Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 4

PESE 30 Loʻu Tamā, Loʻu Atua ma Laʻu Uō

E Alofa Faapelepele Ieova iā te Oe

E Alofa Faapelepele Ieova iā te Oe

ʻE alofa faapelepele Ieova.’IAKO. 5:11.

AOTELEGA

O le a talanoaina pe e faapefea i le alofa o Ieova ona tatou vavalalata atu ai iā te ia, maua ai lana tausiga, ma lagona ai le saogalemu ma le faafouina.

1. O le ā e te manatu i ai pe a e mafaufau e faatatau iā Ieova?

 PE E iai se taimi na e taumānatu ai pe e faapeʻī uiga o Ieova? O le ā e tau i ai lou mafaufau pe a e talanoa atu iā te ia i le tatalo? E ui e lē mafai ona tatou vāai iā Ieova, ae e eseese auala o loo faamatala ai o ia i le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, ua taʻua o ia “o le lā,” “talita,” ma ʻo le afi e faaumatia ai.’ (Sala. 84:11; Epe. 12:29) I se faaaliga na vaaia e Esekielu, na ia faamatalaina ai Ieova e pei o se maa safaira, o se mea e pei o le pupula o le auro ua fefiloi ma le siliva, ma se nuanua matagofie. (Eseki. 1:​26-28) O nei faamatalaga e faatatau iā Ieova, e tatou te maofa pe lagona ai foʻi le faatauvaa.

2. Aiseā e ono faigatā ai i isi ona vavalalata atu iā Ieova?

2 E ono faigatā ona tatou talitonu e alofa Ieova iā i tatou, ona e lē mafai ona tatou vāai iā te ia. E manatu nisi e lē mafai ona alofa mai Ieova iā i latou ona o mea na tutupu i o latou olaga, pe atonu foʻi e leʻi alolofa o latou tamā iā i latou. E malamalama Ieova i na faalogona ma ona aafiaga iā i tatou. O lea, ina ia fesoasoani iā i tatou, ua ia faailoa mai ai ona uiga matagofie i lana Afioga.

3. Aiseā e tāua ai lo tatou iloiloina o le alofa o Ieova?

3 Ua taʻua i le Tusi Paia o Ieova “o le alofa lava ia.” (1 Ioa. 4:8) O le alofa e faavae ai mea uma e na te faia. O le māfana ma le malosi o le alofa o le Atua, ua ia faasafua atu ai e oo lava i ē e lē alolofa iā te ia. (Mata. 5:​44, 45) O le a iloiloina i lenei suʻesuʻega le alofa o Ieova. O le tele o mea e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i lo tatou Atua, o le malosi foʻi lenā o lo tatou alofa mo ia.

E MATUĀ ALOFA IEOVA IĀ I TATOU

4. O ā ni ou faalogona e faatatau i le alofa faapelepele o Ieova? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

4 ʻE alofa faapelepele Ieova.’ (Iako. 5:11) I le Tusi Paia, ua ia faatusa o ia lava i se tinā alofa. (Isa. 66:​12, 13) Seʻi mafaufau i se tinā o loo ia tausi faapelepele lana tama. O loo ia siiina lana tama i luga o ona vae, ma talanoa iā te ia i se leo mālū. Pe a tagi lana tama, e na te faamautinoa po o le ā le mea o loo ia manaʻo ai. Pe a iai foʻi se mea e tatou te mafatia ai, e tatou te maufaatuatuaina le alofa o Ieova. Na tusi le faisalamo: “Ina ua lofitūina aʻu i popolega, na e faamāfanafana ma faatoʻafilemu aʻu.”—Sala. 94:19.

“E pei o se tinā e faamāfanafana i lana tama, e faapea foʻi ona ou faamāfanafana pea iā te outou” (Tagaʻi i le palakalafa e 4)


5. O le ā le aafiaga o le alofa faamaoni o Ieova iā te oe?

5 E faamaoni Ieova. (Sala. 103:8) E lē fiu Ieova pe a tatou faia se mea sesē. E ui na faatigā pea le nuu o Isaraelu iā Ieova, ae na ia faailoa mai lona alofa e lē mavae i ona tagata ua salamō i upu nei: “Ua pele oe iā te aʻu, ua faamamaluina oe, ma ua ou alofa iā te oe.” (Isa. 43:​4, 5) E tumau lava le alofa o le Atua ma e tatou te talitonu atoatoa i ai. E lē tuulafoaʻia i tatou e Ieova e tusa pe e tatou te faia agasala matuiā. Pe a tatou salamō ma toe foʻi iā Ieova, o le a tatou iloa ai e alofa pea o ia iā i tatou. Ua ia folafola mai “e na te matuā faamagaloina lava” i tatou. (Isa. 55:7) Ua faamatalaina i le Tusi Paia lenā faamagaloga, o “le taimi e toe faafouina ai mai iā Ieova lava ia.”—Galu. 3:19.

6. O le ā ua tatou aʻoaʻoina e faatatau iā Ieova i le Sakaria 2:8?

6 Faitau le Sakaria 2:8. E alofa Ieova iā i tatou. O lea, e mataalia o ia i o tatou faalogona, ma naunau e puipuia i tatou. E faanoanoa o ia pe a tatou mafatia. E mafai la ona tatou tatalo atu ma le mautinoa e faapea: “Ia e puipui aʻu e pei o le ʻiʻoimata o lou mata.” (Sala. 17:8) O le mata o se vaega maʻaleʻale ma tāua o le tino o le tagata. O lea, ina ua faatusa e Ieova i tatou i le ʻiʻoimata o lona mata, e tai pei ua ia faapea mai i ona tagata, ʻO so o se tasi e agaleaga iā te outou, ua ia agaleaga i ē e pele iā te aʻu.’

7. Aiseā e manaʻomia ai ona faamalosia lo tatou maufaatuatuaina o le alofa o Ieova?

7 E finagalo Ieova ina ia tatou mautinoa e alofa o ia iā i tatou taʻitoʻatasi. Peitaʻi, e na te silafia e tatou te ono taumānatu pe alofa o ia iā i tatou, ona o ni mea na tutupu i le taimi ua teʻa. Pe atonu foʻi o loo tatou feagai ma ni tulaga e tofotofoina ai lo tatou maufaatuatuaina o le alofa o Ieova. O lea, o le iloiloina o le auala e faaalia ai e Ieova lona alofa iā Iesu, le ʻaufaauuina, ma i tatou uma, e mafai ona faamalosia ai lo tatou maufaatuatuaina o le alofa o Ieova.

LE AUALA UA FAAILOA MAI AI E IEOVA LONA ALOFA

8. Aiseā na mautinoa ai Iesu i le alofa o lona Tamā?

8 Na atiaʻe e Ieova ma lona Alo pele o Iesu se faiā matuā vavalalata ma māfana mo le faitau piliona o tausaga, ma o le faiā lea e sili ona umi i le aoao o mea. O loo faailoa manino mai i le Mataio 17:​5, le alofa o Ieova iā Iesu. Na mafai lava ona faapea mai Ieova e faatatau iā Iesu, ʻO ia o lē ua malie i ai loʻu loto.’ Peitaʻi na ia fetalai, “o loʻu Atalii pele lenā” e faailoa mai ai le malosi o lona alofa mo Iesu. Na mitamita Ieova iā Iesu ma le mea o le a ia faia. (Efe. 1:7) Na matuā moni iā Iesu le alofa o lona Tamā iā te ia ma e leʻi masalosalo i ai. E tele taimi na faailoa mai ai e Iesu lona mautinoa i le alofa o lona Tamā iā te ia.—Ioa. 3:35; 10:17; 17:24.

9. O le ā le faaupuga ua faamatala ai le alofa o Ieova mo le ʻaufaauuina? Ia faamatala. (Roma 5:5)

9 Ua faailoa mai foʻi e Ieova lona alofa mo le ʻaufaauuina. (Faitau le Roma 5:5.) O le faaupuga “ua liligi mai,” ua faamatalaina i se lomifefiloi e faapea, “ua tafe mai iā i tatou e pei o se vaitafe.” Maʻeu le talafeagai o lenā faaupuga e faamatilatila ai le tele o le alofa o Ieova mo le ʻaufaauuina! E talitonu le ʻaufaauuina e “alofagia e le Atua” i latou. (Iuta 1) Na faailoa mai e le aposetolo o Ioane o latou faalogona ina ua ia tusi: “Seʻi manatu i le silisili o le alofa o le Tamā ua faaalia mai iā i tatou, ina ia taʻua i tatou o fanau a le Atua.” (1 Ioa. 3:1) Ae pe e na o le ʻaufaauuina e alofa i ai Ieova? E leai. Ua faamaonia mai e Ieova lona alofa iā i tatou uma.

10. O le ā le faamaoniga silisili o le alofa o Ieova mo oe?

10 O le ā le faamaoniga silisili o le alofa o Ieova? O le togiola, ma e na o Ieova ua faia lenei gaoioiga silisili e faaalia ai le alofa. (Ioa. 3:16; Roma 5:8) Na foaʻi mai e Ieova lona Alo pele e maliu mo tagata uma, ina ia mafai ai ona faamagalo a tatou agasala ma avea ai i tatou ma Ana uō. (1 Ioa. 4:10) O le tele e tatou te manatunatu loloto ai i le tau na totogi e Ieova ma Iesu, o lo tatou malamalama atili foʻi lenā i le tele o lo la alofa mo i tatou taʻitoʻatasi. (Kala. 2:20) E leʻi tau ina fai le togiola ina ia ōgatusa ma tapulaa amiotonu a Ieova, ae o se faailoaga lea o lona alofa. Na faamaonia e Ieova lona alofa iā i tatou, e ala i le auina mai o Iesu, o lē e sili ona pele iā te ia e fai ai le taulaga. Na lotomalie Ieova e puapuaga ma maliu lona Alo mo i tatou.

11. O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i le Ieremia 31:3?

11 E lē natia e Ieova lona alofa, ae e na te faailoa mai iā i tatou. (Faitau le Ieremia 31:3.) E na te tosina atu i tatou iā te ia ona e alofa iā i tatou. (Faatusatusa i le Teuteronome 7:​7, 8.) E leai se tasi po o se mea e mafai ona faateʻaeseina i tatou mai i lona alofa. (Roma 8:​38, 39) O ā aafiaga o le alofa o Ieova iā te oe? Ia faitau le Salamo 23, ma mātau aafiaga o le alofa ma le tausiga faapelepele a Ieova iā Tavita ma i tatou uma.

O Ā AAFIAGA O LE ALOFA O IEOVA IĀ TE OE?

12. E faapefea ona e faamatala puupuu le Salamo 23?

12 Faitau le Salamo 23:​1-6. O le Salamo 23, o se pese e faailoa mai ai le maufaatuatuaina o le alofa ma le tausiga faapelepele a Ieova. Na tusia e Tavita lea salamo, ma o loo faamatala mai ai le vavalalata o le la faiā ma Ieova lona Leoleo Mamoe. Na lagona e Tavita le saogalemu ona o le taʻitaʻiga a Ieova, ma na ia faalagolago atoatoa iā te Ia. Sa iloa e Tavita e tuliloaina o ia e le alofa o Ieova i aso uma o lona ola. Aiseā na ia mautinoa ai i lenā mea?

13. Aiseā na mautinoa ai Tavita i le tausiga a Ieova?

13 “E leai se mea ou te mativa ai.” Na tofo Tavita i le tausiga alofa a Ieova, auā na ia maua e lē aunoa mea na ia manaʻomia. Na avea foʻi o ia ma uō a Ieova ma maua lona finagalo malie. O le māfuaaga lenā na ia mautinoa ai, e tusa po o le ā le mea e tupu i le lumanaʻi, e faaauau pea ona tausia o ia e Ieova. O le maufaatuatuaina e Tavita o le alofa faapelepele o Ieova, na fesoasoani iā te ia e ʻalofia ai le popole, ae maua pea le fiafia ma le faamalieina moni.—Sala. 16:11.

14. E faapefea ona tausia faapelepele e Ieova i tatou?

14 E tausia faapelepele i tatou e Ieova, aemaise pe a tutupu mea leaga i o tatou olaga. Ua silia i le 20 tausaga o auauna Claire a i le Peteli, ma na ia lē mautonu i le auala e fesoasoani ai i lona aiga ina ua saputu mai faafitauli ogaoga. Na pē le isi itu o le tino o lona tamā, faateʻaina le isi ona uso, gau le pisinisi a le latou aiga ma leai ai so latou fale. Na faapefea ona tausia faapelepele e Ieova i latou? Ua faapea mai Claire: “Sa faamautinoa e Ieova e maua e lo matou aiga mea na manaʻomia i aso taʻitasi. O lea, e tele taimi na foaʻi mai ai e Ieova mea e sili atu nai lo o mea na matou manaʻomia. E masani ona ou mafaufau i le taimi na ou tofo ai i le tausiga faapelepele a Ieova, ma e lē galo iā te aʻu lona alofa. O na mea lelei na fesoasoani iā te aʻu e onosaia ai tulaga faigatā.”

15. Aiseā na lagona ai e Tavita le faafouina? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

15 “E na te faafouina aʻu.” E iai taimi na lagona ai e Tavita le lotovaivai ona o faafitauli ma tofotofoga uma na ia fesagaʻia. (Sala. 18:​4-6) Peitaʻi, o le tausiga ma le alofa faapelepele o Ieova na faafouina ai o ia. Na taʻitaʻia e Ieova lana uō ua vaivai i “laufanua lauolaola” ma “mea e mālōlō ai e iai vai.” O le iʻuga, na toe maua e Tavita le malosi e auauna ai pea iā Ieova.—Sala. 18:​28-32.

E ui na fesolasolataʻi Tavita, ae na faafouina o ia i le alofa faapelepele ma le tausiga a Ieova (Tagaʻi i le palakalafa e 15)


16. E faapefea ona faafouina oe i le alofa o Ieova?

16 Pe a feagai foʻi ma luʻi ma faafitauli o le olaga i aso nei, o le alofa faamaoni o Ieova e mafai ona tatou tumau ai. (Aue. 3:22; Kolo. 1:11) Seʻi mātau le mea na tupu iā Rachel. Na mafatia ina ua tuua o ia e lana tane ma fulitua iā Ieova i le taimi o le KOVITI-19. O le ā na faia e Ieova mo ia? Ua ia faapea mai: “Na faamautinoa e Ieova o loo alofagia pea aʻu. Na ia saunia mai ni uō e matou te faifaimea faatasi, ma faaalia mai le laufofoga fiafia, aumai meaʻai, lafoina mai ni feʻau ma mau faalaeiau, ma faamanatu mai pea o loo tausia aʻu e Ieova. Ou te faafetai e lē aunoa iā Ieova mo se aiga toʻatele ma alolofa.”

17. Aiseā na faapea mai ai Tavita, “ou te lē fefe lava i se mea leaga”?

17 “Ou te lē fefe lava i se mea leaga, auā o oe e te faatasi ma aʻu.” E tele mea na lamatia ai le ola o Tavita, ma e toʻatele foʻi ona fili malolosi. Peitaʻi, o le alofa o Ieova na saogalemu ma malupuipuia ai o ia. Na lagona e Tavita sa faatasi Ieova ma ia i mea uma, ma na faamalosia ai o ia. O lea, na ia pese ai: ʻNa laveaʻiina aʻu e Ieova mai i mea uma na ou fefe ai.’ (Sala. 34:4) E ui e iai taimi na fefe ai Tavita, ae o lona iloaina e alofa Ieova iā te ia na mafai ai ona foʻia lona fefe.

18. E faapefea i le faamautinoaga o le alofa o Ieova ona faamalosia ai oe pe a e lagona le fefe?

18 E faapefea i le faamautinoaga o le alofa o Ieova ona faamalosia ai i tatou pe a feagai ma tulaga ogaoga? Na faamatala e se tuafafine paeonia e igoa iā Susi o la faalogona ma lana tane, ina ua pule i le ola le la tama: “Pe a tupu faafuaseʻi se tulaga faanoanoa, e matuā telē le aafiaga iā te oe ma pei ai ua leai se faamoemoe. Peitaʻi, o le alofa faapelepele o Ieova na ma lagona ai le saogalemu ma le malupuipuia.” Ua faapea mai Rachel lea na taʻua muamua: “Ina ua ou matuā faanoanoa i se tasi pō, na ou lagona le matuā popole ma le fefe. O lea, na ou tatalo leotele ai iā Ieova. I le taimi lava lenā, na ou lagona ai e pei ua opo aʻu e Ieova e pei o le gaoioiga e faia e se tinā i lana tama, ma na toʻafilemu ai loʻu loto ma ou moe loa. E lē mafai ona galo iā te aʻu lenā mea.” E fā tausaga na faafalepuipui ai le uso toeaina o Tasos ona o le lē auai i le vaegaʻau. Na faapefea ona ia tofo i le alofa ma le tausiga a Ieova? Ua ia faapea mai: “Na saunia e Ieova mea e sili atu nai lo o mea na ou manaʻomia. O lenā mea na faamalosia ai loʻu maufaatuatuaina atoatoa o ia. E ui i le tulaga faigatā na ou iai, ae na foaʻi mai e Ieova le olioli e ala mai i lona agaga. O lenā mea na faamautinoa mai ai, o le tele ou te maufaatuatuaina ai Ieova, o le tele foʻi lenā ou te lagona ai lona alofa mo aʻu. O lea, na amata ai ona ou auauna o se paeonia sauatoa a o oʻu iai i le falepuipui.”

IA VAVALALATA ATU I LOU ATUA ALOFA FAAPELEPELE

19. (a) E faapefea i le alofa o Ieova iā i tatou ona aafia ai a tatou tatalo? (e) O le ā se faamatalaga o le alofa o Ieova e sili ona e fiafia i ai? (Tagaʻi i le pusa “ O Mau e Tatou te Lagona ai le Alofa Māfana o Ieova.”)

19 O vala uma na tatou talanoaina, ua faamaonia ai o loo faatasi ma i tatou Ieova “le Atua o le alofa.” (2 Kori. 13:11) E naunau moni mai o ia iā i tatou taʻitoʻatasi, ma e tatou te mautinoa “e siʻosiʻomia [i tatou] e Lona alofa faamaoni.” (Sala. 32:10) O le tele e tatou te manatunatu ai i auala ua faaalia mai ai lona alofa iā i tatou, o le atili foʻi lenā ona moni o ia iā i tatou ma vavalalata atu ai iā te ia. E mafai ona tatou talanoa atu iā te ia i so o se taimi, ma faailoa atu e tatou te matuā manaʻomia lona alofa. E mafai foʻi ona sasaa atu iā te ia o tatou popolega uma, auā e tatou te mautinoa e malamalama o ia ma naunau e fesoasoani mai.—Sala. 145:​18, 19.

20. E faapefea i le alofa o Ieova ona tatou tosina atu ai iā te ia?

20 E pei ona tatou faalatalata i se afi i se aso mālūlū ina ia maua ai le māfanafana, e faapena foʻi ona tatou tosina atu i le alofa māfana o Ieova. E matuā malosi le alofa o Ieova ma faapelepele. O lea, ia e maua le fiafia ona e alofa Ieova iā te oe, ma ia tatou tali atu i lona alofa e ala i le faapea atu: “Ou te alofa iā Ieova”!—Sala. 116:1.

O LE Ā LAU TALI?

  • E faapefea ona e faamatalaina le alofa o Ieova?

  • Aiseā e te mautinoa ai e matuā alofa Ieova iā te oe?

  • O ā ni aafiaga o le alofa o Ieova iā te oe?

PESE 108 Le Alofa Faamaoni o le Atua

a Ua suia nisi igoa.