Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

TALAAGA O LE SOIFUAGA

Le Auala na Ou Maua ai le Fiafia i le Foaʻi Atu

Le Auala na Ou Maua ai le Fiafia i le Foaʻi Atu

INA ua 12 oʻu tausaga, o le taimi muamua lea na ou iloa ai e iai se mea tautele e tatau ona ou faailoa atu. I se tasi o fonotaga, na fesili mai ai se uso po ou te fia talaʻi. Na ou tali i ai ioe e ui ou te leʻi talaʻi muamua. Sa ma ō i le oganuu ma na ia tuuina mai ni tusi e faatatau i le Malo o le Atua. Na ia faapea mai: “Alu e talaʻi i le isi itu ae o le a ou talaʻi i le isi itu.” Na ou popole a o amata ona ou talaʻi atu i fale taʻitasi, ae na faateʻia aʻu ona e leʻi umi lava ae uma lelei aʻu tusi. E iloa ai, na mananaʻo tagata i tusi na ou tufaina.

Na ou fanau i le 1923 i Chatham i Kent i Egelani, ma na ou ola aʻe i se lalolagi e tumu i tagata lē fiafia. E leʻi faataunuuina e le Taua Muamua a le Lalolagi le folafolaga e faaleleia le tulaga o le lalolagi. E leʻi fiafia foʻi oʻu mātua i faifeʻau o le lotu Papatiso ona na latou saʻilia o latou lava lelei. I le pe tusa o le iva o oʻu tausaga, na amata ai ona alu loʻu tinā i le nofoaga e faia ai sauniga a le vaega International Bible Students Association, lea ua taʻua nei o Molimau a Ieova. Na faia ai i inā e se tuafafine ni lesona mo tamaiti e faavae mai i le Tusi Paia ma le tusi The Harp of God. Na ou matuā fiafia i mea na ou aʻoaʻoina.

LESONA MAI I USO MATUTUA

Ina ua silia ma le 13 oʻu tausaga, sa ou fiafia e faailoa atu i tagata le faamoemoe mai i le Afioga a le Atua. E ui e masani ona ou talaʻi na o aʻu mai i lea fale i lea fale, ae e tele ni lesona ou te aʻoaʻoina mai i le talaʻi faatasi ma isi. O se faaaʻoaʻoga, a o ma tiʻetiʻe i a ma uila ma se uso matua i se tasi o oganuu, na ma pasia ai se faifeʻau, ona ou faapea atu lea: “Seʻi vaai atu foʻi i le ʻoti lale.” Na taofi le uila a le uso ma faapea mai e ma te nonofo i luga o se ogālaau. Na ia faapea mai: “O ai na avatua iā te oe le pule e faamasino ai po o ai e avea ma ʻoti? Tau lava o lo tatou fiafia e faailoa atu i tagata le tala lelei, ae tuu atu le faamasinoga iā Ieova.” E tele lesona na ou aʻoaʻoina i na aso e faatatau i le fiafia e foaʻi atu.—Mata. 25:31-33; Galu. 20:35.

Na ou aʻoaʻoina mai foʻi i se tasi uso matua le manaʻomia ona faaalia le onosaʻi a o tatou fiafia e foaʻi atu i isi. E leʻi fiafia lana avā i Molimau a Ieova. I se tasi aso na ia valaaulia ai aʻu i lona fale. Sa matuā lē fiafia le fafine ona o le alu o le uso i le talaʻiga, o lea na ia tauʻaia ai i maʻua i pepa lautī. Nai lo o le tali atu ma le inainā, ae na ia tuu filemu i lalo pepa lautī. I tausaga mulimuli ane, na tauia lona onosaʻi ina ua avea lana avā ma Molimau a Ieova.

Na faatupulaʻia pea loʻu faanaunauga e faailoa atu i isi le faamoemoe mo le lumanaʻi, ma na ma papatiso ma loʻu tinā i Dover iā Mati i le 1940. Na siitaua Peretania iā Siamani iā Setema i le 1939, ina ua 16 oʻu tausaga. Iā Iuni i le 1940, na ou vaaia ai mai i lo matou lumāfale le faitau afe o fitafita foliga mafatia o loo utaina mai e loli. O i latou ia na sao mai i le taua i Dunkirk. Na ou vaaia i o latou foliga le leai o se faamoemoe, ma na ou naunau e faailoa atu iā i latou le Malo o le Atua. Mulimuli ane i lenā tausaga, na amata ai le tuʻi pomuina o Peretania e Siamani. I pō taʻitasi ou te vaaia ai le felelei aʻe o vaalele tau a Siamani. E te faalogoina leo o pomu o loo paʻuʻū ifo, ma atili ai ona matataʻu tagata. Ina ua matou ō atu i le taeao e sosoo ai, ona matou vaaia lea o le tele o fale ua faatamaʻia. Na atili ai ona ou iloaina, e pau le faamoemoega mo le lumanaʻi o le Malo o le Atua.

AMATA SE OLAGA O LE FOAʻI ATU

O le 1941 na ou amataina ai se olaga na ou matuā fiafia i ai. Na ou galue i le fausiaina ma le toe faaleleia o vaatau i le Royal Dockyard i Chatham, o se tulaga taualoa na maua ai le tele o faamanuiaga. Ua leva ona iloa e auauna a Ieova, e lē tatau i Kerisiano ona auai i taua. Ae e oo ane i le 1941, ua matou malamalama e lē tatau ona matou faigaluega i le fausiaina o meatau. (Ioa. 18:36) Talu ai o le mea na ou faigaluega ai na fausiaina ai vaa maulu mo le taua, o lea na ou faamavae ai loa mai laʻu galuega ae auai i le auaunaga faataimi atoa. O loʻu tofiga muamua o Cirencester, o se aai matagofie i Cotswolds.

Ina ua 18 oʻu tausaga, na ou falepuipui ai mo le iva masina ona o loʻu lē auai i vaegaʻau. Sa ou matuā faanoanoa lava i le taimi muamua na loka ai aʻu, ma na ou lagona le tuua toʻatasi. Ae e leʻi umi lava ae amata ona fesili mai leoleo ma isi pagota i le māfuaaga ua loka ai aʻu, ma na ou fiafia loa e faamatala atu oʻu talitonuga iā i latou.

Ina ua faasaʻoloto aʻu, na tofia loa aʻu ina ia galulue faatasi ma Leonard Smith * ina ia talaʻi atu i aai eseese o Kent. Talu mai le 1944, e silia i le afe vaalele tau o loo iai pomu na faapaʻuʻū i Kent. Na matou iai tonu i le ala e uia e vaalele tau i le va o Lonetona ma vaega o Europa na pulea e Siamani. O na vaalele na taʻua o doodlebugs. O se fetauaʻiga mataʻutia, e masani ona faalogoina le pepē o afi o nei vaalele, ae i ni nai sekone ona paʻuʻū ifo lea ma pāpā ai. Sa matou suʻesuʻe ma se aiga e toʻalima tagata. I nisi taimi, e fai la matou suʻesuʻega i lalo o se laulau uʻamea ina ia puipuia ai i latou pe a malepe le fale. Mulimuli ane, na papatiso uma lenei aiga.

TALAʻI ATU LE TALA LELEI I ISI ATUNUU

Faalauiloaina o se tauaofiaga i le taimi faatoʻā ou auauna ai o se paeonia i Aialani

Ina ua mavae le taua, na ou paeonia mo le lua tausaga i saute o Aialani. E matou te leʻi iloa muamua le telē o le eseesega o Aialani ma Egelani. Na ma saʻili i aiga taʻitasi mo se fale e ma te nonofo ai, e ma te faapea atu o i maʻua o misionare, ma na ma ofoina atu mekasini i luga o le auala. Na matuā lē saʻo nei gaoioiga na ma faia i se atunuu e malosi i le lotu Katoliko. Na ma faitio i se leoleo ina ua faafefe i maʻua e se tamāloa, ae na ia faapea mai: “O le mea lava lenā e te lua faatalitalia!” E matou te leʻi iloa le telē o le malosiaga sa iai i patele. Sa latou faamālōlōina tagata mai i a latou galuega pe a taliaina ma tusi, ma tutuli ese foʻi i maʻua mai i fale na ma nonofo ai.

Na vave ona ma iloaina, pe a ma taunuu i se isi vaipanoa fou, e tatau ona ma malaga i a ma uila i se oganuu e mamao ese mai i le vaipanoa e ma te nonofo ai, ina ia talaʻi i tagata e ese la latou patele. Peitaʻi, e ma te talaʻi mulimuli i tagata na lata ane. I Kilkenny, na ma suʻesuʻe ai ma se tama talavou e faatolu ona fai i le vaiaso lana suʻesuʻega, e ui i le faamataʻu ane o tagata tetee. O loʻu fiafia tele e aʻoaʻo atu upu moni o le Tusi Paia, na ou filifili ai e talosaga i le aʻoga mo misionare i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata.

Le vaafailā o le Sibia na avea ma o matou nofoaga mo misionare mai i le 1948 i le 1953

Na māeʻa loa le aʻoga e lima masina i Niu Ioka, ona tofia lea o i matou e toʻafā mai i Kiliata ina ia galulue i motu lāiti i le Vasa Karipiane. Iā Novema i le 1948, na matou tuua ai Niu Ioka i se vaafailā e 59 futu (18 m) na faaigoa iā Sibia. Ou te leʻi folau muamua i le vasa, o lea na ou matuā fiafia ai lava. O se tasi o la matou ʻaumalaga o Gust Maki, o ia o se kapeteni tomai. Sa ia aʻoaʻoina i matou i tomai o folauga, e pei o le sisiina ma le tuuina ifo i lalo o lā o le vaa, le auala e faaaogā ai le tapasā, faapea le auala e uli ai le vaa pe a malosi le matagi. Na taʻitaʻia ma le manuia e Gust la matou folauga mo aso e 30 e ui i matagi malolosi, seʻia matou taunuu i le Atu Bahamas.

“IA TAʻUTAʻU ATU I MOTU MAMAO”

Ina ua māeʻa ona matou galulue i nai masina i motu o Bahamas, ona matou folau atu lea i motu o Leeward ma Windward, lea e pe ā ma le 500 maila (800 km) le mamao e amata mai i Virgin Islands lea e latalata i Puerto Rico, seʻia toeitiiti lava oo i Trinidad. Sa matou talaʻi ai mo le lima tausaga i motu mamao ia e leai ni Molimau. O nisi taimi na matou malaga mo vaiaso e aunoa ma le lafoina po o le mauaina o meli. Ae maʻeu lo matou fiafia i le folafolaina atu o afioga a Ieova i nei motu!—Iere. 31:10.

Le ʻaumisionare i luga o le vaafailā o le Sibia (mai i le itu agavale i le itu taumatau): Ron Parkin, Dick Ryde, Gust Maki, ma Stanley Carter

Pe a taula lo matou vaa i tai, e masani ona mumu mai tagata o nuu i luga o uafu, i le fia iloa po o ai i matou. O nisi e leʻi vāai muamua i se vaafailā po o se palagi. E faaleuō tagata o nei motu ma o ni tagata lolotu e latou te iloa ma masani lelei i le Tusi Paia. E masani ona latou aumaia iʻa fou, avoka ma pinati. O la matou vaa e laʻitiiti le avanoa e momoe, kuka ai meaʻai pe fai ai tagamea, ae na mafai lava ona matou taulimaina ia tulaga.

E matou te ō i le paʻu mātū ona asiasi lea i tagata i le aso atoa. E masani ona matou faailoa iā i latou e iai se lauga faale-Tusi Paia, ona matou tāina lea i le afiafi le logo o le vaa. Maʻeu le matagofie o le vaai atu ae gasolo mai tagata o le motu! O a latou molī suāuu pe a gasolo mai lalo o mauga, e tai pei o le feʻilafi o fetu. O nisi taimi e pe ā ma le selau tagata e ō mai, ma fai mai a latou fesili seʻia oo lava i le leva o le pō. E latou te fiafia e pepese, ma e matou te saunia kopi o pese o le Malo ma tufa atu iā i latou. A o matou taumafai e usu fati o pese, e latou te pepese foʻi ma faafetaui mai o latou leo. Maʻeu ni taimi fiafia!

Pe a māeʻa se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, o nisi tagata suʻesuʻe e mulimuli mai pe a matou ō i le aiga e sosoo ai, ina ia auai i le suʻesuʻega. E ui e tatau ona matou tuua nei motu pe a māeʻa ni vaiaso, ae e matou te talosagaina tagata suʻesuʻe e sili ona fiafia ina ia faaauau suʻesuʻega ma isi, seʻia matou toe foʻi mai. O se fiafiaga le mātauina o le faatāuaina e isi o o latou tofiga.

I aso nei, o le tele o nei motu ua avea ma mataaga lauiloa mo turisi, ae i la aso e na o le aloalo matagofie, o matafaga oneone e siʻomia e niu maualuluga. E masani ona matou folau i le va o motu i le pō. A o matou faimalaga e mulimuli mai ai foʻi ma dolphins, ma e pau le mea e matou te faalogoina, o le paʻō o le tau o le taumua o le vaa i peau o le sami. E tai pei le sami o se tioata a o suluia e le masina a o malū.

Ina ua mavae le lima tausaga o matou talaʻi i atumotu, ona matou folau atu lea i Puerto Rico e sui la matou vaafailā i se vaa e fai le afi. Ina ua matou taunuu, sa ou feiloaʻi ai i se tuafafine misionare lalelei o Maxine Boyd, ma na ou fia uō ai iā te ia. Na avea o ia ma se tagata talaʻi maelega mai lava i lona laʻitiiti. Mulimuli ane, na ia auauna o se misionare i Dominican Republic seʻia oo i le taimi na tuliesea ai o ia mai i le atunuu e le pulega a le Katoliko i le 1950. I le avea ma tagata folau, na mafai ai ona ou nofo i Puerto Rico mo le tasi le masina. E lē o toe umi ona ou toe folau atu lea i atumotu mo se taimi umi. O lea na ou faapea ifo ai, ʻPe afai ou te manaʻo i le teine, e tatau ona ou gaoioi vave.’ Ina ua mavae le tolu vaiaso ona ou talosaga lea i ai e ma te faaipoipo, ona ma faaipoipo lea ina ua uma le ono vaiaso. Na tofia i maʻua ma Maxine o ni misionare i Puerto Rico, ma ou te leʻi malaga ai i le vaa fou.

I le 1956 na amata ai ona ma asiasi i faapotopotoga i le galuega femalagaaʻi. O le toʻatele o nai uso e matitiva, ae e ma te fiafia lava e asiasi iā i latou. O se faaaʻoaʻoga, i le nuu o Potala Pastillo e lua aiga Molimau e iai le toʻatele o tamaiti, ma e masani ona ou iliina le fagufagu mo i latou. Na ou fesili i se teineitiiti laʻitiiti e igoa iā Hilda pe e fia talaʻi. Na ia faapea mai: “Ou te fia talaʻi ae e leai ni oʻu seevae.” Na ma faatauina ni seevae mo ia ma matou talaʻi faatasi loa. I nai tausaga mulimuli ane ina ua ma asiasi i le Peteli i Brooklyn i le 1972, na faafeiloaʻi ai i maʻua e se tuafafine faatoʻā faauu mai i le Aʻoga o Kiliata. Ua sauni o ia mo lona faaeaga i Ekutoa, ma na ia faapea mai: “E te lua manatua aʻu? O aʻu o le teine mai Pastillo lea na leai ni seevae.” O ia o Hilda! Na matou fetagisi ma le fiafia tele!

I le 1960 na talosagaina ai i maʻua ina ia auauna i le lālā i Puerto Rico lea sa iai i se fale fogāfale lua i Santurce i San Juan. I le taimi muamua, o le tele o galuega sa ma faia ma Lennart Johnson. O ia ma lana avā o uluaʻi Molimau a Ieova ia i Dominican Republic, ma na la taunuu i Puerto Rico i le 1957. Mulimuli ane, na faamaopoopo ai e Maxine le silia i le afe tusiga o mekasini i le vaiaso. Sa fiafia o ia i lea galuega ona sa ia mafaufau i le toʻatele o tagata o le a mauaina meaʻai faaleagaga.

Ou te fiafia i le auaunaga i le Peteli, ona o le tele o avanoa e foaʻi atu ai. Peitaʻi, e iai foʻi luʻitau. O se faaaʻoaʻoga, i le uluaʻi fonotaga faavaomalo na faia i Puerto Rico i le 1967, na lofitūina ai aʻu i le tele o tiute tauave. Na malaga mai i Puerto Rico Nathan Knorr, o lē sa taʻimua i Molimau a Ieova i le taimi lenā. Na ia manatu ou te leʻi faatulagaina auala mo femalagaaʻiga mo misionare na asiasi atu, e ui lava na ou faia faapea. Mulimuli ane, na ia aumaia se fautuaga malosi e faatatau i le faia o mea i se auala maopoopo, ma faailoa mai lona lē fiafia iā te aʻu. Ou te leʻi manaʻo e finau ma ia, ae na ou manatu ua tuuaʻia sesē aʻu ma na ou lē fiafia ai mo se taimi umi. E ui i lea, i le isi taimi na ma feiloaʻi ai iā Knorr, na ia valaaulia i maʻua i lona potu ma kukaina se meaʻai mo i matou.

A o ma iai i Puerto Rico, sa ma asiasi i loʻu aiga i Egelani i le tele o taimi. E leʻi taliaina e loʻu tamā le upu moni i le taimi lenā, seʻi vaganā ai i maʻua ma loʻu tinā. Ae pe a asiasi mai failauga mai i le Peteli, e masani ona valaaulia e loʻu tinā i latou ina ia nonofo i lo matou fale. Na vaaia e loʻu tamā le eseesega o nei ovasia lotomaulalo mai i le Peteli, ma faifeʻau o lotu sa lē fiafia i ai. O le iʻuga, na papatiso loʻu tamā ma avea ma Molimau a Ieova i le 1962.

Maʻua ma Maxine i Puerto Rico ina ua faatoʻā uma ona ma faaipoipo, ma le faamanatuina o le 50 tausaga o la ma faaipoipoga i le 2003

Na maliu si aʻu avā peleina o Maxine i le 2011. Ou te tulimataʻia le taimi ou te toe vaai ai iā te ia pe a toetū mai. Maʻeu se manatu manaia! I le 58 tausaga talu ona ma mafuta ma Maxine, na ma vaaia ai le faatupulaʻia o tagata o Ieova i Puerto Rico, mai i le 650 Molimau i le 26,000! I le 2013, na tuufaatasia ai le lālā i Puerto Rico ma le lālā i le Iunaite Setete, ma na talosagaina aʻu ou te galue i Wallkill i Niu Ioka. I le mavae ai o le 60 tausaga o oʻu auauna i le motu, na ou manatu iā te aʻu o se tagata Puerto Rico moni lava. Peitaʻi, ua oo i le taimi e fai ai se suiga.

“E ALOFA LE ATUA I LĒ E FOAʻI MA LE LOTOFIAFIA”

O loo oʻu olioli lava i le auaunaga i le Atua i le Peteli. Ua silia nei i le 90 oʻu tausaga, ma o laʻu galuega le faalaeiauina o sui o le aiga Peteli, i le avea ai o se leoleo mamoe faaleagaga. Ua faailoa mai ua silia i le 600 sui o le aiga ua ou asiasi i ai talu ona ou galue i Wallkill. O nisi e asiasi mai e fia talanoa i o latou lava faafitauli, po o faafitauli faaleaiga. O nisi e talosaga mai mo fautuaga e taulau manuia ai i le auaunaga Peteli. O nisi e leʻi leva ona faaipoipo, ma e talosaga mai mo ni fautuaga i faaipoipoga. Ae o nisi ua toe tofia i le fanua. Ou te faalogologo iā i latou uma e talanoa mai, ma pe a talafeagai, e masani ona ou faapea atu iā i latou: “ʻE alofa le Atua i lē e foaʻi ma le lotofiafia.’ O lea, ia fiafia i lau galuega ona o loo faia mo Ieova.”—2 Kori. 9:7.

O le luʻi o le faatumauina o le fiafia i le auaunaga i le Peteli, e tai pei lava o isi vala o le auaunaga. E tatau ona uaʻi atu i le māfuaaga e tāua ai le galuega o loo e faia. O mea uma e faia i le Peteli o le auaunaga paia. O nei galuega ua fesoasoani i le “pologa faamaoni ma le faautauta” i le sauniaina o meaʻai faaleagaga mo uso i le lalolagi aoao. (Mata. 24:45) Po o fea lava e tatou te auauna ai iā Ieova, ua tatou maua avanoa e vivii atu ai iā te ia. O lea, ia tatou olioli e fai so o se mea e na te talosagaina i tatou e fai, auā “e alofa le Atua i lē e foaʻi ma le lotofiafia.”

^ pala. 13 O loo lomia le talaaga o le soifuaga o Leonard Smith i Le Olomatamata o Aperila 15, 2012.