Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Magafagafa Ieova e Ui o Ia e Ona le Malosi Uma Lava

E Magafagafa Ieova e Ui o Ia e Ona le Malosi Uma Lava

“Ua silafia lelei e [Ieova] le mea na faia ai i tatou, ua ia manatua o le efuefu lava i tatou.”​—SALA. 103:14.

PESE: 30, 10

1, 2. (a) O le ā le eseesega o Ieova ma tagata maualuluga i le auala e feutagaʻi ai ma isi? (e) O le ā o le a tatou iloiloina i lenei mataupu?

E MASANI ona “pulepuletutū” tagata maualuluga ma taʻutaʻua i isi tagata pe pule sauā foʻi iā i latou. (Mata. 20:25; Fai. 8:9) Peitaʻi, e matuā eseese lava ma Ieova. E ui lava o ia o Lē e ona le malosi uma lava, ae e magafagafa o ia i tagata lē lelei atoatoa. E agalelei ma e manatu mamafa o ia i o tatou faalogona. E uaʻi mai i o tatou manaʻoga. E na te lē faatalitalia se mea e sili atu nai lo o le mea e mafai ona tatou faia, talu ai “ua ia manatua o le efuefu lava i tatou.”​—Sala. 103:13, 14.

2 Ua aumaia i le Tusi Paia le tele o faaaʻoaʻoga i auala na faaalia ai e Ieova le magafagafa i ana auauna. Seʻi o tatou iloiloina na o ni faaaʻoaʻoga se tolu. Muamua, o le manatu mamafa o le Atua i le auala na fesoasoani ai iā Samuelu a o laʻitiiti, ina ia faailoa atu se feʻau faafaamasinoga i le Ositaulaga Sili o Eli. Lua, o le onosaʻi o Ieova i le auala na ia tali mai ai iā Mose, e tusa ai ma ona popolega i le avea ai ma taʻitaʻi o Isaraelu. Tolu, o le magafagafa o le Atua i le auala na ia taʻitaʻia ese ai tagata Isaraelu mai i Aikupito. A o tatou manatunatu i na faaaʻoaʻoga, ia mātau mea e tatou te aʻoaʻoina mai ai e faatatau iā Ieova, ma vaai po o ā lesona e mafai ona tatou faatatauina.

FAAALIA LE MAGAFAGAFA I SE TAMAITIITI

3. O le ā se mea uigaese na tupu iā Samuelu i se tasi pō, ma o le ā le fesili ua lāgā ai? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

3 Na amata ona ʻauauna Samuelu iā Ieova’ i le faleʻie paia a o laʻitiiti lava o ia. (1 Samu. 3:1) I se tasi pō a o moe Samuelu, na tupu ai se mea uigaese. * (Faitau le 1 Samuelu 3:2-10.) Na ia faalogoina se leo o valaau i lona igoa. Na manatu o ia o le leo o le toeaina o Eli le Ositaulaga Sili. O lea, na ia tamoʻe atu ai iā te ia ma faapea atu: “O aʻu lenei, auā na e valaau mai iā te aʻu.” Peitaʻi na faapea mai Eli e na te leʻi valaau atu iā te ia. Ina ua toe tupu faalua le mea lava lea, na iloa ai loa e Eli o le Atua lea na valaau mai iā Samuelu. O lea na taʻu mai ai e Eli iā Samuelu le tala e fai pe a toe valaau mai Ieova, ma na usitaʻi Samuelu. Aiseā e leʻi faailoa mai ai e Ieova o ia iā Samuelu i le taimi muamua e ala mai i se agelu? E lē o taʻu mai i le Tusi Paia, ae o le auala na tutupu ai nei mea ua faaalia ai se manatu tāua, na faaalia e Ieova le magafagafa ona e laʻitiiti Samuelu. I le ā le itu?

4, 5. (a) O le ā le auala na tali atu ai Samuelu i le tofiga na tuuina mai e le Atua iā te ia? (e) O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i lenei tala e faatatau iā Ieova?

4 Faitau le 1 Samuelu 3:11-18. Na faatonuina i le Tulafono a Ieova fanau ina ia faaaloalo i tagata matutua, aemaise i se taʻitaʻi. (Eso. 22:28; Levi. 19:32) Pe e mafai ona faaāta i lou mafaufau le alu atu o Samuelu iā Eli i le taeao ma faailoa atu ma le lototele le feʻau malosi mai i le Atua? E lē o le mea lenā na tupu. Ua faapea mai le tala, “ua fefe Samuelu e taʻu atu iā Eli le mea ua faaali mai iā te ia.” Peitaʻi, na faailoa manino mai e le Atua iā Eli, o Samuelu lea sa Ia valaau mai i ai. O lea, na faapea atu ai Eli iā Samuelu: “[Aua] e te natia mai iā te aʻu se upu o upu uma na ia fetalai atu ai iā te oe.” Na faia faapea e Samuelu ma ʻfaailoa atu upu uma lava’ iā Eli.

5 E leʻi matuā faateʻia Eli i le feʻau na taʻu atu e Samuelu. Na ōgatusa lelei ma le feʻau sa faailoa mai iā Eli i se taimi muamua atu, e se “tagata o le Atua” e leʻi taʻua lona suafa. (1 Samu. 2:27-36) Ua faaalia mai i lenei tala e faatatau iā Samuelu ma Eli le magafagafa ma le atamai o Ieova.

6. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le auala na fesoasoani ai Ieova iā Samuelu?

6 Po o oe o se talavou? Pe afai o lea, o le tala e faatatau iā Samuelu ua faaalia ai, e malamalama Ieova i luʻi o loo e fesagaʻia ma ou faalogona e faatatau i na luʻi. Atonu o oe o se tagata matamuli ma e faigatā ona e faailoa atu i tagata matutua le feʻau o le Malo, pe ia taumafai e ese mai oe mai i isi talavou. Ia e mautinoa e finagalo Ieova e fesoasoani iā te oe. O lea, ia sasaa atu lou loto e ala i le tatalo. (Sala. 62:8) Ia manatunatu i faaaʻoaʻoga mai i le Tusi Paia o ni talavou e pei o Samuelu. Ia talatalanoa i isi Kerisiano talavou pe matutua, o ē na manumalo i luʻi e taitutusa ma luʻi o loo e fesagaʻia. E latou te ono faamatala mai iā te oe taimi na fesoasoani ai Ieova iā i latou, atonu i ni auala e latou te leʻi faatalitalia.

FAAALIA LE MAGAFAGAFA IĀ MOSE

7, 8. O le ā le auala na faaalia ai e Ieova le magafagafa i faalogona o Mose?

7 Ina ua 80 tausaga o Mose, na tuuina mai ai e Ieova iā te ia se tofiga faigatā. Sa tatau ona ia faasaʻolotoina le nuu o Isaraelu mai i le faapologaina i Aikupito. (Eso. 3:10) Na matuā faateʻia o ia i le mauaina o lenei tofiga, ona ua atoa le 40 tausaga talu ona galue o ia o se leoleo mamoe i Mitiana. Na ia faapea atu: “O ai aʻu ou te alu atu ai iā Farao ma ou aumai le fanauga a Isaraelu mai i Aikupito?” Na tali mai Ieova e ala i le faamautinoaga lenei: “Auā ou te faatasi ma oe.” (Eso. 3:11, 12) Na ia folafola mai foʻi: O le a “faalogo [toeaina o Isaraelu] i lou leo.” E ui i lea, na toe tali atu Mose: ʻAe faapefea pe afai e latou te lē faalogo?’ (Eso. 3:18; 4:1) E peiseaʻī na manatu Mose e sesē Ieova. Peitaʻi, na onosaʻi pea Ieova, ma e iai se isi gaoioiga na ia faia. Na ia tuuina mai le mana iā Mose e faia ai vavega, ma avea ai o ia ma tagata muamua i le Tusi Paia na foaʻi i ai e Ieova lenā mana.​—Eso. 4:2-9, 21.

8 Na taumafai lava Mose e faia isi faamolemolega, e ala i le faapea atu e lē lelei sana failauga. Na tali mai le Atua e faapea: “Ou te fesoasoani iā te oe pe a e tautala, ma aʻoaʻo atu foʻi iā te oe i upu e te tautala ai.” Pe na gauaʻi ai loa Mose iā Ieova? E foliga mai e leai, auā sa ia talosaga atu ma le lotomaulalo i le Atua ina ia auina atu se isi tagata. O le iʻuga, na matuā toʻasā ai Ieova iā Mose. Peitaʻi, na ia faia pea le mea sa manaʻo i ai Mose. O lea, ina ia faaalia Lona magafagafa i faalogona o Mose, na tofia ai e le Atua Arona e avea ma fofoga taumomoli mo Mose.​—Eso. 4:10-16.

9. Na faapefea i le onosaʻi ma le magafagafa na faaalia e Ieova ona fesoasoani iā Mose i lona tofiga?

9 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenā tala e faatatau iā Ieova? I le avea ai o le Atua ma Lē e ona le malosi uma lava, sa mafai lava ona ia faamataʻu Mose ina ia gauaʻi atu iā te Ia. Nai lo o lea, sa onosaʻi Ieova ma faaalia le agalelei, ma faia taumafaiga ina ia faamalosiau i lana auauna agamalu ma lotomaulalo. Pe na aogā lenei auala? Ioe! Na avea Mose o se taʻitaʻi e sili ona lelei, o lē na taumafai e feagai ma isi i se auala agamalu ma magafagafa, e pei o le auala sa feagai ai Ieova ma ia.​—Nu. 12:3.

Pe e te faaaʻoaʻo iā Ieova i le auala e feutagaʻi ai ma isi? (Tagaʻi i le palakalafa e 10)

10. O ā aogā e tatou te maua pe a tatou faaaʻoaʻo iā Ieova i le faaalia o le magafagafa?

10 O ā ni lesona mai i lenei tala e mafai ona tatou faatatauina? Po o oe o se tane, se matua, po o se toeaina i le faapotopotoga? Pe afai o lea, o loo iai la iā te oe le tulaga pule. O lea, e tāua ai ona e faaaʻoaʻo iā Ieova e ala i le faaalia o le magafagafa, agalelei, ma onosaʻi a o e feagai ma i latou o loo e tausia. (Kolo. 3:19-21; 1 Pete. 5:1-3) Pe a e taumafai malosi e faaaʻoaʻo iā Ieova ma Iesu Keriso le Mose Sili, o le a avea oe o se tasi e faigofie ona talanoa i ai tagata ma faafouina ai isi. (Mata. 11:28, 29) O le a avea foʻi oe ma faaaʻoaʻoga lelei i isi.​—Epe. 13:7.

O SE LAVEAʻI E MAGAFAGAFA E UI E MALOSI

11, 12. A o taʻitaʻieseina e Ieova tagata Isaraelu mai i Aikupito, na faapefea ona ia faamautinoa na malupuipuia ma saogalemu i latou?

11 Ina ua tuua e le nuu o Isaraelu Aikupito i le 1513 T.L.M., atonu e silia i le tolu miliona lo latou faitau aofaʻi. E tolu pe fā augātupulaga sa iai, lea sa aofia ai tamaiti, tagata matutua, ma e lē taumatea sa iai foʻi nisi na mamaʻi pe e leʻi atoatoa le malosi o le tino. Na manaʻomia se taʻitaʻi e iai le tofā mamao ma magafagafa, ina ia faasaʻoloto lenei nuu toʻatele mai i Aikupito. O le mea lenā sa faia e Ieova e ala iā Mose. O le iʻuga, na lagona e tagata Isaraelu le malupuipuia a o latou tuua lea nofoaga ua leva ona latou nonofo ai.​—Sala. 78:52, 53.

12 Na faapefea ona faamautinoa e Ieova na lagona e ona tagata le malupuipuia ma le saogalemu? O se tasi o auala, na ia taʻitaʻieseina i latou mai i Aikupito i se auala maopoopo “e pei o se ʻautau.” (Eso. 13:18) O lenā auala maopoopo na faamautinoa atu ai i tagata Isaraelu o loo faatonutonu pea e Ieova mea. Na taʻitaʻia pea e Ieova le nuu e ala ʻi se ao i le ao ma le malamalama o le afi’ i le pō. (Sala. 78:14) E peiseaʻī o lea na fetalai mai Ieova: “Aua e te fefe. Ou te faatasi ma oe ina ia taʻitaʻi ma puipuia oe.” O le mea moni, na latou manaʻomia lenā faamautinoaga ona o se mea o le a tupu.

O le ā le auala na faaalia ai e Ieova le magafagafa i tagata Isaraelu i le Sami Ulaula? (Tagaʻi i le palakalafa e 13)

13, 14. (a) O ā mea sa faia e Ieova na faaalia ai lona magafagafa i tagata Isaraelu i le Sami Ulaula? (e) O le ā le auala na faaalia ai e Ieova lona mana i tagata Aikupito?

13 Faitau le Esoto 14:19-22. Seʻi faapea o loo e iai i inā, ma e lē o mafai ona e sao ese mai i le va o ʻautau a Farao ma le Sami Ulaula. Peitaʻi, ua gaoioi nei le Atua. Ua mou ese le ao sa i luma o tagata Isaraelu ma ua tū i o latou tua. Ua va ai i latou ma tagata Aikupito ma pogisa ai le itu sa iai tagata Aikupito. Peitaʻi, ua matuā malamalama le itu o loo e iai. Ua e iloa atu Mose o loo faaloaloa lona lima i le sami, ona agi malosi mai lea o se matagi mai i sasaʻe ma ua vaeluaina ai le sami. I se auala maopoopo, ua outou savavali faatasi atu nei ma lou aiga, ma au lafumanu i luga o le alititai mātūtū ma le nuu atoa. Ae ua faafuaseʻi ona e iloaina se mea uigaese. E lē o palapalā pe aisā le alititai; ae e mātūtū ma malō e faigofie ona savavali ai i luga tagata. E oo lava i ē na tuai la latou savavali, na mafai ona taunuu ma le saogalemu i le isi itu.

14 Faitau le Esoto 14:23, 26-30. I le taimi lava lenā, ua faanatinati atu Farao e tuliloa outou, ona o lona faamaualuga ma lona valea. Peitaʻi, ua toe faaloaloa e Mose lona lima i luga o le sami, ma ua toe fafati mai galu o le sami lea sa avea ma pā maualuluga ina ua vaeluaina. O le iʻuga, e leai se tasi o Farao ma ana ʻautau e toʻatele na sao mai ai.​—Eso. 15:8-10.

15. O le ā ua e aʻoaʻoina mai i lenei tala e faatatau iā Ieova?

15 E tatou te iloa mai i lenā tala o Ieova o le Atua e fai mea maopoopo, o se uiga e fesoasoani iā i tatou e lagona ai le malupuipuia ma le saogalemu. (1 Kori. 14:33) Ua faaalia mai ai foʻi o Ieova o se leoleo mamoe alofa e tausia ona tagata i ni auala aogā. E faapelepele o ia i le auala e tausia ai i latou, ma puipuia i latou mai i o latou fili. Maʻeu le faamāfanafanaina o i tatou i nei upu moni, a o lata mai le iʻuga o lenei faiga o mea!​—Faata. 1:33.

16. E faapefea ona tatou maua aogā mai i le auala na laveaʻiina ai e Ieova tagata Isaraelu?

16 O loo tausia foʻi e Ieova i aso nei ona tagata o se vaega, i le itu faaleagaga ma le itu faaletino. O le a faaauau ona ia faia faapea a o faagasolo le puapuaga tele lea ua lata tele mai. (Faaa. 7:9, 10) O lea, e tusa pe e talavou pe matutua tagata o le Atua, malolosi pe e lē atoatoa foʻi lo latou malosi, ae e latou te lē popole pe fefefe ai i le taimi o le puapuaga tele. * Nai lo o lea, e latou te manatua upu nei a Iesu Keriso: “Ia tutū i luga ma ia ea i luga o outou ulu, auā ua latalata ona laveaʻiina outou.” (Luka 21:28) O le a iai pea iā i latou lenā mautinoa e tusa pe faasagatau mai Koku, po o le tuufaatasiga o atunuu uma, lea e sili atu lo latou malolosi nai lo o Farao. (Eseki. 38:2, 14-16) Aiseā o le a lototetele ai pea tagata o le Atua? E latou te iloa e lē sui Ieova. O le a toe gaoioi o ia o sē e Laveaʻiina ona tagata, i se auala alofa ma magafagafa.​—Isa. 26:3, 20.

17. (a) E faapefea ona tatou maua aogā mai i tala i le Tusi Paia e faatatau i le auala e tausia ai e Ieova ona tagata? (e) O le ā o le a tatou iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai?

17 O faaaʻoaʻoga sa talanoaina i lenei mataupu, ua na o nisi ia o faaaʻoaʻoga e faataʻitaʻi mai ai le auala agalelei ma magafagafa e tausia, taʻitaʻia, ma laveaʻiina ai e Ieova ona tagata. A o e manatunatu i na faaaʻoaʻoga, ia mātau ni vala iloagatā e faatatau i uiga o Ieova. O le faia faapea, o le a atili ai ona tamau i lou mafaufau ma pāʻia ai lou loto i na uiga matagofie, faamalosia lou alofa i le Atua faapea lou faatuatua iā te ia. O le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai auala e tatou te faaaʻoaʻo ai iā Ieova, i le faaalia o le magafagafa i isi. O le a tatou taulaʻi atu i aiga, le faapotopotoga Kerisiano, ma le faiva i le fanua.

^ pala. 3 Ua faapea mai Josephus, o se tusitala o le talafaasolopito o Iutaia, e 12 tausaga o Samuelu i le taimi na tupu ai lenā mea.

^ pala. 16 E talafeagai ona faapea atu o le a iai i latou e sao mai iā Amaketo e lē atoatoa lo latou malosi. A o iai Iesu i le lalolagi, na ia faamālōlōina tagata na aafia i “maʻi tigāina uma,” ma o se faaataga lea o le mea o le a ia faia mo i latou e sao mai iā Amaketo, ae e lē mo ē o le a toetutū mai. (Mata. 9:35) E lē taumatea o i latou o le a toe faatutūina mai e matuā malolosi o latou tino.