Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

TALAAGA O LE SOIFUAGA

Na “Agalelei Mai Ieova” iā i Ma‘ua

Na “Agalelei Mai Ieova” iā i Ma‘ua

E LE‘I leva ona ma taunuu ma la‘u avā o Danièle i le faletalimālō, ae fai mai le teine tali telefoni: “Faamolemole lau susuga pe e mafai ona e viliina leoleo.” O le taimi lea e le‘i leva ona ma taunuu i Gabon, o se atunuu i Aferika i Sisifo sa faasā ai la tatou galuega i vaitausaga o le 1970.

O le vave o le mafaufau o Danièle na ia musumusu mai ai: “Aua e te viliina leoleo, o lea ua i ‘ī.” O le taimi lea, ua tū le taavale leoleo i luma o le faletalimālō, ma e le‘i umi lava ae ave i ma‘ua e leoleo. Ou te talisapaia le musumusu mai o Danièle, ua maua ai le taimi e tuu ai nisi o pepa i se tasi o uso.

A o matou aga‘i i le ofisa o leoleo, sa ou mafaufau i le lelei o le iai o se avā e lototele ma malosi faaleagaga. O se tasi lea o faata‘ita‘iga o le tele o taimi na ma galulue soosootau‘au ai ma Danièle. Ae se‘i o‘u faamatalaina atu le māfuaaga na ma asiasi ai i atunuu nei sa faasāsā ai le galuega tala‘i.

NA FAAPUPULA E IEOVA O‘U MATA

Na ou fanau mai i se aiga e malolosi i le lotu Katoliko i le 1930, i se tama‘i aai i Falani i mātū e ta‘ua o Croix. Sa auai lo matou aiga i Misasā i vaiaso ta‘itasi, ma na malosi lo‘u tamā i le lotu. Peita‘i, atonu o le 14 o o‘u tausaga na tupu ai se mea na ou iloa ai le faagutugutulua o le lotu.

Sa iai ‘autau a Siamani i totonu o Falani a o faagasolo le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Pe a fai lauga a le matou patele, e masani ona ia faalaeiauina i matou ina ia lagolagoina le faigāmalo a le Nasi sa iai i Vichy. Sa faate‘ia i matou i ana lauga. E pei o le to‘atele o tagata Falani, e masani ona matou faalogologo nanā i tala fou mai i le BBC ina ia iloa ai tala e faatatau i le isi itu taua. Peita‘i, na sui faafuase‘i le itu e lagolagoina e le patele, ma na ia faatulagaina se sauniga e tapua‘ia ai le taulau manuia o le isi itu taua iā Setema i le 1944. Na matuā faate‘ia ai lava a‘u, ma amata ai ona ou lē toe talitonuina ta‘ita‘i lotu.

E le‘i leva talu ona uma le taua ae maliu lo‘u tamā. Ua uma ona faaipoipo lo‘u tuafafine matua i le taimi lea, ma o loo nonofo ma lona to‘alua i Peleseuma. O lea, na ou manatu ai o a‘u e tatau ona tausia lo‘u tinā. Na maua la‘u galuega lelei, ma e to‘a‘aga lo‘u pule ma lana fanau i le lotu Katoliko. E ui na telē lo‘u lumana‘i i le kamupani, ae e le‘i umi ae ou feagai loa ma tofotofoga.

Ua avea lo‘u tuafafine o Simone ma Molimau, ma na ia asia i matou i le 1953. Na ia faaaogāina lana Tusi Paia e faailoa mai ai le sesē o a‘oa‘oga a le Lotu Katoliko e pei o le afi i seoli, Tolutasi, ma le ola pea o le agaga pe a oti le tagata. I le taimi muamua, na ou finau i ai e na te lē o faaaogāina le Tusi Paia Katoliko, ae na ou iloa mulimuli ane e sa‘o uma mea na ia faailoa mai. Na ia aumaia fo‘i lomiga tuai o Le Olomatamata, ma na ou faitauina uma i lo‘u potu i le pō. Na vave ona ou iloa o le upu moni lea, ae na ou fefe e avea a‘u o se Molimau a Ieova ne‘i tuli ai a‘u mai i la‘u galuega.

A o faagasolo masina, na faia a‘u lava su‘esu‘ega i le Tusi Paia ma mataupu o Le Olomatamata. Mulimuli ane, na ou filifili loa ou te alu i se Maota mo Sauniga. Na matuā pā‘ia lo‘u loto ona o le alofa na faaalia e le faapotopotoga. Ina ua mavae le ono masina talu ona ma su‘esu‘e ma se tasi o uso ta‘umatuaina, ae ou papatiso loa iā Setema i le 1954. E le‘i umi ae avea fo‘i lo‘u tinā ma lo‘u tuafafine la‘itiiti ma Molimau a Ieova, ma o se mea na ou matuā fiafia ai.

FAALAGOLAGO IĀ IEOVA I LE AUAUNAGA FAATAIMI ATOA

E faanoanoa ona na maliu lo‘u tinā a o toe o ni nai vaiaso faia le tauaofiaga faavaomalo i Niu Ioka i le 1958, lea na ou maua le faaeaga e auai ai. Ina ua fo‘i mai la‘u malaga, ua lē toe iai ni o‘u tiute tauave i le aiga. O lea, na ou faamavae ai mai i la‘u galuega ae amata la‘u paeonia. O le vaitaimi fo‘i lenā sa ma faamau ai ma se tuafafine paeonia maelega e igoa iā Danièle Delie, lea na avea ma a‘u avā pele iā Me i le 1959.

Na amata le paeonia a Danièle i oganuu maotua i Brittany, o se vaipanoa e mamao ese mai i lona aiga. Sa ia mana‘omia le lototele ina ia tala‘i atu ai i lenā vaipanoa e malosi ai le lotu Katoliko, ma na ia faaaogāina fo‘i se uila vilivae e tala‘i ai i oganuu maotua. E pei fo‘i o a‘u, o le uiga faanatinati sa uuna‘ia ai o ia ina ia maelega, ona sa ma iloa ua lata mai le i‘uga. (Mata. 25:13) O lona agaga faataulaga, na fesoasoani iā i ma‘ua e tumau ai i le auaunaga faataimi atoa.

I nai aso talu ona uma le ma faaipoipoga, ae tofia loa i ma‘ua i le galuega femalagaa‘i. Sa ma filifili e ola i se olaga faigofie. O le faapotopotoga muamua sa ma asiasi i ai e to‘a 14 tagata tala‘i, ma o le lē tagolima o uso na lē maua ai se fale e ma te nonofo ai. O lea, na ma momoe ai i luga o le pulelaa i le Maota mo Sauniga. E le‘i lelei ai se moe, ae na telē le aogā i o ma tua.

Na ma asia faapotopotoga i la ma tama‘i taavale

E ui i le pisi o le ma faasologa, ae na fetuutuuna‘i lava Danièle i le faasologa o le galuega femalagaa‘i. E masani ona ia faatalitali mai i le ma tama‘i taavale, pe a faafuase‘i ona fai se fono a toeaina. E ui i lea, e lē taitai faitio o ia. E na o le lua tausaga na ma galulue ai i le galuega femalagaa‘i, ae na ma a‘oa‘oina ai le tāua i se ulugalii ona talanoa faamaoni ma galulue soosootau‘au.—Fai. 4:9.

OLIOLI I TOFIGA FOU

I le 1962, na valaaulia ai i ma‘ua mo le 10 masina i le vasega lona 37 o le A‘oga o Kiliata, na faia i Brooklyn i Niu Ioka. E to‘a 100 le matou vasega, ma e 13 ulugalii na a‘o‘oga ai. O lea, o se faaeaga mo i ma‘ua le auai ai i le a‘oga. E manatua pea le tele o mea mananaia a o faatasitasi ai i inā ma nisi o poutū o le upu moni, e pei o Frederick Franz, Ulysses Glass, ma Alexander H. Macmillan.

Na ma fiafia e auai faatasi i le A‘oga o Kiliata

A o faagasolo le a‘oga, na faalaeiauina i matou ina ia atia‘e le tomai o le mātauina o mea. I nisi o Aso Toona‘i pe a māe‘a le a‘oga, ona alu lea o sa matou matamataga i le aai o Niu Ioka. E masani ona fai i Aso Gafua se su‘ega e faatatau i mea na matou matamata ai. O se tagata Peteli e ta‘ita‘ia a matou matamataga. E masani ona fo‘i mai a matou matamataga i afiafi ua vaivai, ae e na te faia mai ni fesili ina ia faigofie ai ona manatua manatu mo le su‘ega. I se tasi Aso Toona‘i, na matou savavali i le aoauli atoa i le aai. Na matou asiasi ai i se fale e vaavaai ai i paneta ma fetu, ma talanoa ai e faatatau i maa tetele ma mea e taape pe a oo mai i le vanimonimo (meteors), ma maa po o mea mai i le vateatea e pa‘u‘ū ifo i le lalolagi (meteorites). I le Falemata‘aga Tau i le Talafaasolopito o le Natura i Amerika, na matou a‘oa‘oina ai ituaiga o kolokotaila eseese. Ina ua matou taunuu i le Peteli, na fesili lē na ta‘ita‘ia le matamataga, “O le ā le eseesega o le meteor ma le meteorite?” Na tali atu ma le vaivai Danièle, “E uumi nifo o le meteorite.

Na ma fiafia e asia o tatou uso ma tuafāfine faamaoni i Aferika

Na matuā faate‘ia i ma‘ua ina ua tofia i ma‘ua i le lālā i Falani, lea na ma auauna ai mo le silia i le 53 tausaga. I le 1976, na tofia ai a‘u e avea ma sooupu o le Komiti o le Lālā, ma na tofia fo‘i a‘u e asiasi i atunuu na faasā pe faatapulaa ai le galuega tala‘i i Aferika ma Sasa‘e Tutotonu. O le māfuaaga lea na ma malaga ai i Gabon, lea na tupu ai le mea na ou faamatalaina i le amataga. O le mea moni, e masani ona ou mafaufau ou te lē agavaa e taulima nei tiute tauave. Ae o le lagolagosua a si a‘u avā o Danièle, na mafai ai ona ou taulimaina so o se faaeaga.

Faaliliuina le lauga a le uso o Theodore Jaracz i le tauaofiaga “Divine Justice” i Pale i le 1988

FESAGA‘IA FAATASI SE TOFOTOFOGA FAIGATĀ

E mai lava i le amataga, e ese lo ma faatāuaina o le ma auaunaga i le Peteli. Na a‘oa‘oina e Danièle le gagana Peretania i totonu o le lima masina a o ma le‘i auai i Kiliata, ma na avea o ia o se faaliliu lelei. Sa matuā faamalieina i ma‘ua i le auaunaga i le Peteli, aemaise le galulue faatasi ai ma le faapotopotoga. Ou te manatua pea ma malaga i nofoaafi i Pale i le leva o le pō, e ui sa ma lagona le vaivai ae na ma fiafia i le faia o su‘esu‘ega faale-Tusi Paia e aga‘iga‘i i luma. Ae e faanoanoa, ona sa faafuase‘i ona suia le tulaga o le soifua mālōlōina o Danièle, ma lē toe maua ai lona malosi sa iai.

O le 1993 na aafia ai o ia i le kanesa o le susu. Na matuā faigatā lava togafitiga, lea na aofia ai se taotoga ma vailaau malolosi o le chemotherapy. I le 15 tausaga mulimuli ane, na toe aafia ai o ia i le kanesa ma na sili atu ona tugā le taimi lea. Peita‘i, na ia faatāua pea lona faaeaga o se tagata faaliliu. O lea na amata ai ona ia faigaluega ina ua toe malosi.

E ui i le tigāina o le ma‘i o Danièle, ae e le‘i iai se taimi sa ma mafaufau ai e tuua le Peteli. Peita‘i, e iai fo‘i lu‘i o le aafia ai i ma‘i a o iai i le Peteli, aemaise lava pe a lē iloa e isi le tugā o lou tulaga. (Faata. 14:13) E oo lava i le taimi ua lata i le 80 tausaga o Danièle, ae e lē iloa le tugā o lona ma‘i ona e lē suia ona laufofoga fiafia ma ona uiga tauagafau. E lē o ia fo‘i o se tagata e faalogologo tigā. Nai lo o lea, na ia taula‘i e fesoasoani atu i isi, ma na ia iloa o le faalogologo lelei e fesoasoani tele i ē o loo mafatia i le kanesa. (Faata. 17:17) E le‘i manatu Danièle o ia o sē e faufautua, ae na ia faaaogā lona tulaga e fesoasoani ai i tuafāfine e aua le fefefe i le kanesa.

Na ma fesaga‘ia fo‘i se isi lu‘i. Ina ua lē mafai ona toe galue i taimi uma Danièle, na ia lagolagoina a‘u e ala i le fesoasoani mai i le tele o auala. Sa ia faafaigofie le tele o mea mo a‘u, lea na mafai ai ona ou auauna pea o se sooupu o le Komiti o le Lālā mo le 37 tausaga. O se faaa‘oa‘oga, e masani ona ia saunia mea uma ina ia mafai ai ona ma aai i le potu i le aoauli, ma mālōlō faatasi ai i aso ta‘itasi.—Faata. 18:22.

FESAGA‘IA POPOLEGA O ASO TA‘ITASI

Sa iai iā Danièle se vaaiga mautinoa e faatatau i lona tulaga, ma na faanaunau o ia ina ia faaauau ona ola. Na toe aafia o ia i le kanesa mo le taimi lona tolu, ma na ma lagona le lotovaivai. Na matuā vaivai Danièle ona o togafitiga o le kanesa (chemotherapy ma le radiotherapy), ma o nisi taimi e tau lē mafai ai ona ia savali. Na ou matuā mafatia lava i le vaai atu i si a‘u avā o sē sa lelei lana faaliliu, ae o lea ua tau lē manino lana tautala.

E ui na ma lagona ua leai se faamoemoe, ae na ma tatalo faatauanau pea iā Ieova, ma mautinoa e lē tuua e Ieova i tatou i ni tulaga faigatā e lē mafai ona tatou lavātia. (1 Kori. 10:13) Na ma taumafai pea e talisapaia le fesoasoani a Ieova e ala mai i lana Afioga, o foma‘i ma tausima‘i a le Peteli, ma le lagolagosua alofa a lo ma aiga faaleagaga.

E masani ona ma talosaga iā Ieova mo lana ta‘ita‘iga po o lē fea togafitiga e taliaina. E iai le taimi sa lē toe faia ai ni togafitiga. Na lē mafai e le foma‘i sa tausia Danièle mo le 23 tausaga ona faamatala le māfuaaga na ia matapogia ai, pe a māe‘a togafitiga ta‘itasi o le chemotherapy. E na te le‘i iloa fo‘i se isi togafitiga e fai. Na ma lē iloa po o le ā le isi mea o le a fai, ma po o le ā fo‘i o le a tupu. Ae na ma lotofaafetai ina ua malie se tasi foma‘i o le kanesa e na te tausia Danièle. E tai pei lava o lea na saunia e Ieova se isi auala e fesoasoani ai i o ma popolega.

Na ma a‘oa‘oina le tāua o le aua le soona popole i le aso a taeao. E pei ona fetalai Iesu, “e tofu lava le aso ma mea leaga e tutupu ai.” (Mata. 6:34) E ese le aogā o le iai o se vaaiga mautinoa ma le fai o sina tala mālie. Ou te manatua e iai le taimi e le‘i faia ai ni chemotherapy a Danièle mo le lua masina, na ia ‘ata‘ata ma fai mai lana tala ula: “O lea ua ou malosi!” (Faata. 17:22) E ui i ona tigā, ae e ese lona fiafia e faata‘ita‘i ma usu leotele pese fou o sauniga.

O ona uiga mautinoa na mafai ai ona ou taulima o‘u lava popolega. O le mea moni, i le 57 tausaga talu ona ma faaipoipo, sa ia tausia o‘u mana‘oga uma. E oo lava i le auala e falai ai fuāmoa e le‘i mana‘o e faasino mai. Ae ina ua oo i le taimi ua matuā tugā lona ma‘i, na ou a‘oa‘oina loa le auala e fufulu ai ipu, fai tagamea, ma kukaina nai mea‘ai faigofie. E fai si tele o ipu na ta‘ei iā te a‘u, ae na ou fiafia e fai mea e faafiafia ai o ia. *

LOTOFAAFETAI I LE AGALELEI O IEOVA

Pe a toe tepa i tua, ou te a‘oa‘oina ni lesona mai i faigatā na oo iā i ma‘ua ona o le faalētonu o le soifua mālōlōina, ma le soifua matua. Muamua, ia faatāuaina a tatou paaga peleina, e ui i lo tatou tulaga pisi. E tatau fo‘i ona faaaogā lelei le taimi o lo tatou talavou e tausia ai ē e pele iā i tatou. (Fai. 9:9) Lua, e lē tatau ona tatou soona popole i mea lāiti, ma lē amana‘ia ai le tele o faamanuiaga o loo tatou olioli ai i aso ta‘itasi.—Faata. 15:15.

Pe a toe mafaufau i la ma auaunaga faataimi atoa, e lē mafai ona ou faafitia le mea moni na faamanuia i ma‘ua e Ieova e sili atu i mea na ma mafaufau i ai. Ua ou tofo i faalogona o le faisalamo lea na faapea mai: “Ua agalelei mai Ieova iā te a‘u.”—Sala. 116:7.

^ pala. 32 Na maliu le tuafafine o Danièle Bockaert a o sauniunia lenei mataupu, i le 78 o ona tausaga.