Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 23

Mātua, ia Fesoasoani i a Outou Fanau e Alolofa iā Ieova

Mātua, ia Fesoasoani i a Outou Fanau e Alolofa iā Ieova

“Ia e alofa atu iā Ieova lou Atua ma lou lotoatoa, ma lou ola atoa, ma lou mafaufau atoa.”​—MATA. 22:37.

PESE 134 O Fanau o le Tofi Mai le Atua

AOTELEGA *

1-2. Ia faamatala pe aiseā e sili atu ai ona tāua iā i tatou nisi o mataupu silisili o le Tusi Paia, pe a iai ni suiga i o tatou olaga.

 E ESE le aulelei o le tama ma le teine faaipoipo i le aso o le la faaipoipoga, ma e la te faalogologo lelei i se lauga faale-Tusi Paia e faia ai. E lē fou iā i laʻua mataupu silisili e talanoaina i lenā lauga. Ae talu mai lenā aso, o le a sili atu ona tāua iā i laʻua na mataupu silisili faale-Tusi Paia. Aiseā? Talu ai ona o le a la faatatauina o se ulugalii faaipoipo.

2 E faapena foʻi pe a avea se ulugalii Kerisiano ma mātua. Atonu e tele tausaga o la faalogo i lauga eseese i le auala e tausia aʻe ai fanau. Ae i le taimi lenei ua sili atu ona tāua iā i laʻua na mataupu silisili, ona ua iai se tamaitiiti e la te tausia. Maʻeu se tiute tauave tāua! O le mea moni, o suiga fou i le olaga e suia ai la tatou vaai i nisi o mataupu silisili o le Tusi Paia. O se tasi lea o māfuaaga e faitau ai e tagata tapuaʻi o Ieova le Tusi Paia ma mafaufau loloto i ai i “aso uma e ola ai,” e pei ona faatonuina tupu o Isaraelu e fai.​—Teu. 17:19.

3. O le ā o le a tatou talanoaina i lenei suʻesuʻega?

3 Mātua e, ua iā te outou se tasi o faaeaga sili e maua e se Kerisiano, o le aʻoaʻo lea o a outou fanau e faatatau iā Ieova. Peitaʻi e sili atu mea e aofia ai, nai lo le tau ina aʻoaʻo o i latou i mea moni e faatatau i le Atua. E te manaʻo e aʻoaʻo lau fanau ina ia alolofa faapelepele iā Ieova. O le ā e te faia ina ia totō ai i o latou loto le alofa mo Ieova? O le a tatou aʻoaʻoina i lenei suʻesuʻega mataupu silisili e fā mai i le Tusi Paia, e fesoasoani iā te outou mātua. (2 Timo. 3:16) O le a tatou aʻoaʻoina ai foʻi auala na maua ai e nisi o mātua Kerisiano aogā, mai i le faatatauina o fautuaga a le Tusi Paia.

MATAUPU SILISILI E FĀ E FESOASOANI I MĀTUA

O ā aafiaga lelei i lau fanau pe a fai ma au masani le saʻili i taʻitaʻiga a Ieova, ma faataatia ni faaaʻoaʻoga lelei? (Tagaʻi i palakalafa e 4, 8)

4. O le ā se mataupu silisili e fesoasoani i mātua e totō ai i loto o fanau le alofa mo Ieova? (Iakopo 1:5)

4 Mataupu silisili 1: Saʻili i le taʻitaʻiga a Ieova. Ia tatalo iā Ieova e foaʻi atu iā te oe le atamai e te manaʻomia, ina ia fesoasoani i lau fanau e atiaʻe le alofa mo Ieova. (Faitau le Iakopo 1:5.) E tele māfuaaga e sili atu ai ona agavaa Ieova nai lo se isi lava tagata e avatu fautuaga iā te oe. Seʻi mātau māfuaaga nei e lua. Muamua, e sili atu le poto masani o Ieova o se matua nai lo se isi lava. (Sala. 36:9) Lona lua, o fautuaga uma e aumaia e Ieova, e tatou te maua ai aogā.​—Isa. 48:17.

5. (a) O le ā le fesoasoani mo mātua ua saunia e le faalapotopotoga a Ieova? (e) I le vitiō, o le ā ua e aʻoaʻoina mai i le auala na tausia aʻe ai e le uso ma le tuafafine Amorim le la fanau?

5 E ala mai i lana Afioga ma lana faalapotopotoga, ua saunia ai e Ieova le anoanoaʻi o meaʻai faaleagaga faale-Tusi Paia e fesoasoani iā te oe e tausia aʻe ai lau fanau ina ia alolofa iā Ieova. (Mata. 24:45) O se faataʻitaʻiga, e tele fautuaga aogā e te maua mai i le faasologa o mataupu, “Fesoasoani mo le Aiga” lea na lomia mo le tele o tausaga i le mekasini o le Ala Mai!, ua mafai nei ona maua i luga o la tatou upega tafaʻilagi o le jw.org. O loo maua ai foʻi le tele o vitiō e fesoasoani i mātua e faatatau ai fautuaga a Ieova, a o latou tausia aʻe fanau. *​—Faata. 2:4-6.

6. O ā faalogona o se tamā e faatatau i taʻiala na la maua ma lana avā mai i le faalapotopotoga a Ieova?

6 Ua faailoa mai e le toʻatele o mātua lo latou talisapaia o le fesoasoani ua saunia e Ieova, e ala mai i lana faalapotopotoga. Ua taʻutino mai se tamā e igoa ia Joe: “E lē faigofie le tausia aʻe o se fanau e toʻatolu i le upu moni. E ma te tatalo ma laʻu avā iā Ieova e fesoasoani mai iā i maʻua. E masani ona ma lagonaina, e maua mai se mataupu po o se vitiō i le taimi tonu e ma te manaʻomia e taulima ai se faafitauli. Na ma faalagolago i le taʻitaʻiga a Ieova i le tausiaina o le ma fanau.” Na iloa e Joe ma lana avā o na sauniuniga, na mafai ona fesoasoani i le la fanau e atiaʻe ai se faiā māfana ma Ieova.

7. Aiseā e tāua ai i mātua ona faia le mea sili e faataatia ai se faaaʻoaʻoga lelei mo fanau? (Roma 2:21)

7 Mataupu silisili 2: Ia avea ma faaaʻoaʻoga lelei. E mataʻi e fanau o latou mātua ma e masani ona faaaʻoaʻo iā i latou. O le mea moni, e leai se matua e lelei atoatoa. (Roma 3:23) E ui i lea, o mātua atamamai e latou te faia le mea sili e mafai ina ia faataatia ai se faaaʻoaʻoga lelei mo a latou fanau. (Faitau le Roma 2:21.) Na faapea mai se tamā e faatatau i tamaiti: “E pei tamaiti o se meapuʻeata e latou te puʻeina mea uma e tatou te faia. E latou te taʻuina mai pe a lē ōgatusa a tatou faaaʻoaʻoga ma mea o loo tatou taumafai e aʻoaʻo ai i latou. O lea, pe a tatou mananaʻo e alolofa a tatou fanau iā Ieova, e tatau ona matuā malosi lo tatou alofa mo Ieova ma ia faaalia atu i a tatou faaaʻoaʻoga.

8-9. O le ā na e aʻoaʻoina mai i faamatalaga a Andrew ma Emma?

8 E tele auala e mafai e mātua ona aʻoaʻo ai a latou fanau ia alolofa iā Ieova. Mātau le faamatalaga a Andrew o se uso talavou e 17 ona tausaga: “E masani ona aʻoaʻo aʻu e oʻu mātua i le tāua o le tatalo. E ma te tatalo faatasi ma loʻu tamā i pō uma, e tusa lava pe ua uma ona fai laʻu tatalo. E faamanatu mai e oʻu mātua iā i matou, ʻe mafai ona e talanoa iā Ieova i le tele e te manaʻo ai.’ Talu ai e tāua tele le tatalo i oʻu mātua ua mafai ai ona iai se aafiaga lelei iā te aʻu, ma ua ou saʻoloto ai e tatalo iā Ieova ma vaai iā te ia o se Tamā alofa.” Mātua, o le tele o lou alofa mo Ieova o le tele foʻi lenā o le alolofa o lau fanau iā te ia.

9 Seʻi o tatou talanoaina le faaaʻoaʻoga a Emma. Ina ua tuua e lona tamā lo latou aiga, e telē se aitalafu na ia tuuina e totogi e lona tinā. Na faapea mai Emma: “E tele faigatā tau tamaoaiga na fesagaʻia e loʻu tinā, ae e talanoa soo mai lava i le manatu mamafa o Ieova ma lana tausiga i ana auauna. Ou te iloa i le auala e ola ai lona talitonu i lenā manatu. Na ola loʻu tinā e tusa ma mea na ia talaʻia.” O le ā le lesona? E mafai e faaaʻoaʻoga lelei a mātua ona aʻoaʻo ai le fanau, e tusa lava pe faigatā le tulaga o mea.​—Kala. 6:9.

10. O ā avanoa na maua e le toʻatele o mātua Isaraelu e fesootaʻi ai ma a latou fanau? (Teuteronome 6:6, 7)

10 Mataupu silisili 3: Ia talanoa e lē aunoa ma lau fanau. Na faatonuina e Ieova Isaraelu anamua, ina ia aʻoaʻo soo a latou fanau e faatatau iā te ia. (Faitau le Teuteronome 6:6, 7.) E tele avanoa o le aso e talanoa ai na mātua i a latou fanau, ma totō i o latou loto le alofa mo Ieova. O se faataʻitaʻiga, atonu e tele itula o le aso e faaalu e se tamaitiiti Isaraelu e fesoasoani ai i lona tamā i le totōina po o le seleseleina o se faatoʻaga. Atonu foʻi e fesoasoani lona tuafafine i lona tinā i le tele o le taimi i lenā aso, e fai ai suʻisuʻiga, lalagaina o mea ma le teuina o le fale. A o galulue faatasi mātua ma fanau, e tele mataupu tāua e mafai ona latou talanoa ai. O se faataʻitaʻiga, e mafai ona latou talanoa i le mataalofa o Ieova ma le auala ua fesoasoani ai Ieova i lo latou aiga.

11. O le ā se avanoa e mafai ona faaaogā e mātua Kerisiano e talatalanoa ai ma a latou fanau?

11 Ua suia le tulaga o mea i le lalolagi. I le tele o atunuu, e lē mafai e mātua ona faaalu le tele o le taimi ma le fanau i le aso. Atonu e faigaluega mātua a o ō fanau i le aʻoga. O lea, e tatau i mātua ona saʻili ni avanoa e talatalanoa ai ma a latou fanau. (Efe. 5:15, 16; Fili. 1:10) O le tapuaʻiga a le aiga o se tasi o avanoa lelei e faaalu ma le fanau. Ua faapea mai se uso talavou e igoa iā Alexander: “E faatulaga e loʻu tamā i taimi uma le tapuaʻiga a lo matou aiga, ma e na te lē faatagaina se mea e faalavelavea ai. Pe a uma la matou tapuaʻiga, e matou te faaaogā lenā taimi e talatalanoa ai i se mataupu tāua.”

12. O le ā e tatau ona manatua e le ulu o le aiga i le taimi o le tapuaʻiga a le aiga?

12 Pe afai o oe o se ulu o le aiga, o le ā e te faia ina ia fiafia ai le fanau i le tapuaʻiga a le aiga? Aiseā e lē suʻesuʻe faatasi ai ma le fanau le lomiga, Se Olaga Fiafia e Faavavau!? Ia avea lenā suʻesuʻega ma avanoa e fetufaaʻi faatasi ai ma le aiga. E te manaʻo e saʻoloto lau fanau e faailoa atu o latou faalogona ma manatu, o lea e lē tatau ona avea tapuaʻiga a le aiga ma taimi e otegia pe fai ai se lauga mo i latou. Ia ʻalofia foʻi le ita, pe a faailoa atu e se tamaitiiti sona manatu e lē tusa ma mataupu silisili o le Tusi Paia. Ia talisapaia lo latou faamaoni e faailoa mai o latou faalogona, ma faalaeiau i latou ia saʻoloto e talanoa mai. O le auala sili e mafai ona e fesoasoani ai i lau fanau, o lou iloa lelei o latou faalogona moni.

E faapefea ona faaaogā e mātua mea o le foafoaga e aʻoaʻo ai a latou fanau e faatatau i uiga o Ieova? (Tagaʻi i le palakalafa e 13)

13. O ā isi avanoa e fesoasoani ai mātua i a latou fanau ina ia atiaʻe se faiā vavalalata ma Ieova?

13 Mātua e, ia saʻili avanoa i le aso e fesoasoani ai i lau fanau e atiaʻe se faiā vavalalata ma Ieova. E te lē tau faatali seʻiloga e fai se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ona aʻoaʻo lea o lau fanau e faatatau i lo tatou Atua alofa. Seʻi mātau le faamatalaga a se tinā e igoa iā Lisa: “Na ma fesoasoani i le ma fanau ina ia aʻoaʻo e faatatau iā Ieova e ala i le foafoaga. O se faataʻitaʻiga, pe a toē le ma fanau ona o uiga mālie a le matou maile, e ma te aʻoaʻoina i latou o na uiga e faailoa mai ai le agamālie o Lē na Foafoaina mea, ma e finagalo foʻi ia tatou fiafia.”

Mātua, pe e te iloa uō a lau fanau? (Tagaʻi i le palakalafa e 14) *

14. Aiseā e tāua ai i mātua ona fesoasoani i fanau e filifili ma le atamai a latou uō? (Faataoto 13:20)

14 Mataupu silisili 4: Ia fesoasoani i lau fanau e filifili ni uō lelei. Ua faailoa manino mai i le Afioga a le Atua, e iai se aafiaga lelei po o le leaga o a tatou uō iā i tatou. (Faitau le Faataoto 13:20.) Mātua, pe e te iloa uō a lau fanau? Po ua e feiloaʻi ma faamasani iā i latou? O le ā e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lau fanau e faauō iā i latou e alolofa iā Ieova? (1 Kori. 15:33) E mafai ona e fesoasoani iā i latou e faia filifiliga atamai, e ala i le valaaulia o nisi o i latou e alolofa iā Ieova i meafai a le tou aiga.​—Sala. 119:63.

15. O le ā e mafai ona faia e mātua e fesoasoani ai i a latou fanau e atiaʻe ni faauōga lelei?

15 Seʻi mātau se mea na tupu i se tamā e igoa iā Tony. Na ia faamatala mai mea na la faia ma lana avā, e atiaʻe ai e le la fanau ni faauōga lelei: “I le tele o tausaga na ma valaaulia ai ma laʻu avā, uso ma tuafāfine matutua e eseese o latou tausaga ma talaaga i lo matou fale. Na matou faiʻaiga faatasi ma auai i le tapuaʻiga a lo matou aiga. O le auala sili lea e iloa ai i latou e alolofa ma auauna iā Ieova ma le olioli. O se faaeaga le api o ovasia matagaluega, misionare ma isi i lo matou fale. Na iai se aafiaga lelei i la ma fanau o mea na tutupu i o latou olaga, lo latou maelega ma le agaga faataulaga na latou faaalia, ma na fesoasoani iā i latou e māfana ai iā Ieova.” Mātua, ia maumauaʻi e fesoasoani i lau fanau e maua ni aumea lelei.

AUA NEʻI MOU ESE LOU FAAMOEMOE!

16. Ae faapefea pe afai e lē manaʻo se tasi o le fanau e auauna iā Ieova?

16 Ae ā pe afai o loo e faia le mea sili, ae e lē manaʻo se tasi o lau fanau e auauna iā Ieova? Aua e te manatu ua e lē taulau o se matua. Ua foaʻi mai e Ieova iā i tatou uma e aofia ai ma le fanau, le meaalofa o le saʻolotoga po o le tomai e filifili ai pe auauna i le Atua pe leai. Pe a filifili lau tama e tuua Ieova, aua neʻi mou ai lou faamoemoe e iai se aso o le a toe foʻi mai ai e auauna iā Ieova. Ia manatua le talafaatusa i le atalii faamaumauʻoa. (Luka 15:11-19, 22-24) Na matuā tele mea leaga na faia e lenā tama talavou, ae na iʻu ina toe foʻi i lona aiga. Atonu e faapea mai nisi, “ua na o se talafaatusa lenā mea.” “Pe mafai moni lava ona tupu?” Ioe, e mafai! O le mea lenā na tupu i se tama talavou e igoa iā Elie.

17. E faapefea ona faalaeiauina oe i le mea na tupu iā Elie?

17 Na faapea mai Elie e faatatau i ona mātua: “Na la taumafai malosi ina ia totō iā te aʻu se alofa mo Ieova ma lana Afioga, le Tusi Paia. Peitaʻi na amata ona ou fouvale i taimi o loʻu talavou.” Na amata ona ola Elie i se olaga uigalua, ma na ia teena taumafaiga uma a ona mātua e fesoasoani i lona itu faaleagaga. Ina ua ia tuua lona aiga, na aafia ai o ia i ni amioga leaga. E ui i lea, ae na iai taimi na ia faia ai ni talanoaga faale-Tusi Paia ma se tasi o ana uō. Na faapea mai Elie: “O le tele lava ou te talanoa atu ai i laʻu uō e uiga iā Ieova, o le tele foʻi lenā o loʻu mafaufau iā Ieova. Na faasolosolo mālie ona tuputupu aʻe fatu o le upu moni i totonu o loʻu loto, o ni fatu sa taumafai malosi oʻu mātua e totōina.” Na iʻu ina toe foʻi mai Elie i le upu moni. * Seʻi faaata le fiafia o ona mātua ona o la taumafaiga e aʻoaʻo Elie e alofa iā Ieova a o laʻitiiti.​—2 Timo. 3:14, 15.

18. O ā ni ou faalogona i mātua o loo galulue mamafa e aʻoaʻo a latou fanau e alolofa iā Ieova?

18 Mātua e, ua iā te oe se faaeaga matagofie o le tausia aʻe o se tupulaga fou e avea ma ē e tapuaʻi iā Ieova. (Sala. 78:4-6) E lē faigofie lenā galuega, ma e matou te faamālō atu iā te oe i au taumafaiga fitā e fesoasoani i lau fanau. Pe a faaauau pea ona e faia le mea sili e te mafaia e fesoasoani ai i lau fanau e alolofa iā Ieova, ma tausia aʻe i latou i aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga a lo tatou Tamā alofa i le lagi, e mautinoa o le a e maua lona finagalo malie.​—Efe. 6:4.

PESE 135 Le Augani Alofa a Ieova: “Loʻu Atalii e, ia Atamai Oe”

^ E alolofa tele mātua Kerisiano i a latou fanau, ma e galulue mamafa mātua e tausia lo latou itu faaletino ma le itu tau faalogona. Ae o le mea e sili ona tāua, e latou te aʻoaʻoina a latou fanau ina ia atiaʻe le alofa loloto mo Ieova. O le a talanoaina i lenei suʻesuʻega mataupu silisili e fā o le Tusi Paia, e fesoasoani i mātua e ausia ai lenā sini.

^ Tagaʻi i le mataupu “E Mafai e le Tusi Paia Ona Suia Olaga” i Le Olomatamata o Aperila 1, 2012.

^ FAAMATALAGA O ATA: O loo taaalo pasiketipolo faatasi se tamā, lona atalii ma lana uō ina ia mafai ona iloa lelei e le tamā le uō a lona atalii.