Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 30

O se Valoaga Anamua o Loo E Aafia Ai

O se Valoaga Anamua o Loo E Aafia Ai

“Ou te faatupuina le feitagaʻi i le vā o oe ma le fafine.”​—KENE. 3:15.

PESE 15 Viia le Ulumatua a Ieova!

AOTELEGA *

1. O le ā na faia e Ieova i le taimi lava na agasala ai Atamu ma Eva? (Kenese 3:15)

 O LE taimi lava na agasala ai Atamu ma Eva, na aumaia ai e Ieova se faamoemoe i a la fanau e ala i se valoaga mataʻina. O lenā valoaga o loo taʻua i le Kenese 3:15.​—Faitau.

2. Aiseā e mataʻina ai le valoaga o loo i le Kenese 3:15?

2 O loo tusia i le tusi muamua o le Tusi Paia lenā valoaga, ma e fesootaʻi uma atu i ai isi tusi o le Tusi Paia. E pei ona fesootaʻi uma o ivi ʻasoʻaso i le tuasivi, e faapena foʻi ona fesootaʻi atu tusi uma o le Tusi Paia i le Kenese 3:15 lea e faia aʻe ai se feʻau e tasi. E faatatau atu lenā feʻau i le auina mai o se Laveaʻi e faaumatia le Tiapolo ma ē uma o loo mulimuli iā te ia. Maʻeu se faamanuiaga mo i latou uma e alolofa iā Ieova!

3. O le ā o le a tatou talanoaina i lenei suʻesuʻega?

3 I lenei suʻesuʻega, o le a tatou taliina ai fesili nei e faatatau i le valoaga o loo i le Kenese 3:15. O ai ē o loo taʻua i lenā valoaga? E faapefea ona faataunuuina lenā valoaga, ma e faapefea ona tatou maua ai aogā?

O AI Ē O LOO TAʻUA I LE VALOAGA?

4. O ai “le gata,” ma e faapefea ona tatou iloa?

4 O ē o loo taʻua i le Kenese 3:14, 15, e aofia ai se “gata,” le “fanau” a le gata, se “fafine,” ma le “fanau” a le fafine. Ua fesoasoani le Tusi Paia e tatou te iloa ai po o ai i latou na. * Seʻi tatou amata i “le gata.” E lē mafai ona malamalama se gata moni i le fetalaiga a Ieova i le faatoʻaga i Etena. O lea la, o lē na faasalaina e Ieova sa tatau ona faasino atu i se foafoaga atamai. O ai? E manino le faamatalaina e le Faaaliga 12:9 o lenei mataupu. O loo faailoa mai ai o Satani le Tiapolo, o “le uluaʻi gata.” Ae o ai la le fanau a le gata?

LE GATA

I le Faaaliga 12:9, o loo faamatala ai Satani le Tiapolo o “le uluaʻi gata” (Tagaʻi i le palakalafa e 4)

5. O ai e faia aʻe ai le fanau a le gata?

5 Pe a taʻua i le Tusi Paia le fanau i se auala faafaatusa, e faasino atu iā i latou e mafaufau ma gaoioi e pei o lo latou tamā faafaatusa. O lea la, o le fanau a le gata e faia aʻe i foafoaga agaga ma tagata e pei o Satani, ia e tetee iā Ieova le Atua ma Ona tagata. E aofia ai i lenā fanau agelu na tuua lo latou tofiga i aso o Noa, faapea tagata amioleaga e amioaʻi e pei o lo latou tamā le Tiapolo.​—Kene. 6:1, 2; Ioa. 8:44; 1 Ioa. 5:19; Iuta 6.

LE FANAU A LE GATA

O foafoaga agaga leaga ma tagata e tetee iā Ieova le Atua ma Ona tagata (Tagaʻi i le palakalafa e 5)

6. Aiseā e lē faasino atu ai “le fafine” iā Eva?

6 Seʻi o tatou talanoaina po o ai e faasino i ai “le fafine.” Aiseā e lē faasino atu ai iā Eva? Seʻi manatu i le māfuaaga lenei. O loo taʻua i le valoaga o le a “tuʻimomomoina” e le fanau a le fafine le ulu o le gata. E pei ona tatou talanoaina, o le gata e faasino atu iā Satani, o se foafoaga agaga. E lē mafai e se tagata e lē lelei atoatoa e tupuga mai iā Eva, ona tuʻimomomoina Satani. E faapefea la ona faaumatia Satani?

7. E pei ona faailoa mai i le Faaaliga 12:1, 2, 5 ma le 10, o ai le fafine o loo taʻua i le Kenese 3:15?

7 Ua faailoa mai i le tusi mulimuli o le Tusi Paia lē o loo faasino atu i ai le fafine o loo taʻua i le Kenese 3:15. (Faitau le Faaaliga 12:1, 2, 5, 10.) E lē o se tagata lenā fafine! O loo i lalo ifo o ona vae le masina, ma ua i lona ulu se palealii o fetu e 12. Ua fanaua e ia se tama e uigaese, o le Malo o le Atua, ma o loo i le lagi lenā Malo. O lona uiga la, e tatau foʻi ona iai i le lagi lenā fafine. Ua faaata mai e le fafine le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a Ieova, lea e faia aʻe i foafoaga agaga faamaoni.​—Kala. 4:26.

LE FAFINE

Le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a Ieova e faia aʻe i ana foafoaga agaga faamaoni (Tagaʻi i le palakalafa e 7)

8. O ai le vaega autū o le fanau a le fafine, ma o anafea na tupu ai lenā mea? (Kenese 22:15-18)

8 Ua fesoasoani le Afioga a le Atua e tatou te malamalama ai i le vaega autū o le fanau a le fafine. O lenei fanau e tatau ona tupuga mai iā Aperaamo. (Faitau le Kenese 22:15-18.) Na faataunuuina moni le valoaga ina ua tupuga mai Iesu i lenā augātamā faamaoni. (Luka 3:23, 34) Peitaʻi, e tatau ona sili atu le malosi o lenā fanau i lo o se tagata, ona e na te tuʻimomomoina Satani le Tiapolo. O lea la, ina ua 30 tausaga o Iesu, na faauuina ai o ia e le agaga o le Atua ma avea ai ma vaega autū o le fanau a le fafine. (Kala. 3:16) Ina ua mavae le maliu ma le toe faatūina o Iesu, na ʻfaapaleina ai o ia i le mamalu ma le viiga’ e le Atua. Na tuuina atu foʻi iā te ia “le pule uma i le lagi ma le lalolagi,” e aofia ai ma le pule e “faalēaogāina ai galuega a le Tiapolo.”​—Epe. 2:7; Mata. 28:18; 1 Ioa. 3:8.

LE FANAU A LE FAFINE

O Iesu Keriso ma le 144,000 o ē ua faauuina o le a latou pule faatasi (Tagaʻi i palakalafa e 8-9)

9-10. (a) O ai isi ua avea ma fanau a le fafine, ma o le ā le taimi e tupu ai lenā mea? (e) O le ā o le a tatou iloiloina?

9 Ae e iai le vaega lona lua o le fanau a le fafine. Na faailoa mai e Paulo lenā vaega o le fanau, ina ua ia taʻu atu i tagata Iutaia ma tagata o Nuu Ese, o ni Kerisiano faauuina: “Afai ua outou autasi ma Keriso, o outou la o le fanau a Aperaamo, o suli o le mea na folafolaina mai.” (Kala. 3:28, 29) Pe a faauuina e Ieova se Kerisiano i le agaga paia, o le a avea lenā tagata ma vaega o le fanau a le fafine. O lea la, o le fanau a le fafine e faia aʻe iā Iesu Keriso ma le 144,000 o ē o le a pule faatasi ma ia. (Faaa. 14:1) E latou te mafaufau ma gaoioi e pei o lo latou Tamā o Ieova le Atua.

10 O lea la ua tatou iloa ē o loo taʻua i le Kenese 3:15. Seʻi o tatou autaluina puupuu la le auala ua faasolosolo ona faataunuuina ai e Ieova lenei valoaga, ma aogā e tatou te maua mai ai.

UA FAAPEFEA ONA FAATAUNUUINA LE VALOAGA?

11. Na faapefea ona tuʻimomomoina “le mulivae” o le fanau a le fafine?

11 E tusa ai ma le valoaga i le Kenese 3:15, o le a tuʻimomomoina e le gata “le mulivae” o le fanau a le fafine. Na faataunuuina lenā vaega o le valoaga ina ua faaaogā e Satani tagata Iutaia ma tagata Roma, e fasiotia le Alo o le Atua. (Luka 23:13, 20-24) E pei lava ona lē mafai e se tagata ona savali mo sina taimi pe a lavea lona mulivae, na faapena foʻi ona lē mafai ona faia e Iesu se gaoioiga ina ua maliu mo aso e tolu.​—Mata. 16:21.

12. E faapefea ma o afea o le a tuʻimomomoina ai le ulu o le gata?

12 E lē mafai ona faataunuuina le valoaga i le Kenese 3:15 pe a iai pea Iesu i le tuugamau. Aiseā? E tusa ai ma le valoaga, e tuʻimomomoina e le fanau le ulu o le gata. O lona uiga la e tatau ona toe faatūina Iesu mai i le oti, ma o le mea lenā na tupu. Na faatūina Iesu i le aso lona tolu i se tino agaga e lē mafai ona oti. O le a tuʻimomomoina e Iesu Satani i le taimi ua faatulagaina e le Atua. (Epe. 2:14) O le a tafiesea e Keriso ma ē o le a latou pule faatasi fili uma o le Atua i le lalolagi, po o le fanau a le gata.​—Faaa. 17:14; 20:4, 10. *

E FAAPEFEA ONA TATOU MAUA AOGĀ MAI I LENEI VALOAGA?

13. Ua faapefea ona tatou maua aogā i le faataunuuina o le valoaga i le Kenese 3:15?

13 Pe afai o oe o se auauna tuuina atu a le Atua, ua aogā la iā te oe le faataunuuina o lenei valoaga. Na afio mai Iesu i le lalolagi ma soifua ai o se tagata, ma na ia faaalia atoatoa uiga o lona Tamā. (Ioa. 14:9) Ua mafai la ona tatou iloa ma alolofa iā Ieova le Atua, ona o Iesu. Ua aogā foʻi iā i tatou aʻoaʻoga a Iesu ma le auala ua ia taʻitaʻia ai le faapotopotoga Kerisiano i aso nei. Ua ia aʻoaʻoina i tatou i le auala e maua ai le finagalo malie o le Atua, ma ua aogā iā i tatou uma lona maliu ina ua tuʻimomomoina lona mulivae. E faapefea? Ina ua faatūina Iesu, na ia ofoina atu ai iā Ieova le aogā o lona toto o se taulaga lelei atoatoa, lea e ʻfaamamāina ai i tatou mai i agasala uma.’​—1 Ioa. 1:7.

14. Pe e tatau ona manatu tagata e vave faataunuuina le valoaga na faia i Etena? Ia faamatala.

14 Ua faailoa mai i le valoaga a Ieova i le Kenese 3:15, e umi se taimi e faatali ai faatoʻā faataunuuina atoatoa lenā valoaga. E umi se taimi e faia aʻe ai e le fafine le fanau folafolaina. E umi foʻi le taimi e aoaoina ai e le Tiapolo ē e mulimuli iā te ia, ma faatupuina le feitagaʻi i le vā o nei vaega e lua. E aogā iā i tatou le iloaina o lenā valoaga ona o loo lapataʻi mai ai, o le a inosia e le lalolagi o loo pulea e Satani tagata tapuaʻi o Ieova. I se taimi mulimuli ane, na avatu ai foʻi e Iesu se lapataʻiga faapena i ona soo. (Mare. 13:13; Ioa. 17:14) Ua tatou molimauina le faataunuuina o lenā vaega o le valoaga, aemaise lava i le 100 tausaga ua tuanaʻi. I le ā le itu?

15. Aiseā ua matuā inosia ai e le lalolagi tagata o le Atua, ae aiseā e lē tatau ai ona tatou fefefe iā Satani?

15 Na tuliesea Satani mai i le lagi ina ua faatoʻā uma lava ona faauuina Iesu e avea ma Tupu i le 1914. Ua taofiofia nei Satani i le lalolagi e faatali ai lona faaumatiaga. (Faaa. 12:9, 12) Ua matuā pisi lava ma lotoa Satani, ma o loo ia osofaʻia tagata o le Atua. (Faaa. 12:13, 17) O le māfuaaga lenā ua matuā inosia ai e lana lalolagi tagata o le Atua. E leai se māfuaaga e tatou te fefefe ai iā Satani ma ana ʻau. Ae e mafai ona tatou mautinoa e pei o le aposetolo o Paulo. Na tusi o ia: “Afai e ʻau le Atua ma i tatou, o ai la e faasagatau mai?” (Roma 8:31) E tatou te maufaatuatuaina atoatoa Ieova, ona ua tatou vaaia le faataunuuina o se vaega tele o le valoaga o loo i le Kenese 3:15.

16-18. Na faapefea ona aogā iā Curtis, Ursula, ma Jessica le malamalama i le Kenese 3:15?

16 E fesoasoani iā i tatou le folafolaga a Ieova i le Kenese 3:15 e fesagaʻia ai so o se faafitauli. Na faapea mai Curtis o se misionare na auauna i Guam: “Na iai taimi na ou fesagaʻia ai faafitauli na tofotofoina ai loʻu tuutoina atoatoa iā Ieova. Ae na fesoasoani iā te aʻu le manatunatu loloto i le valoaga o loo i le Kenese 3:15, ou te maufaatuatuaina ai pea loʻu Tamā i le lagi.” O loo tulimataʻia e Curtis le aso o le a faamuta ai e Ieova faafitauli uma.

17 Ua faapea mai Ursula o se tuafafine mai i Siamani, o le malamalama i le Kenese 3:15 na fesoasoani iā te ia e mautinoa ai o le Tusi Paia e faagaeeina e le Atua. Na malamalama Ursula, o isi valoaga uma o le Tusi Paia e fesootaʻi uma atu i lenā valoaga, ma o se mea na matuā maofa ai. Na ia faapea mai foʻi: “Na pāʻia loʻu loto ina ua ou aʻoaʻoina, na vave gaoioi Ieova ina ia maua ai e tagata se faamoemoe.”

18 Na taʻua e le tuafafine o Jessica mai i Maikoronesia: “Ou te manatua pea oʻu faalogona i le taimi muamua na ou iloa ai ua ou maua le upu moni. O loo faasolosolo ona faataunuuina le valoaga i le Kenese 3:15. E fesoasoani lenā mea ou te manatua ai, o faafitauli o loo tatou mafatia ai, e o le olaga moni lenā. Ua faamalosia foʻi e lenei valoaga loʻu mautinoa, o le auauna iā Ieova e maua ai se olaga e sili ona lelei i le taimi lenei ma le lumanaʻi.”

19. Aiseā e tatou te mautinoa ai o le a faataunuuina le vaega mulimuli o le valoaga?

19 O loo faasolosolo pea le faataunuuina o le Kenese 3:15 e pei ona tatou vaaia i aso nei. Ua matuā manino i latou e faasino atu i ai le fanau a le fafine ma le fanau a le gata. Na toetū Iesu le vaega autū o le fanau a le fafine ina ua uma ona tuʻimomomoina lona mulivae, ma ua avea nei o se Tupu malosi e lē mafai ona oti. Ua toeitiiti lava māeʻa ona filifilia i latou e faia aʻe ai le vaega lona lua o le fanau a le fafine. Talu ai ua faataunuuina le vaega muamua o le valoaga, ua iā i tatou la māfuaaga uma e mautinoa ai o le a faataunuuina le vaega mulimuli o le valoaga, o le tuʻimomomoina o le ulu o le gata. Maʻeu se mapusaga o le a maua e tagata faamaoni pe a faaumatia Satani! O lea, ia aua lava neʻi faavaivai. E matuā maufaatuatuaina lo tatou Atua. O le a matuā anoanoaʻi faamanuiaga e aumaia e Ieova i “nuu uma o le lalolagi,” e ala mai i le fanau a le fafine.​—Kene. 22:18.

PESE 23 Ua Amata Ona Pule Ieova

^ E lē mafai ona tatou malamalama atoatoa i le feʻau o le Tusi Paia, seʻi vaganā ai ua tatou malamalama i le valoaga i le Kenese 3:15. O le suʻesuʻeina o lenei valoaga e faamalosia ai lo tatou faatuatua iā Ieova, ma lo tatou mautinoa o le a ia faataunuuina ana folafolaga uma.

^ Tagaʻi i le pusa “O Ē o Loo Taʻua i le Kenese 3:14, 15.”