua mulilua ae ua salamō, e pei ona faamagalo e le perofeta o Hosea lana avā lea na mulilua o Komeri. I se tulaga talitutusa, na faasafua e Ieova lona alofa mutimutivale i tagata Isaraelu na salamō, ina ua mulilua faaleagaga le nuu. (Ho. 3:1-5) Pe afai e iloa e se tasi na mulilua lana paaga ae filifili e toe feusuaʻi ma ia, o lenā gaoioiga ua faaalia ai lona faamagaloina o lana paaga, ma ua lē toe iai se faavae faale-Tusi Paia e tatala ai le faaipoipoga.

16. O le ā na fetalai ai Iesu e faatatau i le nofofua?

16 Na fetalai Iesu e pau le faavae e tatala ai faaipoipoga a Kerisiano moni, pe a faia e se tasi o paaga feusuaʻiga lē mamā. Ona ia fetalai lea e iai i latou ua “foaʻiina atu i ai le meaalofa” o le nofofua. Na ia faaopoopo mai: “O lē ua lotomalie e lē faaipoipo, ia nofofua pea o ia.” (Mata. 19:10-12, fpl.) E toʻatele ua filifili e nofofua pea ina ia auauna iā Ieova e aunoa ma le faalavelavea. E faamālō atu iā i latou na.

17. O le ā e fesoasoani i se Kerisiano e filifili ai po ua tatau ona faaipoipo?

17 O le ā e fesoasoani i se Kerisiano e filifili ai po ua tatau ona faaipoipo pe nofofua? E tatau ona ia iloa pe e mafai ona ia nofofua pea. Na faalaeiauina e le aposetolo o Paulo le nofofua, peitaʻi na ia faapea mai: “Ona ua taatele le faitaaga, ia taʻitasi le tane ma lana avā, ma ia taʻitasi foʻi le fafine ma lana tane.” Na ia toe faaopoopo mai: “Ae afai e lē mafai ona pulea i latou lava, e tatau ona faaipoipo, auā e sili atu ona lelei le faaipoipo nai lo o le mū i le manaʻo.” O le faaipoipo e mafai ona fesoasoani i se tasi e ʻalofia ai le pulea o ia e tuʻinanauga ia e oo atu ai i le taaloalo i totogasā, po o le faia o feusuaʻiga lē mamā. E tāua foʻi ona mafaufau po ua talafeagai lona matua, auā na faapea mai Paulo: “Afai ua manatu se tasi ua lē talafeagai lana amio ma lona tulaga muli, pe afai ua teʻa le malaulau o lona talavou, ma e tatau ona faia faapea, ia faia e ia le mea e manaʻo i ai; e lē agasala ai o ia. Ia faaipoipo i laʻua.” (1 Kori. 7:2, 9, 36; 1 Timo. 4:1-3) Peitaʻi, e lē tatau ona uunaʻia se tasi e faaipoipo ona o tuʻinanauga faaleituaiga i le taimi e talavou ai. Atonu e leʻi lava lona matua e taulima ai tiute tauave i le olaga faaipoipo.

18, 19. (a) O le ā le auala e tatau ona amata ai se faaipoipoga faa-Kerisiano? (e) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai?

18 O se faaipoipoga faa-Kerisiano e tatau ona amata i se alii ma se tamaʻitaʻi e tuuina atu iā Ieova, ma alolofa iā te ia ma le lotoatoa. E tatau foʻi ona matuā alofa le tasi i le isi, ma mananaʻo e faatasia o laʻua olaga i le fusi o le faaipoipoga. O le a faamanuiaina i laʻua ona o le mulimuli i le fautuaga e faaipoipo “tau lava o lē ua i le Alii.” (1 Kori. 7:39) Pe a faaipoipo, e mautinoa e la te ioe atoatoa o le Tusi Paia e maua ai fautuaga e sili ona lelei, e taulau manuia ai la laʻua faaipoipoga.

19 O le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai manatu faale-Tusi Paia e fesoasoani i Kerisiano faaipoipo e fesagaʻia ai luʻi o le olaga i “aso e gata ai,” lea ua taatele ai uiga e faaleagaina ai faaipoipoga. (2 Timo. 3:1-5) I lana Afioga tautele, ua aumaia ai e Ieova taʻiala e tatou te manaʻomia ina ia taulau manuia ma fiafia ai faaipoipoga, a o tatou savavali pea ma ona tagata i le ala i le ola e faavavau.—Mata. 7:13, 14.