Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le uso o Rutherford a o faia sana lauga i le tauaofiaga i Cedar Point, Ohio, i le 1919

1919—100 Tausaga Talu ai

1919—100 Tausaga Talu ai

I LE 1919, na faaiʻuina ai le Taua Tele (na taʻua mulimuli ane o le Taua Muamua a le Lalolagi), lea e fā tausaga le umi. I le faaiʻuga o le 1918, na taofia ai le fetauaʻi o malo, ma iā Ianuari 18, 1919 na amata ai le Paris Peace Conference na talanoaina ai le filemu. O se tasi o mea na latou ausia i lenā fono o le Feagaiga i Versailles, lea na faauma aloaʻia ai le taua a malo na auaufaatasi e tau ma Siamani. Na sainia lenā feagaiga iā Iuni 28, 1919.

O lenā feagaiga na faavae ai se faalapotopotoga fou na taʻua o Malo Sosoo. O le sini o lenā faalapotopotoga, o le “faaauiluma lea o le galulue faatasi o malo ina ia ausia ai le filemu ma le saogalemu” o malo. E tele lotu ua faapea mai o Kerisiano na lagolagoina lenā faalapotopotoga. Na viiviia e le Federal Council of the Churches of Christ i Amerika Malo Sosoo, “o se sui faapolotiki o le Malo o le Atua i le lalolagi.” Na auina atu foʻi e nei lotu o latou sui i le Paris Peace Conference e faailoa atu ai lo latou lagolagoina o Malo Sosoo. Na faapea mai se tasi o sui auai o na lotu, “ua aumai e lenei fono se amataga fou i le talafaasolopito o le lalolagi.”

Na iai se amataga fou, ae e leʻi faapogaia e tagata na auai i le fono o le filemu. I le 1919, na amata ai se amataga fou i le galuega talaʻi, ina ua foaʻi atu e Ieova i ona tagata le malosi e sili atu e talaʻi ai. Ae muamua, na manaʻomia ona faia e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ni suiga tāua.

O SE FILIFILIGA FAIGATĀ

Joseph F. Rutherford

Na faatulaga le palota faaletausaga mo faatonu o le Watch Tower Bible and Tract Society i le Aso Toonaʻi, Ianuari 4, 1919. I lenā taimi o loo faafalepuipui Joseph F. Rutherford o lē na avea ma taʻimua i tagata o Ieova, i Atlanta, Georgia i le Iunaite Setete, faatasi ai ma isi e toʻafitu, o se faasalaga e lē tonu. O le fesili la, Pe e tatau ona toe filifili uso o loo faafalepuipui e avea ma taʻimua pe e filifili nisi?

Evander J. Coward

A o i ai le uso o Rutherford i lona sela i le falepuipui, na popole o ia i le lumanaʻi o le faalapotopotoga. Na ia iloa na manatu nisi uso e lelei pe a tofia se isi e avea ma peresitene. O lea, na ia tusia ai se tusi iā i latou na auai i lea fono, e fautuaina ai le filifilia o Evander J. Coward ma peresitene. Na faamatalaina o ia e Rutherford o se tagata e “toʻafilemu,” “faautauta,” ma e “faamaoni i le Alii.” Peitaʻi, e toʻatele na mananaʻo e tolopō le palota mo le isi ono masina. Na ioe i ai lōia na lagolagoina uso na faafalepuipui. Na malolosi auala na faaalia ai le lē fiafia o nisi uso na auai i le fono a o talanoaina le mataupu.

Richard H. Barber

Peitaʻi, na i ai se mea na tupu na maua ai le filemu, lea na faamatalaina mulimuli ane e Richard H. Barber. Na faapea atu se uso na auai: “E lē o aʻu o se lōia, ae a oo i mea e faatagaina i le tulafono, ou te iloa se mea e faatatau i le tulafono o le faamaoni. E finagalo le Atua ia tatou faamaoni. Ou te mautinoa o le auala sili e faaalia ai lo tatou faamaoni, o le fai o le palota ma toe tofia le uso o Rutherford e avea ma peresitene.”​—Sala. 18:25.

Alexander H. Macmillan

Na taʻua e A. H. Macmillan o se uso na faafalepuipui faatasi ma Rutherford, i le aso na sosoo ai na tuʻituʻi atu e le uso o Rutherford le puipui o lona sela ma faapea atu, “Tuu mai i fafo lou lima.” Ona avatu lea e le uso o Rutherford se feʻau tusitusia (telegram). E puupuu le feʻau ma na vave ona iloa e Macmillan le uiga. Na faitauina faapea le feʻau: “RUTHERFORD WISE VAN BARBER ANDERSON BULLY AND SPILL DIRECTOR FIRST THREE OFFICERS LOVE TO ALL.” O lona uiga, ua toe filifilia uso nei e avea ma faatonu, e pei o Joseph Rutherford ma William Van Amburgh. O lea, na faaauau ai pea ona avea le uso o Rutherford ma peresitene.

UA TATALA MAI I LE FALEPUIPUI!

A o faafalepuipui le toʻavalu o o tatou uso, na faasavali e Tagata Aʻoga faamaoni o le Tusi Paia la latou tusi, e saini e tagata ina ia talosaga e faasaʻoloto mai uso. Na faasaini e nei uso ma tuafāfine lototetele le sili atu i le 700,000 tagata. A o leʻi tuuina atu lenei tusi talosaga, ae ua tatala mai le uso o Rutherford ma isi uso i le Aso Lulu, Mati 26, 1919.

I lana lauga iā i latou na faafeiloaʻia o ia ina ua tatala mai, na faapea atu le uso o Rutherford: “Ua ou mautinoa o mea ua tatou tofo i ai, ua sauniunia ai i tatou mo taimi e sili ona faigatā. . . . O a outou taumafaiga e lē ina ia tatala mai uso. E lē o le māfuaaga lenā na outou faia ai faapea. . . . O le māfuaaga o a outou taumafaiga ia outou molimau i le Upu Moni, ma o i latou na faia faapea ua latou maua se faamanuiaga matagofie.”

O mea na tutupu i le faamasinoga o o tatou uso, atonu na faailoa mai ai le taʻitaʻiga a Ieova. Iā Me 14, 1919 na fai ai le faaiʻuga a le faamasinoga apili: “E leʻi maua e i latou na molia mai se . . . faamasinoga e lē faaituʻau, o se aiā sa tatau ona latou maua, o lea ua suia ai le iʻuga, o le a faasaʻoloto i latou.” O se faaiʻuga talafeagai lenei. Aiseā? Talu ai na faafalepuipui o tatou uso ona na tuuaʻia i ni soligatulafono matuiā, ma e iai pea iʻuga a le faamasinoga i faamaumauga aloaʻia o o latou talaaga, pe ana faapea e faamagalo pe sui foʻi o latou faasalaga. Peitaʻi, ona ua faalēaogāina moliaga o o tatou uso, ma e leai nisi moliaga faaopoopo, o lea ua aveese mai ai i faamaumauga aloaʻia o uso nei soligatulafono. I le iʻuga, na tumau pea ona avea le uso o Rutherford ma se faamasino, e puipuia faaletulafono tagata o Ieova i luma o le Faamasinoga Maualuga a le Iunaite Setete. O se mea na ia faia i le tele o taimi ina ua tatalaina o ia.

NA MAUMAUAʻI E TALAʻI

Na taʻua e le uso o Macmillan, “E matou te leʻi tau ina nofonofo ma faatalitali i le Alii e ave i matou i le lagi. Na matou iloa e tatau ona gaoioi, ma iloa po o le ā le finagalo o le Alii.”

E leʻi mafai ona toe faaauauina galuega a uso na faia mo le tele o tausaga i le ofisa ulu. Aiseā? Talu ai ona na faaleagaina apa (printing plates) na faaaogā e lolomi ai lomiga a o faafalepuipui uso. O se tulaga na faalotovaivaia ai, ma na manatu ai nisi ua muta le galuega talaʻi.

Pe faamata o iai pea se isi o fiafia i le feʻau o le Malo, lea na talaʻia e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia? Ina ia tali lenā fesili, na filifili le uso o Rutherford e fai se lauga. Na valaaulia tagata uma. Na faapea mai le uso o Macmillan, “Afai e leai se tasi e auai i lenā lauga, o lona uiga ua muta le galuega talaʻi.”

Le faasilasilaga i le nusipepa o le lauga a le uso o Rutherford “The Hope for Distressed Humanity” i Los Angeles, i Kalifonia, i le 1919

I le Aso Sa, Me 4, 1919, e ui na tigāina le maʻi o le uso o Rutherford ae na ia faia se lauga na faamatuaina, “The Hope for Distressed Humanity” i Los Angeles, i Kalifonia. E pe ā ma le 3,500 tagata na auai, ma le toʻatele na toe foʻi ona ua leai se avanoa. I le aso na sosoo ai, na auai isi tagata e 1,500. Na maua le tali a uso, na i ai tagata fiafia!

Na sosoo ai ma le faia e uso o se faaaʻoaʻoga, na avea ma se aafiaga lelei i le galuega talaʻi a Molimau a Ieova e oo mai i aso nei.

SAUNIUNI MO LE FAATELEGA I LE LUMANAʻI

Na faasilasila i le The Watch Tower o Aokuso 1, 1919, o le a faia se tauaofiaga i le amataga o Setema i Cedar Point, Ohio. Na taʻua e se talavou o Clarence B. Beaty o se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai i Missouri, “E toʻatele na manatu e tatau ona auai.” E sili atu i le 6,000 uso ma tuafāfine na auai i lenā tauaofiaga, o se aofaʻiga e sili atu i lo o tagata na faatalitalia. Na faaopoopo foʻi le fiafia o uso, ina ua papatiso le sili atu ma le 200 i le vaitafe o Erie.

O le faavaa o le uluaʻi lomiga o le The Golden Age, iā Oketopa 1, 1919

Iā Setema 5, 1919 i le aso lona lima o le tauaofiaga, na fai ai e le uso o Rutherford le lauga “ʻAufaigaluega Felagolagomaʻi,” ma na faasilasila ai le lomiga fou, e taʻua The Golden Age. * O le a lomia ai “tala fou o mea tutupu, lea e faamatala ai māfuaaga faale-Tusi Paia ua tutupu ai nei mea.”

Na faalaeiau Tagata Aʻoga ia talaʻi ma le lototele e faaaogā ai lenei lomiga fou. Na taʻua i se tusi na faamatala ai le auala e faamaopoopo ai le galuega: “E tatau ona manatua e tagata papatiso taʻitoʻatasi, o se faaeaga tele le auauna i le Atua, ma e tatau ona faaaogā le avanoa i le taimi lenei, e fai ai sana vaega i le avatu o se molimau tele i le lalolagi.” E mataʻina le tali mai! E oo atu iā Tesema, e tusa ma le 50,000 tusiga o le mekasini fou na faia e tagata talaʻi maelega o le Malo.

O uso i Brooklyn i Niu Ioka ma se loli o loo i ai se uta o lomiga The Golden Age

I le faaiʻuga o le 1919, na toe maopoopo ma faamalosia tagata o Ieova. E lē gata i lea, e tele valoaga tāua na faataunuuina e faatatau i aso e gata ai. Na faaiʻuina le tofotofoina ma le faamamāina o tagata o Ieova lea na valoia i le Malaki 3:1-4, na tatala faafaatusa mai ai foʻi tagata o Ieova mai iā “Papelonia le Aai Tele,” ma na tofia ai e Iesu le “pologa faamaoni ma le faautauta.” * (Faaa. 18:2, 4; Mata. 24:45) O le taimi lenā, ua sauni ai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e fai le galuega na finagalo Ieova e latou te faia.

^ pala. 22 Na mulimuli ane faaigoa le The Golden Age i le Consolation i le 1937, ae taʻua o le Awake! i le 1946.