Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o E Iloa le Manaʻoga Ina ia Toleniina Isi?

Po o E Iloa le Manaʻoga Ina ia Toleniina Isi?

“Ou te avatu iā te outou o faatonuga lelei.”—FAATA. 4:2.

PESE: 93, 96

1, 2. Aiseā e tatau ai ona toleni isi i le faia o faaeaga faatiokarate?

O LE folafola atu o le tala lelei o le Malo, o le galuega autū lea a Iesu. Peitaʻi, na ia faaalu le taimi ina ia toleni ai isi ina ia avea ma leoleo mamoe ma faiaʻoga. (Mata. 10:5-7) E ui sa pisi Filipo i le avea ai ma faievagelia, ae e mautinoa na ia fesoasoani i ona afafine e toʻafā e faaleleia le auala e latou te faailoa atu ai i isi upu moni o le Tusi Paia. (Galu. 21:8, 9) O le ā le tāua o lenā toleniga i aso nei?

2 I le lalolagi aoao, ua faatupulaʻia le toʻatele o i latou e taliaina le tala lelei. E manaʻomia e tagata fou e leʻi papatiso ona iloa le tāua o le faia o a latou lava suʻesuʻega o le Tusi Paia. E tatau foʻi ona aʻoaʻoina i latou e talaʻi atu le tala lelei i isi, ma aʻoaʻo i latou i le upu moni. I totonu o faapotopotoga uma, e manaʻomia ona faalaeiauina uso ina ia galulue mamafa e ausia agavaa e tofia ai o ni auauna o le faiva ma toeaina. E ala i “faatonuga lelei,” e mafai ai e Kerisiano taʻumatuaina ona fesoasoani i ē e fou ina ia agaʻigaʻi i luma faaleagaga.—Faata. 4:2.

TOLENI Ē FOU E SUʻESUʻE LE TUSI PAIA

3, 4. (a) Na faapefea ona faafesootaʻi e Paulo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ma le taulau manuia i le faiva? (e) O le ā e tatau ona tatou faia a o leʻi faalaeiauina a tatou tagata aʻoga e faia a latou lava suʻesuʻega o le Tusi Paia?

3 O le ā le tāua o le suʻesuʻeina e le tagata lava ia o le Tusi Paia? E maua le tali i upu a le aposetolo o Paulo na avatu i Kerisiano i Kolose. Na ia tusi: “O le mea foʻi lea matou te leʻi mapu ai e tatalo mo outou, . . . ma talosaga atu ina ia faatumuina outou i le poto saʻo i lona [Atua] finagalo i le atamai uma ma le malamalama faaleagaga, ina ia savavali ai e tusa ma le finagalo o Ieova, ma iʻu ina matuā faafiafiaina ai o ia a o faaauau ona outou fua mai fua o galuega lelei uma, ma ia tupu pea lo outou poto saʻo i le Atua.” (Kolo. 1:9, 10) O lenā poto saʻo na mafai ai e Kerisiano i Kolose ona ʻsavavali e tusa ma le finagalo o Ieova, ma iʻu ina matuā faafiafiaina ai o ia.’ O lenei vala e faaauau ai ona latou “fua mai fua o galuega lelei uma,” aemaise lava i le talaʻia o le tala lelei. E tatau i se tagata tapuaʻi a Ieova ona tausisi i se faasologa o ana lava suʻesuʻega faale-Tusi Paia ina ia faaleleia ai lana auaunaga. E tāua tele ona tatou fesoasoani i tagata aʻoga o le Tusi Paia ina ia malamalama i lenā mea moni.

4 A o tatou leʻi fesoasoani i isi ina ia maua aogā mai i a latou lava suʻesuʻega o le Tusi Paia, e tatau ona tatou iloa muamua le tāua o lenā vala. E tatau ona iai sa tatou masaniga lelei o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia. O lea, ia tatou fesili ifo: ʻPe e mafai ona ou avatu ni tali faale-Tusi Paia pe a faaali mai e le tagata e ona le fale se manatu e feteenaʻi ma aʻoaʻoga a le Tusi Paia, pe e fai mai foʻi ni fesili faigatā? Pe a ou faitau i le finafinau o Iesu, Paulo, ma isi i le faiva, po ou te manatunatu loloto i ai ina ia faaleleia ai laʻu auaunaga iā Ieova?’ E tatou te manaʻomia uma le poto ma fautuaga mai i le Afioga a le Atua. Pe a tatou faamatala atu i isi aogā ua tatou maua mai i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia, e mafai ai ona faalaeiauina i latou e maua foʻi na aogā e ala i le suʻesuʻe māeʻaeʻa i le Tusi Paia.

5. O ā ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i se tagata fou ina ia iai sana faasologa o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia?

5 E mafai ona e fesili ifo, ʻE faapefea ona toleni se tagata aʻoga ina ia suʻesuʻe e lē aunoa le Tusi Paia?’ O se amataga lelei le faailoa iā te ia le auala e te sauniuni ai e fai lana suʻesuʻega. Atonu e te faalaeiauina o ia e faitau faaopoopoga o le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?, ma suʻe mau o loo aumaia ai. Ia fesoasoani iā te ia ina ia sauniuni mo sauniga ina ia mafai ona faia se sao. Ia faalaeiauina o ia e faitau lomiga uma o Le Olomatamata ma le Ala Mai! E mafai ona e faailoa atu iā te ia le auala e tali ai fesili faale-Tusi Paia, e ala i le faaaogāina o le Watchtower Library, po o le Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI. O le iʻuga, o le a vave ona fiafia ai lau tagata aʻoga e fai ana lava suʻesuʻega i le Tusi Paia.

6. (a) E faapefea ona e fesoasoani i se tagata aʻoga e atiaʻe lona fiafia i le Tusi Paia? (e) O le ā e ono tupu i se tagata aʻoga pe a faasolo ina fiafia i le Tusi Paia?

6 O le mea moni, e tatou te lē faamalosia se tasi ina ia faitau ma suʻesuʻe le Tusi Paia. Nai lo o lea, ia tatou faaaogā meafaigaluega mai i le faalapotopotoga a Ieova e fesoasoani i tagata aʻoga e faaloloto ai lo latou fiafia i le Tusi Paia. A o faagasolo taimi, o le a tutusa faalogona o se tagata aʻoga faamaoni ma le faisalamo o lē na pese: “Ou te faalatalata atu i le Atua ou te lelei ai. Ou te sulufaʻi atu i le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.” (Sala. 73:28) O le a galue le agaga o Ieova i lenā tagata aʻoga filigā ma lototalisapaia.

TOLENI TAGATA FOU INA IA TALAʻI MA AʻOAʻO ATU

7. Na faapefea ona toleni e Iesu i latou na talaʻia le tala lelei? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

7 E tatou te maua i le Mataio mataupu e 10, faatonuga na avatu e Iesu i ona aposetolo e 12. Nai lo o le faalautele o lana talanoa atu, peitaʻi na ia taʻua ni manatu patino. [1] Na faalogologo aposetolo a o aʻoaʻo e Iesu i latou i le auala e faalelei ai la latou talaʻi, ona latou ō atu lea i le fanua. O lo latou mulimuli i metotia a Iesu, na vave ai ona avea i latou ma faiaʻoga lelei o upu moni o le Tusi Paia. (Mata. 11:1) E mafai foʻi ona tatou toleniina a tatou tagata aʻoga o le Tusi Paia ina ia avea ma tagata talaʻi tomai o le tala lelei. Seʻi o tatou iloiloina auala e lua e mafai ona tatou fesoasoani ai iā i latou.

8, 9. (a) Na faapefea ona talanoa Iesu i isi i lana faiva? (e) E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata talaʻi fou ina ia talanoa ma isi e pei ona sa faia e Iesu?

8 Talanoa ma tagata. Sa masani ona talanoa Iesu i isi e faatatau i le Malo. O se faaaʻoaʻoga, sa ia faia se talanoaga faaoso naunau ma se fafine i le vaipuna o Iakopo, e latalata i le aai o Sukara. (Ioa. 4:5-30) Na ia talanoa foʻi i le aolafoga o Mataio Levi. E lē tele ni faamatalaga a Evagelia e faatatau i lenā talanoaga, peitaʻi na talia e Mataio le valaaulia a Iesu ina ia avea ma ona soo. Na faalogo Mataio ma isi a o lauga Iesu i se taumafataga na faia i le fale o Mataio.—Mata. 9:9; Luka 5:27-39.

9 I se isi mea na tupu, na talanoa ai Iesu i se auala faaleuō iā Natanielu, o sē na sesē lana vaai i tagata mai i Nasareta. Peitaʻi, na suia le mafaufau o Natanielu. Na ia filifili e aʻoaʻoina atili aʻoaʻoga a Iesu, o sē mai i Nasareta. (Ioa. 1:46-51) O lea, e iai māfuaaga lelei e tatau ai ona toleni tagata talaʻi fou ina ia talanoa ma isi i se auala toʻafilemu ma faaleuō. [2] O le a fiafia tagata talaʻi fou e tatou te fesoasoani i ai, e vaaia le tali lelei mai o tagata lotofaamaoni i a latou upu agalelei ma lo latou naunau moni atu.

10-12. (a) Na faapefea ona atiaʻe e Iesu le fiafia na faaalia e isi i le tala lelei? (e) E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata talaʻi fou ina ia faaleleia o latou tomai o ni faiaʻoga o le Tusi Paia?

10 Ia atiaʻe le fiafia o tagata. E leʻi umi se taimi na faia ai le faiva a Iesu. E ui i lea, na ia faaalu le taimi e atiaʻe ai le fiafia o tagata i le tala lelei. O se faaaʻoaʻoga, sa aʻoaʻo e Iesu le motu o tagata mai i luga o se vaa. I lenā mea na tupu, na ia faia ai se vavega ma maua ai e Peteru le tele o iʻa ma fetalai atu iā te ia: “E amata atu nei ona e maua tagata.” O le ā le iʻuga o fetalaiga ma gaoioiga a Iesu? Na ave e Peteru ma ana aumea ʻa latou vaa i uta, ua tuua mea uma lava, ae mulimuli atu iā Iesu.’—Luka 5:1-11.

11 Na fiafia foʻi Nikotemo o se sui o le ʻau Saniterini i aʻoaʻoga a Iesu. Sa ia fia malamalama atili i ai, peitaʻi sa fefe o ia e talanoa ma Iesu i luma o tagata. Na fetuutuunaʻi e Iesu lona tulaga ma lona taimi ina ia feiloaʻi ai ma Nikotemo i le pō. (Ioa. 3:1, 2) O le ā le lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i nei tala? Na faatulaga e le Alo o le Atua le taimi ina ia atiaʻe ai le faatuatua o nei tagata taʻitoʻatasi. Pe e lē tatau foʻi ona tatou maelega i le faia o toe asiga ma suʻesuʻega a tagata fiafia?

12 E mafai ona faaleleia tomai o tagata talaʻi fou i le avea ai ma faiaʻoga o le Tusi Paia, pe a tatou galulue faatasi i le faiva i le fanua. E mafai ona tatou fesoasoani iā i latou ina ia manatua tagata na faaalia sina fiafia. E mafai ona tatou valaaulia tagata talaʻi fou e tatou te fai asiga ma fai suʻesuʻega faatasi. O na toleniga ma faalaeiauga, e mautinoa o le a naunau ai tagata talaʻi e lē lava le tomai ina ia atiaʻe le fiafia o isi ma faia ni a latou lava suʻesuʻega faale-Tusi Paia. O le a aʻoaʻoina ai foʻi i latou ina ia aua le fiugofie, ae ia onosaʻi ma finafinau i le faiva.—Kala. 5:22; tagaʻi i le pusa “ E Tāua le Finafinau.”

TOLENI TAGATA FOU INA IA AUAUNA I ISI

13, 14. (a) O le ā sou manatu i faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia o ē na faia faataulaga mo isi? (e) O ā ni auala aogā e mafai ona toleni ai talavou ma tagata talaʻi fou e faaali le alofa i uso ma tuafāfine?

13 Ua faamatilatila i tala o le Tusi Paia le faaeaga ua tatou maua o le faaalia o le ʻalofa i uso,’ ma auauna le tasi i le isi. (Faitau le 1 Peteru 1:22; Luka 22:24-27.) Na foaʻi e le Alo o le Atua ana mea uma e aofia ai ma lona ola, ina ia auauna ai i isi. (Mata. 20:28) O Toreka o sē sa “ia faia le tele o galuega lelei ma foaʻi atu meaalofa.” (Galu. 9:36, 39) O Maria o se tuafafine mai i Roma na “galue mamafa” mo isi i le faapotopotoga. (Roma 16:6) E faapefea ona tatou fesoasoani i ē e fou ina ia iloa le tāua o le fesoasoani i uso ma tuafāfine?

Ia toleni ē e fou ina ia alolofa i o latou uso (Tagaʻi i le palakalafa e 13, 14)

14 E mafai e Molimau taʻumatuaina ona valaaulia ē fou, ina ia latou asiasi atu i ē mamaʻi ma ē matutua. Pe a talafeagai, e mafai ona ave e mātua fanau i na asiasiga. E mafai ona galulue toeaina ma isi e faamautinoa o maua e ē matutua meaʻai lelei, ma o loo lelei foʻi o latou fale. O nei auala e mafai ai e talavou ma ē e fou ona aʻoaʻoina auala e faaalia ai le agalelei i isi. E masani ona asiasi se tasi o toeaina pe a talaʻi, i Molimau e nonofo i vaipanoa maotua o lo latou oganuu. Na iloa ai e se uso talavou na masani ona la ō faatasi, le tāua o le faaalia o le alofa i sui uma o le faapotopotoga.—Roma 12:10.

15. Aiseā e tāua ai i toeaina ona uaʻi atu i le agaʻigaʻi i luma o tane o le faapotopotoga?

15 Talu ai ua faaaogā e Ieova tane e avea ma aʻoaʻo i faapotopotoga, e tāua ai la mo uso ona faaleleia o latou tomai o le aʻoaʻo atu. Pe afai o oe o se toeaina, pe e mafai ona e faalogologo a o faataʻitaʻi se lauga a se auauna o le faiva? O lau fesoasoani e mafai ai ona faaleleia ona tomai o se faiaʻoga o le Afioga a le Atua.—Nee. 8:8. [3]

16, 17. (a) Na faapefea ona naunau Paulo i le agaʻigaʻi i luma o Timoteo? (e) O le ā se auala lelei e toleni ai e toeaina uso ina ia avea ma leoleo mamoe i le faapotopotoga?

16 Ua matuā manaʻomia ni leoleo mamoe i faapotopotoga Kerisiano, ma e manaʻomia e i latou o le a faia lenā galuega i le lumanaʻi ni toleniga faaauau. Na aumaia e Paulo ni taʻiala e faia ai na toleniga ina ua ia faapea atu iā Timoteo: “O oe loʻu atalii e, ia e maua pea le malosi e ala i le agalelei faifua ona o le autasi ma Keriso Iesu, o mea foʻi na e faalogo ai mai iā te aʻu, ma na molimauina e le toʻatele, ia e tuuina atu na mea i tane faamaoni, ona agavaa ai lea o i latou e aʻoaʻo atu i isi.” (2 Timo. 2:1, 2) Na aʻoaʻoina e Timoteo le tele o mea a o auauna faatasi ma le aposetolo o Paulo, o ia foʻi o se toeaina. Na faatatau e Timoteo metotia a Paulo i lana faiva ma isi vala o lana auaunaga paia.—2 Timo. 3:10-12.

17 E leʻi faatalalē Paulo i le toleniina o Timoteo. Sa la faimalaga faatasi ma lenei tane talavou. (Galu. 16:1-5) E mafai ona faaaʻoaʻo toeaina i le faaaʻoaʻoga a Paulo, e ala i le ave o auauna o le faiva agavaa i asiasiga faaleoleo mamoe pe a talafeagai. O le faia faapea, e avatu ai e toeaina i nei uso le avanoa e latou te vaai ai i le auala e aʻoaʻo ai, faatuatua, onosaʻi, ma le alofa e manaʻomia ona faaalia e se toeaina Kerisiano. O lenei auala, e saosaolaumea i le toleniina o isi leoleo mamoe i le lumanaʻi o “le lafu mamoe a le Atua.”—1 Pete. 5:2.

LE TĀUA O LE TOLENIINA O ISI

18. Aiseā e tāua ai le toleniina o isi i le auaunaga iā Ieova?

18 E tāua tele le toleniina o isi ona o le telē o le manaʻoga ma le tele o avanoa e auauna ai iā Ieova. E tāua tele faaaʻoaʻoga a Iesu ma Paulo i le toleniina o isi. E finagalo Ieova ina ia toleniina lelei ana auauna i aso nei mo faaeaga faatiokarate. Ua aumaia e le Atua iā i tatou le faaeaga e fesoasoani ai i ē e itiiti le poto masani, e atiaʻe ai o latou tomai i le faia o galuega e manaʻomia i le faapotopotoga. Ua matuā tāua ma faanatinati na toleniga a o faasolo ina leaga le tulaga o le lalolagi, ae o loo faateleina pea auala fou e talaʻi atu ai.

19. Aiseā e tatau ai ona e mautinoa o le a taulau manuia au taumafaiga e toleni isi i le auaunaga iā Ieova?

19 E tele taumafaiga ma le taimi e manaʻomia i le toleniina o isi. Peitaʻi, o le a fesoasoani mai Ieova ma lona Alo pele ma aumaia le atamai iā i tatou ina ia faia ai na toleniga. O le a tatou maua le olioli a o vaaia i latou na tatou fesoasoani i ai o loo faaauau ona “galulue mamafa ma finafinau.” (1 Timo. 4:10) Tau ina ia faaauau pea ona tatou agaʻigaʻi i luma faaleagaga i le auaunaga paia iā Ieova.

^ [1] (palakalafa e 7) O manatu nei na taʻua e Iesu: (1) Ia talaʻi le feʻau saʻo. (2) Ia faamalieina i sauniuniga a le Atua. (3) Ia ʻalofia le finau ma tagata. (4) Ia maufaatuatuaina le Atua pe a feagai ma ē e tetee. (5) Aua neʻi lolo atu i le fefe i tagata.

^ [2] (palakalafa e 9) O loo iai i le tusi Mauaina o Aogā Mai i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, itu. 62-64, ni fautuaga lelei i le auala e talanoa ai ma tagata i le faiva i le fanua.

^ [3] (palakalafa e 15) O loo faamatalaina i le tusi Mauaina o Aogā Mai i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, itu. 52-61, ia uiga e manaʻomia ina ia faaleleia ai le aʻoaʻo atu i luma o tagata.