Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 46

PESE 49 Faafiafia le Finagalo o Ieova

Uso e​—Po o E Aapa Atu e Avea o se Auauna o le Faiva?

Uso e​—Po o E Aapa Atu e Avea o se Auauna o le Faiva?

“E sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.”GALU. 20:35.

AOTELEGA

Ia faalaeiau uso papatiso e aapa atu ma agavaa e avea ma auauna o le faiva.

1. O ā faalogona o le aposetolo o Paulo e faatatau i auauna o le faiva?

 E FAIA e auauna o le faiva ni galuega tāua i faapotopotoga. Na matuā talisapaia e le aposetolo o Paulo nei tane faamaoni. O se faaaʻoaʻoga, ina ua ia tusi atu i Kerisiano i Filipi, na ia taʻua patino ai auauna o le faiva faatasi ma toeaina.—Fili. 1:1.

2. O ā faalogona o le uso o Luis i lona faaeaga o se auauna o le faiva?

2 E toʻatele uso papatiso ua maua le olioli i le avea ai ma auauna o le faiva, e tusa pe e talavou pe e matutua. O se faataʻitaʻiga, na avea Devan o se auauna o le faiva i le 18 o ona tausaga. Ae na avea Luis ma auauna o le faiva i le 50 ma ona tupu o ona tausaga. Na faaleo mai e Luis faalogona o loo iai foʻi i le toʻatele o isi auauna o le faiva e faapea: “O se faaeaga le galue ai o se auauna o le faiva, aemaise lava pe a ou mafaufau i le alolofa o le faapotopotoga iā te aʻu!”

3. O ā fesili o le a tatou talanoaina?

3 Pe afai o oe o se uso papatiso, pe faamata e mafai ona fai ma ou sini le avea ma auauna o le faiva? O le ā le uunaʻiga e ao ai ona e faia faapea? O ā agavaa faale-Tusi Paia e manaʻomia ona e ausia? O le a tatou talanoaina i lenei mataupu tali o na fesili. Ae seʻi o tatou iloiloina muamua le matafaioi a se auauna o le faiva.

O LE Ā LE MATAFAIOI A SE AUAUNA O LE FAIVA?

4. O le ā le matafaioi a se auauna o le faiva? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

4 O le auauna o le faiva, o se uso papatiso ua tofia e le agaga paia e fesoasoani i toeaina, e taulima nisi o tiute tauave tāua i le faapotopotoga. E faamautinoa e nisi o auauna o le faiva o loo lava oganuu mo le ʻautalaʻi, ma lomiga mo le talaʻiga. O isi e fesoasoani i le faamamāina ma le tausiaina o Maota mo Sauniga. E galulue foʻi auauna o le faiva o ni ʻautautua, ma faatonutonu mea faaleotele leo ma le tāina o vitiō i taimi o sauniga. O le tele o mea o loo faia e auauna o le faiva, o ni galuega faatino mo le lelei o le faapotopotoga. Ae o le mea e sili ona tāua, e ao ona avea auauna o le faiva o ni tagata faaleagaga e alolofa iā Ieova, ma ola e tusa ai ma ana tapulaa amiotonu. E ao foʻi ona latou alolofa i o latou uso ma tuafāfine. (Mata. 22:​37-39) E faapefea ona aapa atu se uso papatiso e avea ma auauna o le faiva?

E faaaʻoaʻo auauna o le faiva iā Iesu e ala i le auauna atu i isi (Tagaʻi i le palakalafa 4)


5. O ā mea e mafai ona fai e se uso ina ia aapa atu ai e avea ma auauna o le faiva?

5 O loo faailoa mai i le Tusi Paia agavaa mo i latou e mafai ona avea ma auauna o le faiva. (1 Timo. 3:​8-10, 12, 13) E mafai ona e aapa atu i lenei faaeaga, e ala i le suʻesuʻeina o agavaa faale-Tusi Paia ma galue malosi ia ausia. Peitaʻi, e ao ona e iloiloina muamua le uunaʻiga e māfua ai ona e aapa atu.

O LE Ā LE UUNAʻIGA E TE AAPA ATU AI?

6. O le ā le uunaʻiga e māfua ai ona e faia so o se auaunaga mo uso ma tuafāfine? (Mataio 20:28; tagaʻi foʻi i le ata .)

6 Ia mafaufau i le faaaʻoaʻoga silisili a Iesu Keriso. O mea uma na ia faia na uunaʻia e le alofa i lona Tamā ma le alofa i tagata. O lenā alofa na uunaʻia ai o ia e galue mamafa, ma faia galuega faatauvaa mo isi. (Faitau le Mataio 20:28; Ioa. 13:​5, 14, 15) O le a faamanuia oe e Ieova ma fesoasoani mai e ausia lou sini e avea ma auauna o le faiva, pe afai o le māfuaaga e te aapa atu ai, o le alofa.—1 Kori. 16:14; 1 Pete. 5:5.

Na aʻoaʻo e Iesu ona soo e ala i lana faaaʻoaʻoga, ina ia auauna atu i isi nai lo o le saʻilia o ni tulaga aloaʻia (Tagaʻi i le palakalafa 6)


7. Aiseā e tatau ai i se uso ona ʻalofia le manatu faapito?

7 E masani ona fiafia tagata o le lalolagi i tagata e lauiloa. Ae e lē faapena le faalapotopotoga a Ieova. I le pei o Iesu, pe afai e uunaʻia se uso e le alofa, e lē naunau la o ia i le tulaga pule po o se tulaga aloaʻia. Pe a avea ma auauna o le faiva se tasi e naunau i le tulaga pule pe aloaʻia, atonu la e lē manaʻo e fai galuega faatauvaa e manaʻomia, ina ia tausia ai mamoe pele a Ieova. Atonu e mafaufau e lē fetaui mo ia ona faia na galuega. (Ioa. 10:12) Ae e lē faamanuia e Ieova taumafaiga a se tasi e aapa atu, ona o le faamaualuga po o le manatu faapito.—1 Kori. 10:​24, 33; 13:​4, 5.

8. O le ā le fautuaga na avatu e Iesu i ona aposetolo?

8 E oo lava i uō vavalalata a Iesu, na iai taimi na aapa atu ai i faaeaga ona o ni uunaʻiga sesē. Seʻi mātau se mea na tupu i aposetolo o Iesu o Iakopo ma Ioane. Na la talosaga atu iā Iesu ina ia tofia i laʻua i ni tulaga aloaʻia i lona Malo. Peitaʻi, e leʻi fiafia Iesu i o la faanaunauga manatu faapito. Nai lo o lea, na ia faamatala atu i ona aposetolo e toʻa 12: “O sē e fiasili iā te outou e tatau ona avea o ia ma a outou auauna, ma o sē e fia muamua iā te outou, e tatau ona avea ma pologa a tagata uma.” (Mare. 10:​35-37, 43, 44) O se faamanuiaga i le faapotopotoga ni uso e aapa atu ma le uunaʻiga saʻo ina ia auauna atu i isi.—1 Tesa. 2:8.

E FAAPEFEA ONA FAAMALOSIA LOU FAANAUNAUGA E AAPA ATU?

9. E faapefea ona faamalosia lou faanaunauga e aapa atu?

9 E mautinoa e te alofa iā Ieova ma e te manaʻo e auauna atu i isi. Peitaʻi, atonu e lē o iā te oe le faanaunauga e fai ai galuega o loo faia e auauna o le faiva. E faapefea ona faamalosia lou faanaunauga e auauna atu? Ia mafaufau i le fiafia e te maua mai i le auauna atu i ou uso ma tuafāfine. Na fetalai Iesu: “E sili le fiafia e maua i le foaʻi atu i lo o le talia mai.” (Galu. 20:35) Na ola Iesu e tusa ma ana fetalaiga, ma na ia maua le olioli mai i le auauna atu i isi. E te maua foʻi le olioli pe a e faia faapea.

10. E faapefea ona tatou iloa na fiafia Iesu e auauna atu i isi? (Mareko 6:​31-34)

10 Seʻi mātau se faaaʻoaʻoga e iloa ai na fiafia Iesu e auauna atu i isi. (Faitau le Mareko 6:​31-34.) I se tasi o taimi, na lagona ai e Iesu ma ona aposetolo le vaivai, ma ō atu ai i se nofoaga tuufua e mālōlō ai. Peitaʻi, na muamua oo atu se motu o tagata i lenā nofoaga, ma le faamoemoe e aʻoaʻoina i latou e Iesu. Na ono teena e Iesu lo latou manaʻo, ona “ua leai . . . se taimi e mālōlō pe aai ai” o ia ma ona soo. Na ono aʻoaʻoina foʻi i latou e Iesu i sina taimi puupuu ona auina ese atu lea o i latou. Peitaʻi, o le alofa na uunaʻia ai o ia e “aʻoaʻo . . . i latou i le tele o mea.” Na faaauau ona ia aʻoaʻoina i latou, e ui lava “ua leva le aso.” (Mare. 6:35) Na ia faia na galuega ona e lē faapea o se tiute tauave, ae ona na “tigā alofa . . . o ia iā i latou.” Na manaʻo e aʻoaʻo isi ona o lona alofa iā i latou. Na maua e Iesu le olioli ona o le auauna atu i isi.

11. Na faapefea ona auauna atu Iesu i lana ʻaufaalogologo? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

11 E leʻi tau ina aʻoaʻo e Iesu le motu o tagata, ae na auauna atu foʻi iā i latou e ala i le tausia o latou manaʻoga faaletino. Na ia saunia faavavega meaʻai ma avatu i ona soo e tufatufa atu. (Mare. 6:41) O lona faia faapea, na ia aʻoaʻoina ai ona soo i le auala e auauna atu ai i isi. Na ia aʻoaʻo i latou e tāua foʻi galuega faatino mo le lelei o isi, e pei ona faia e auauna o le faiva i aso nei. Seʻi faaata le olioli o le ʻauaposetolo, i le faia o so latou sao i le tufatufaina atu o meaʻai na saunia faavavega e Iesu, seʻia oo ina aai uma le motu o tagata “ma ua maoona”! (Mare. 6:42) O le mea moni, e lē na o le pau lea o le taimi na faamuamua ai e Iesu manaʻoga o isi nai lo o ia. Na ia faaaogā lona soifuaga atoa i le lalolagi e auauna atu ai i isi. (Mata. 4:23; 8:16) Na maua e Iesu le olioli ma le faamalieina mai i le aʻoaʻoina o isi ma tausia o latou manaʻoga. E mautinoa e te tofo foʻi i lenā olioli, pe a e aapa atu ma le lē manatu faapito e avea o se auauna o le faiva.

O le alofa iā Ieova ma le iai o se faanaunauga e auauna atu i isi, o le a uunaʻia ai oe e faia so o se faaeaga e auauna atu ai i le faapotopotoga (Tagaʻi i le palakalafa 11) a


12. Aiseā e lē tatau ai ona manatu se isi e leai sona aogā i le faapotopotoga?

12 Aua e te lotovaivai pe afai e te manatu e leai ni ou tomai faapitoa. E lē taumatea e iai ni ou uiga lelei e mafai ona fesoasoani i le faapotopotoga. Atonu e aogā foʻi iā te oe le tatalo ma faitau i manatu na tusia e Paulo i le 1 Korinito 12:​12-30. Ua faamautinoa mai i upu a Paulo, e tofu auauna uma a Ieova ma se matafaioi tāua i le faapotopotoga. Aua e te lotovaivai pe afai e te lē o ausia agavaa e avea ai o se auauna o le faiva. Nai lo o lea, ia fai mea uma e te mafaia ina ia auauna ai iā Ieova ma fesoasoani i uso ma tuafāfine. Ia e mautinoa, o loo mataʻituina e toeaina ou tomai, ma tofia oe i se faaeaga e talafeagai ma lou tulaga.—Roma 12:​4-8.

13. O le ā le mea moni e faatatau i agavaa mo auauna o le faiva?

13 O se isi māfuaaga e ao ai ona e aapa atu, ona o le mea moni, o le tele o agavaa o loo iai mo auauna o le faiva, e faatatau atu foʻi i Kerisiano uma. E ao i Kerisiano uma ona mafuta vavalalata atu iā Ieova, tofo i le olioli e maua mai i le foaʻi atu, ma avea o se faaaʻoaʻoga lelei i le auala e ola ai o se Kerisiano. Peitaʻi, o ā ni vala patino e manaʻomia ona galue i ai se uso ina ia aapa atu?

E FAAPEFEA ONA AAPA ATU?

14. O le ā e uiga atu i ai le “matutua i o latou mafaufau”? (1 Timoteo 3:​8-10, 12)

14 Seʻi o tatou iloiloina nisi o agavaa o loo i le 1 Timoteo 3:​8-10, 12. (Faitau.) E ao i auauna o le faiva ona “matutua i o latou mafaufau.” O lenā faaupuga e mafai ona faaliliuina i le “tatau i ai le faaaloalo” po o le “faamamaluina.” Ae e lē faapea ai la e tatau ona e mata paū pe e leai ni ou uiga agamālie. (Fai. 3:​1, 4) Peitaʻi, e ao ona e faatagata matua i le auala e faatino ai ou tiute tauave. Pe afai e iloa oe o se tagata e maufaatuatuaina, o le a faamoemoeina la oe e le faapotopotoga.

15. O le ā le uiga o le “lē faagutugutulua” ma le “lē matapeʻapeʻa i mea e maua e ala i faiga faapiʻopiʻo”?

15 O le “lē faagutugutulua,” e uiga atu i le faamaoni ma le maufaatuatuaina. O lona uiga e te tausisi i au upu ma e te lē taufaaʻoleʻole. (Faata. 3:32) O le faaupuga “e lē matapeʻapeʻa i mea e maua e ala i faiga faapiʻopiʻo,” e uiga atu i lou faamaoni i au feutagaʻiga faapisinisi ma le auala e taulima ai tupe. E te lē faaaogā sesē foʻi le tou faiā lelei ma isi uso, ina ia suʻe ai ni au tupe.

16. (a) O le ā le uiga o le “lē inu tele i le uaina”? (e) O le ā le uiga o le iai o “se lotofuatiaifo mamā”?

16 O le “lē inu tele i le uaina,” e uiga atu i le lē soona tagofia o le ʻava malosi, ma e lē iai sou talaaga o se tagata e inu tele. O le iai o “se lotofuatiaifo mamā,” e faasino atu i lou ola e ōgatusa ma tapulaa a Ieova. E ui i tulaga lē lelei atoatoa, ae e te maua le filemu o le mafaufau mai i le iai o se faiā lelei ma le Atua.

17. O le ā e uiga i ai le ʻtofotofoina po ua agavaa’? (1 Timoteo 3:10; tagaʻi foʻi i le ata.)

17 O le faaupuga “tofotofoina i latou po ua agavaa,” e faasino atu i lou faaalia o uiga, lea e faamaonia ai o oe o se tagata maufaatuatuaina i le faataunuuina o ou faaeaga. O lea, pe a tofia oe e toeaina e fai se faaeaga, ia mulimuli lelei i la latou taʻitaʻiga ma taʻiala mai i le faalapotopotoga. Ia faamautinoa o loo e malamalama i mea uma e aofia ai i le faaeaga, ma le taimi e manaʻomia ona faamāeʻa ai. A o faia au taumafaiga malolosi e faataunuu ou faaeaga uma, o le a mātauina e isi i le faapotopotoga ma latou talisapaia au galuega lelei. Toeaina, ia mataalia i avanoa e toleni ai uso papatiso. (Faitau le 1 Timoteo 3:10.) Po o iai i le tou faapotopotoga ni uso papatiso i le vā o le 10 i le 14 tausaga, pe e i lalo ifo? Po o i latou o ni faaaʻoaʻoga lelei i le faia o suʻesuʻega faale-Tusi Paia a le tagata lava ia? Pe e masani ona tali i sauniga ma auai i le talaʻiga? Pe afai o lea, ia tuu atu iā i latou ni faaeaga e talafeagai ma o latou tulaga ma le matutua. O le faia faapea e mafai ai ona “tofotofoina i latou po ua agavaa.” E oo ane i le taimi ua 17 i le 19 o latou tausaga, atonu ua agavaa e avea ma auauna o le faiva.

O le tuu atu o faaeaga i uso papatiso, e mafai ai e toeaina ona tofotofo i latou “po ua agavaa” (Tagaʻi i le palakalafa 17)


18. O le ā e uiga atu i ai le “lē taʻuleagaina”?

18 O le “lē taʻuleagaina,” e uiga atu i le lē tuuaʻia o oe i le faia o ni amioga lē tatau. O le mea moni, e iai taimi e ono tuuaʻia sesē ai Kerisiano. Na feagai Iesu ma tuuaʻiga sesē, ma na ia valoia o le mea foʻi lenā o le a tupu i ona soo. (Ioa. 15:20) Peitaʻi, pe afai e te tausisi e faia le mea saʻo e pei ona sa faia e Iesu, o le a iai sou talaaga lelei i le faapotopotoga.—Mata. 11:19.

19. O le ā le uiga o le faaupuga “ia taʻitasi a latou avā”?

19 “Ia taʻitasi a latou avā.” Pe afai o oe o se uso faaipoipo, e tatau la ona e usitaʻia le uluaʻi faatulagaga a Ieova mo le faaipoipoga, e tasi le tane, tasi le fafine. (Mata. 19:​3-9) E lē tatau i se tane Kerisiano ona faia ni amioga lē mamā taufeusuaʻiga. (Epe. 13:4) E lē gata i lea, e tatau ona e faamaoni i lau avā, ma e lē tatau ona iai ni ou uiga faatafai i se isi fafine.—Iopu 31:1.

20. E faapefea i se tane ona “pule lelei” i lona aiga?

20 “Ia pule lelei foʻi i a latou fanau ma o latou lava aiga.” Pe afai o oe o le ulu o se aiga, e tatau ona e manatu mamafa i lou tiute tauave. Ia faia e lē aunoa la outou tapuaʻiga a le aiga. Ia taumafai e talaʻi faatasi ma sui taʻitoʻatasi o lou aiga i le tele e mafai ai. Ia fesoasoani i lau fanau ina ia atiaʻe sa latou lava faiā lelei ma Ieova. (Efe. 6:4) Pe afai e mafai e se tane ona tausia lelei lona aiga, o lona uiga la e mafai foʻi ona ia tausia le faapotopotoga.—Faatusatusa i le 1 Timoteo 3:5.

21. O le ā e mafai ona e faia pe afai e leʻi avea oe o se auauna o le faiva?

21 Uso e, pe afai e leʻi avea oe o se auauna o le faiva, faamolemole ia tatalo ma iloilo lelei manatu o loo i lenei mataupu. Ia iloilo agavaa mo se auauna o le faiva, ma ia galue malosi ia ausia na agavaa. Ia mafaufau i le tele o lou alofa mo Ieova, faapea ou uso ma tuafāfine. Ia faamalosia lou faanaunauga e auauna atu iā i latou. (1 Pete. 4:​8, 10) O le faia faapea, o le a e tofo ai i le olioli e maua mai i le auauna atu i lou aiga faaleagaga. Tau ina ia faamanuia Ieova i au taumafaiga e aapa atu e avea o se auauna o le faiva!—Fili. 2:13.

PESE 17 “Ou te Loto i Ai”

a FAAMATALAGA O ATA : I le itu tauagavale, o loo auauna atu ma le lotomaulalo Iesu i isi; i le itu taumatau, o loo fesoasoani atu se auauna o le faiva i se uso matua i le faapotopotoga.