Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le ʻAufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

Ina ua fanau Iesu, aiseā na nonofo ai pea Iosefa ma Maria i Peteleema nai lo o le toe foʻi i Nasareta?

E lē o taʻua i le Tusi Paia le māfuaaga. Peitaʻi, o loo taʻua ai nisi o faamatalaga atonu na aafia ai le la filifiliga e nonofo pea i Peteleema.

Na faapea atu se agelu iā Maria o le a tō o ia ma fanau mai se tama tama. O le taimi lea o loo nonofo Maria ma Iosefa i Nasareta, o se aai i Kalilaia. (Luka 1:26-31; 2:4) Mulimuli ane, ina ua la ō ese mai i Aikupito, na la toe foʻi i Nasareta. Na ola aʻe Iesu i inā ma avea ai ma tagata Nasareta. (Mata. 2:19-23) O lea, pe a taʻua le aai o Nasareta, e masani ona tatou mafaufau iā Iesu, Iosefa, ma Maria.

Na iai se tausoga o Maria e igoa iā Elisapeta na nofo i Iuta. O ia o le avā a Sakaria le ositaulaga ma o le tinā o Ioane le Papatiso. (Luka 1:5, 9, 13, 36) Na asiasi atu Maria iā Elisapeta ma nofo faatasi ma ia mo le tolu masina i Iuta. Ona toe foʻi ai lea o Maria i Nasareta. (Luka 1:39, 40, 56) O lea, na tau iai sina iloa o Maria o le vaipanoa o Iuta.

Mulimuli ane, na usitaʻia e Iosefa le poloaʻiga “ina ia tusia o latou igoa.” O lea na tuua ai e Iosefa Nasareta ae malaga atu i Peteleema, o le “aai o Tavita” lea na valoia o le a fanau ai le Mesia. (Luka 2:3, 4; 1 Samu. 17:15; 20:6; Mika 5:2) Ina ua fanau Iesu i Peteleema, e leʻi faatalitalia e Iosefa o le a latou toe foʻi faatasi ma Maria ma le pepe fou i Nasareta, auā e umi le malaga. Na latou nonofo pea i Peteleema, e pe ā ma le iva kilomita (pe tusa ma le 6 maila) le mamao mai i Ierusalema. Sa faigofie ai ona la ō ma ave le pepe i le malumalu, ma ofoina atu taulaga e tusa ma le Tulafono a Mose.​—Levi. 12:2, 6-8; Luka 2:22-24.

I se taimi muamua atu, na faailoa atu ai e le agelu iā Maria o le a maua e lana tama tama “le nofoālii o Tavita” ma “fai o ia ma Tupu.” Faamata na manatu Iosefa ma Maria e tāua le fanau o Iesu i le aai o Tavita? (Luka 1:32, 33; 2:11, 17) Atonu na la manatu e tatau ona nonofo pea i Peteleema, ma faatalitali po o le ā se isi faatonuga a le Atua mo i latou.

E lē o mautinoa po o le ā le umi talu ona latou iai i Peteleema ae taunuu atu ē saʻiliʻili i fetu. O le taimi lenā ua latou nonofo i se fale, ma e lē o toe pepe Iesu ae ua avea o se “tamaitiiti.” (Mata. 2:11) Nai lo o le toe foʻi i Nasareta, e foliga mai e umi se taimi ua latou nonofo ai i Peteleema ma faamautū ai i inā.

Na faatonuina e Herota le fasiotia o “tama uma [i Peteleema] . . . e lua tausaga ma lalo ifo.” (Mata. 2:16) Ina ua maua e Iosefa le lapataʻiga mai i se agelu, na latou sosola ai i Aikupito ma nonofo ai i inā seʻia oo i le taimi na maliu ai Herota. Mulimuli ane, na ave ai e Iosefa lona aiga i Nasareta. Aiseā e latou te leʻi toe foʻi ai i Peteleema? Ina ia ʻalofia ai le atalii sauā o Herota, o Arekilao lea na pule i Iutaia, ma usitaʻia le lapataʻiga mai i le Atua. Sa mafai e Iosefa ona tausia Iesu i Nasareta i se siʻomaga saogalemu, o se tagata tapuaʻi o le Atua.​—Mata. 2:19-22; 13:55; Luka 2:39, 52.

E foliga mai na maliu Iosefa, a o leʻi maliu Iesu ma maua ai e isi le avanoa e ola i le lagi. O lea, o le a faatūina Iosefa i le lalolagi fou. E toʻatele o le a mafai ona feiloaʻi ma ia, ma aʻoaʻoina nisi faamatalaga i le māfuaaga na la nonofo ai pea ma Maria i Peteleema ina ua fanau Iesu.