Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 40

Ia Finafinau Pea e Pei o Peteru

Ia Finafinau Pea e Pei o Peteru

“Le Alii e, ia e maliu ese atu, auā o aʻu o se tagata agasala.”—LUKA 5:8.

PESE 38 E na te Faamalosia Oe

AOTELEGA a

1. O ā faalogona o Peteru ina ua maua faavavega le tele o iʻa?

 NA ALU le pō atoa o fagota Peteru ae e leai se iʻa na maua. E ui i lea, na fetalai atu Iesu iā te ia: “Ia tuutuu atu le vaa i le mea loloto, ma lafo ifo a outou upega ina ia maua ai ni iʻa.” (Luka 5:4) Na masalosalo Peteru pe e maua se iʻa, ae na faalogo pea i le faatonuga a Iesu. Na lafo ifo a latou upega ma amata ai ona masaesae ona o le tele o iʻa. Na iloa e Peteru ma ē na faatasi ma ia, o se vavega le mea na tupu ma ua “matuā ofo” ai. Na faapea atu Peteru: “Le Alii e, ia e maliu ese atu, auā o aʻu o se tagata agasala.” (Luka 5:​6-9) E foliga mai na manatu Peteru e lē agavaa o ia e faatasi ma Iesu.

2. Aiseā e aogā ai iā i tatou le suʻesuʻeina o le faaaʻoaʻoga a Peteru?

2 E saʻo le manatu o Peteru o ia “o se tagata agasala.” O loo taʻua i le Tusi Paia, na faia e Peteru i nisi taimi ni faamatalaga ma gaoioiga na mulimuli ane toe salamō ai. Pe e tutusa ou faalogona ma faalogona o Peteru? Po o e tauivi ma se uiga lē lelei po o se tuʻinanauga agasala ua leva ona iā te oe? Pe afai o lea, e mafai ona faalaeiauina oe e ala i le suʻesuʻeina o le faaaʻoaʻoga a Peteru. Aiseā? Seʻi manatu i le mea lenei: Na mafai lava ona lē faaaofia i le Tusi Paia vaivaiga o Peteru. Peitaʻi e ala i le agaga paia, na faamauina vaivaiga o Peteru ina ia fai ma lesona iā i tatou. (2 Timo. 3:​16, 17) O le iloaina e iai vaivaiga ma faalogona o Peteru e pei o i tatou, e fesoasoani e tatou te malamalama ai e lē faatalitalia e Ieova i tatou ina ia lelei atoatoa. E finagalo Ieova ina ia tatou finafinau ma taumafai pea e ui i o tatou vaivaiga.

3. Aiseā e manaʻomia ai ona tatou finafinau pea?

3 Aiseā e manaʻomia ai ona tatou finafinau pea? Talu ai e mafai ona faaleleia se mea pe a faataʻitaʻi pea. O se faataʻitaʻiga, e tele tausaga e faaalu e se tagata fai musika ina ia faalelei ai ona tomai tau musika. Atonu e tele nota e sesē ona tāina, ae afai e faataʻitaʻi pea e mautinoa o le a faaleleia lona tomai. E tusa lava foʻi pe avea o ia o se tagata tomai i le fai musika, ae e iai lava le taimi e sesē ai ana nota. E ui i lea e lē faavaivai ai o ia. E faaauau ona ia galue e faaleleia lona tomai. E faapena foʻi i tatou, e tusa pe e tatou te manatu ua foʻia se vaivaiga ae e iai lava taimi e tatou te sesē ai. Peitaʻi, e faaauau ona tatou galulue e faaleleia lenā vaivaiga. E tatou te faia ni faamatalaga po o ni gaoioiga e toe salamō mulimuli ane ai, ae e tatou te lē faavaivai ai ma e fesoasoani Ieova iā i tatou ina ia agaʻigaʻi pea i luma. (1 Pete. 5:10) Seʻi o tatou iloiloina le faaaʻoaʻoga a Peteru o le finafinau. O le alofa mutimutivale o Iesu iā Peteru e ui i ona vaivaiga, e mafai ona uunaʻia ai i tatou e faaauau ona auauna iā Ieova.

O VAIVAIGA O PETERU MA FAAMANUIAGA NA OLIOLI AI

O le ā le auala e te tali atu ai pe ana faapea e tupu iā te oe le mea na oo iā Peteru? (Tagaʻi i le palakalafa e 4)

4. I le Luka 5:​5-10, na faapefea ona faamatalaina e Peteru o ia lava, ae na faapefea ona faalaeiauina o ia e Iesu?

4 E lē o taʻua i le Tusi Paia le māfuaaga na faapea mai ai Peteru o ia “o se tagata agasala” po o agasala na ia mafaufau i ai. (Faitau le Luka 5:​5-10.) Ae atonu na ia faia ni mea sesē matuiā. Na silafia e Iesu le fefe o Peteru, atonu na māfua ona o ona lava faalogona lē agavaa. Ae na silafia foʻi e Iesu e mafai ona faamaoni pea Peteru. O lea na fetalai atu ma le agalelei Iesu iā Peteru, “aua e te toe fefe.” O le maufaatuatuaina e Iesu o Peteru, na matuā suia ai lona olaga. Mulimuli ane na tuua e Peteru ma lona uso o Aneterea le la pisinisi faifaiva, ma avea ma soo o le Mesia lea na iʻu ai i le tele o faamanuiaga.—Mare. 1:​16-18.

5. O ā faamanuiaga na maua e Peteru ona o le manumalo i ona faalogona lē lelei ma talia le valaaulia a Iesu?

5 E tele mea lelei na tofo ai Peteru a o avea ma soo o Keriso. Na ia vaai a o faamālōlōina e Iesu tagata mamaʻi, tutuli temoni ma faatutūina ē ua maliliu. b (Mata. 8:​14-17; Mare. 5:​37, 41, 42) Na molimauina foʻi e Peteru se vaaiga mamalu o le Malo o Iesu i le lumanaʻi, o se vaaiga e lē mafaagaloina. (Mare. 9:​1-8; 2 Pete. 1:​16-18) Ioe, na vaaia e Peteru mea e na te leʻi faatalitalia. E mautinoa na fiafia o ia ona na ia manumalo i ona faalogona lē lelei, ma tofo ai i na faamanuiaga uma.

6. Pe na vave ona foʻia e Peteru ona vaivaiga? Ia faamatala.

6 Na faaauau ona tauivi Peteru ma ona vaivaiga e ui i mea mataʻina na vaai ma faalogo i ai. Seʻi manatu i ni faaaʻoaʻoga. Ina ua faamatala e Iesu o le a puapuagatia ma maliu e faataunuu ai valoaga o le Tusi Paia, na vavao o ia e Peteru. (Mare. 8:​31-33) Na faaauau ona finau Peteru ma isi aposetolo po o ai o i latou e sili. (Mare. 9:​33, 34) I le pō mulimuli a o leʻi maliu Iesu, na osofaʻia ai e Peteru se tamāloa ma tipiesea lona taliga. (Ioa. 18:10) I le pō lava lenā, na fefe ai Peteru ma ia faafitia faatolu lana uō o Iesu. (Mare. 14:​66-72) O le iʻuga, na tagi masūsū ai Peteru.—Mata. 26:75.

7. O le ā le avanoa na tuuina atu iā Peteru ina ua toetū Iesu?

7 E leʻi tuulafoaʻia e Iesu lona aposetolo ua lotovaivai. Ina ua toetū Iesu, na ia tuuina atu iā Peteru le avanoa e faamaonia ai lona alofa iā te ia. Na valaaulia e Iesu Peteru e auauna ma le lotomaulalo e leoleoina ana mamoe. (Ioa. 21:​15-17) Na mulimuli Peteru i le fetalaiga a Iesu. Na iai Peteru i Ierusalema i le aso o le Penetekoso, ma avea ai o se tasi na muamua faauuina i le agaga paia.

8. O le ā le mea sesē matuiā na faia e Peteru i Anetioka?

8 E ui o Peteru o se Kerisiano faauuina, ae na ia tauivi pea ma ona vaivaiga. I le 36 T.A., na iai Peteru ina ua faauuina i le agaga paia le tagata o Nuu Ese o Konelio lea na avea ma faamaoniga manino o le ʻlē faailoga tagata o le Atua,’ ma o le taimi foʻi lenā ua mafai ona avea tagata o Nuu Ese ma vaega o le faapotopotoga Kerisiano. (Galu. 10:​34, 44, 45) Ua mafai nei ona aai faatasi Peteru ma tagata o Nuu Ese, o se mea e na te leʻi faia muamua. (Kala. 2:12) Ae na manatu nisi Kerisiano i Iutaia e lē tatau ona aai faatasi Kerisiano Iutaia ma Kerisiano mai i Nuu Ese. Ina ua ō mai nisi o na Kerisiano Iutaia i Anetioka, e leʻi toe aai faatasi Peteru ma ona uso mai i Nuu Ese atonu ina neʻi lē fiafia Kerisiano Iutaia iā te ia. Ina ua mātauina e le aposetolo o Paulo le faagutugutulua o Peteru, na ia aʻoaʻia ai o ia i luma o tagata. (Kala. 2:​13, 14) E ui lava i le mea sesē a Peteru na fai, ae na ia finafinau pea. O le ā na fesoasoani iā te ia?

O LE Ā NA FESOASOANI IĀ PETERU INA IA FINAFINAU AI PEA?

9. E faapefea ona faamatilatila i le Ioane 6:​68, 69 le faamaoni o Peteru?

9 O Peteru o se soo faamaoni. E leʻi faavaivai o ia i le mulimuli atu pea iā Iesu. I se tasi taimi, na faaalia ai e Peteru lona faamaoni ina ua faia e Iesu se faamatalaga e leʻi malamalama i ai ona soo. (Faitau le Ioane 6:​68, 69.) Nai lo o le faatalitali iā Iesu mo se faamalamalamaga, e leʻi toe mulimuli le toʻatele o ona soo iā te ia. Ae e leʻi faia faapea e Peteru. Na ia iloa e na o Iesu e iai “upu o le ola e faavavau.”

E faapefea ona faalaeiauina oe ona o le mautinoa o Iesu iā Peteru? (Tagaʻi i le palakalafa e 10)

10. Na faapefea ona faailoa atu e Iesu lona mautinoa iā Peteru? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

10 E leʻi tuulafoaʻia e Iesu Peteru. I le pō mulimuli o le soifuaga o Iesu i le lalolagi, na silafia e Iesu o le a tuulafoaʻia o ia e Peteru ma isi aposetolo. Ae na faailoa atu e Iesu lona mautinoa o le a toe foʻi mai Peteru, ma o le a tumau ona faamaoni iā te ia. (Luka 22:​31, 32) Na malamalama Iesu i lenei mea moni: “Ua naunau i ai le loto, ae ua vaivai le tino.” (Mare. 14:38) O lea e ui ina faafitia e Peteru o ia, ae e leʻi tuulafoaʻia ai e Iesu lona aposetolo. Ina ua toetū Iesu, na faaali atu o ia iā Peteru a o iai na o ia. (Mare. 16:7; Luka 24:34; 1 Kori. 15:5) O lenā mea e mautinoa na matuā faalaeiauina ai le aposetolo ua lotovaivai.

11. Na faapefea ona faamautinoa atu e Iesu iā Peteru o le a tausia o ia e Ieova?

11 Na faamautinoa atu e Iesu iā Peteru o le a tausia o ia e Ieova. Ina ua toetū Iesu, na ia toe saunia faavavega le tele o iʻa mo Peteru ma isi aposetolo. (Ioa. 21:​4-6) E lē taumatea o lenā vavega na mautinoa ai e Peteru, e faigofie ona saunia e Ieova meafaitino e na te manaʻomia. Atonu na manatua ai e le aposetolo fetalaiga a Iesu, o le a tausia e Ieova i latou e “faaauau pea ona . . . saʻili muamua le Malo.” (Mata. 6:33) O lea, na faamuamua ai e Peteru le talaʻiga nai lo o lana pisinisi faifaiva. Na ia molimau atu ma le lototele i le aso o le Penetekoso 33 T.A., ma fesoasoani i le faitau afe o tagata ina ia talia le tala lelei. (Galu. 2:​14, 37-41) Mulimuli ane, na ia fesoasoani i tagata Samaria ma tagata o Nuu Ese ina ia talitonu i le Keriso. (Galu. 8:​14-17; 10:​44-48) O lea, na faaaogā e Ieova Peteru i se auala mataʻina ina ia tosina mai ai ituaiga uma o tagata i le faapotopotoga.

O LE Ā UA TATOU AʻOAʻOINA?

12. E faapefea ona fesoasoani le faaaʻoaʻoga a Peteru iā i tatou pe afai o loo faaauau ona tatou tauivi ma se vaivaiga?

12 E mafai ona fesoasoani Ieova iā i tatou ina ia finafinau pea. Atonu e faigatā ona tatou faia faapea, aemaise pe afai ua umi ona tatou tauivi ma se vaivaiga. Atonu e iai taimi e tatou te manatu ai e faigatā atu o tatou vaivaiga nai lo o vaivaiga na tauivi ma Peteru. Ae e mafai ona foaʻi mai e Ieova le malosi e tatou te faaauau ai pea. (Sala. 94:​17-19) O se faataʻitaʻiga, na ola se tasi o uso i se olaga faatauatane mo le tele o tausaga a o leʻi aʻoaʻoina le upu moni. Ae na maumauaʻi o ia e tuulafoaʻia lenā olaga lē mamā. E ui i lea, e iai taimi na tauivi ai lenā uso ma tuʻinanauga sesē. O le ā na fesoasoani iā te ia ina ia finafinau ai pea? Na ia faapea mai: “E fesoasoani mai Ieova iā te aʻu.” Na ia faapea atili mai: “O le agaga o Ieova . . . , ua mafai ai ona ou ola pea i le upu moni . . . Ua mafai ona faaaogā aʻu e Ieova ma e faaauau ona ia faamalosia aʻu e ui i oʻu vaivaiga.”

Na amata le auaunaga faataimi atoa a Horst Henschel iā Ianuari 1, 1950. Pe e te manatu na ia salamō i le faaaogā o lona ola e auauna ai iā Ieova? (Tagaʻi i palakalafa e 13, 15) d

13. E tusa ai ma le Galuega 4:​13, 29, 31, e faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Peteru? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

13 E pei ona tatou mātauina, e tele taimi na fefe ai Peteru i tagata. Ae na mafai ona ia gaoioi ma le lototele ona na ia tatalo mo le malosi. (Faitau le Galuega 4:​13, 29, 31.) E mafai foʻi ona foʻia mea e tatou te fefefe ai. Seʻi manatu i le mea na tupu iā Horst, o se uso talavou na ola i Siamani i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E iai taimi na faʻalo ai o ia iā Hitila ona o omiga i le aʻoga. E leʻi otegia o ia e ona mātua, ae na latou tatalo faatasi iā Ieova mo le lototele. O le fesoasoani a ona mātua ma le faalagolago iā Ieova, na maua ai e Horst le lototele e solitū ai. Mulimuli ane na ia faapea mai: “E leʻi tuulafoaʻia lava aʻu e Ieova.” c

14. E faapefea ona fesoasoani leoleo mamoe alolofa i ē ua lotovaivai?

14 E lē tuulafoaʻia i tatou e Ieova ma Iesu. Ina ua uma ona faafitia e Peteru le Keriso, e iai se filifiliga tāua sa tatau ona ia faia. Po o le a faavaivai o ia po o le a finafinau pea e avea ma soo o Keriso? Na ʻaiʻoi atu Iesu iā Ieova ina ia lē mou atu le faatuatua o Peteru. Na faailoa atu e Iesu iā Peteru lana tatalo ma lona mautinoa, o le a toe foʻi mai Peteru e faamalosi i ona uso i se taimi mulimuli ane. (Luka 22:​31, 32) E lē taumatea na matuā faalaeiauina Peteru ina ua ia manatua upu a Iesu. Pe a manaʻomia ona faia se filifiliga tāua i o tatou olaga, e mafai ona faaaogā e Ieova leoleo mamoe alolofa e saunia le fesoasoani e tatou te manaʻomia e tutumau ai ma le faamaoni. (Efe. 4:​8, 11) O Paul o sē ua leva ona auauna o se toeaina, e taumafai o ia e saunia lenā faamāfanafanaga. E fesili atu o ia i ē ua tau faavaivai ina ia mafaufau i le auala na tosina mai ai i latou e Ieova i le upu moni. E na te faamautinoa atu iā i latou o le alofa faamaoni o Ieova e na te lē tuulafoaʻia ai i latou. Na ia faapea mai, “Ua ou mātauina ona o le fesoasoani a Ieova, ua mafai ai e le toʻatele ua lotovaivai ona finafinau pea.”

15. E faapefea ona faamaonia i le faaaʻoaʻoga a Peteru ma Horst le moni o le folafolaga i le Mataio 6:33?

15 E pei ona tausia e Ieova manaʻoga faaletino o Peteru ma isi aposetolo, o le a ia tausia foʻi o tatou manaʻoga faaletino pe a faamuamua le talaʻiga i o tatou olaga. (Mata. 6:33) Ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na tomānatu ai Horst lea na taʻua muamua pe paeonia. Ae ona o lona lē tagolima, na masalosalo ai pe faamata e mafai ona ia tausia ona manaʻoga faaletino ma auauna o se paeonia. O le ā lana filifiliga o le a fai? Na filifili o ia e tofotofo iā Ieova, e ala i le talaʻi i le vaiaso atoa o le asiasiga a le ovasia o le matagaluega. Na faateʻia o ia i le faaiʻuga o le vaiaso ina ua tuuina atu e le ovasia se teutusi iā te ia, ma e leʻi faailoa atu e le ovasia le tagata na aumai ai. Na iai i le teutusi se tupe telē e fesoasoani i lana paeonia mo le tele o masina. Na vaai Horst i lenei meaalofa o se faamautinoaga o le tausiga a Ieova. Na ia faamuamua manaʻoga o le Malo i lona olaga atoa.—Mala. 3:10.

16. Aiseā e aogā ai ona tatou iloiloina le faaaʻoaʻoga a Peteru ma tusi na ia tusia?

16 E mautinoa le matuā fiafia o Peteru ona e leʻi tuua o ia e Iesu e pei ona ia talosaga atu ai. Na faaauau ona toleni o ia e le Keriso ina ia avea o se aposetolo faamaoni ma o se faaaʻoaʻoga mataʻina mo Kerisiano. O lenā toleniga e tatou te aʻoaʻoina ai le tele o lesona tāua. Na faailoa mai e Peteru le tele o na lesona i tusi e lua na ia auina atu i faapotopotoga i le uluaʻi senituri. I le mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai ni lesona mai i na tusi ma le auala e faatatauina ai i aso nei.

PESE 126 Ia Mataala, Tutū Mausalī, Ia Faamalolosi

a Ua saunia lenei mataupu e avea ma faamautinoaga i ē o loo tauivi ma vaivaiga ma finafinau pea e auauna ma le faamaoni iā Ieova.

b O le tele o mau o loo iai i lenei mataupu o loo sii mai i le Evagelia a Mareko. E foliga mai na ia faamaumauina mea na faalogo ai iā Peteru, o se tasi na vaaitino i na mea.

c Tagaʻi i le vitiō Horst Henschel: O Ieova Loʻu Olo Malosi i le jw.org.

d FAAMATALAGA O ATA: E pei ona vaaia i le ata, na tatalo faatasi Horst Henschel ma ona mātua ma faalaeiauina o ia ina ia tumau pea ma le faamaoni.