Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Feiloaʻi i le Parataiso!”

“Feiloaʻi i le Parataiso!”

“O le a ta faatasi ma oe i le Parataiso.”​—LUKA 23:43.

PESE: 145, 139

1, 2. O ā nisi o manatu eseese e faatatau i le Parataiso?

A O TUUA e sui usufono mai i isi atunuu se tauaofiaga sa faia i Seoul i Korea, na talotalo atu iā i latou uso ma tuafāfine Korea ma valaau atu, “Feiloaʻi i le Parataiso!” Maʻeu se vaaiga faamomoiloto! Ae o le ā le parataiso lea na taʻua e na uso ma tuafāfine?

2 E eseese manatu o tagata e uiga i le Parataiso. E manatu nisi ua na o ni moomooga faivavale. Ua faapea mai nisi, o le parataiso o so o se mea e maua ai le fiafia ma le faamalieina. E ono manatu se tamāloa o loo galala i le fia ʻai, e pei o loo iai i le parataiso pe a iai i se faiga‘ai tele. I le senituri lona 19, na asiasi atu ai se fafine i se vanu e lilofia i fugālaau mananaia, ma na ia faapea mai, “O le parataiso lenei!” O loo faaigoaina pea lenā vanu o le Parataiso, e ui e toʻa ai le kiona i tausaga taʻitasi. Ae o le ā sou manatu, o le ā e faasino i ai le Parataiso? Po o e faamoemoe e te ola i le Parataiso?

3. O fea i le Tusi Paia na ta‘ua muamua ai le parataiso?

3 O loo taʻua i le Tusi Paia se parataiso na iai i aso ua mavae ma se parataiso i le lumanaʻi. O loo taʻua manatu e faatatau i le Parataiso i le tusi muamua o le Tusi Paia. I le faaliliuga o le Douay Version a le lotu Katoliko lea na faaliliuina mai i le gagana Latina, o loo faaupu ai le Kenese 2:8 e faapea: “Ua totōina e le Alii le Atua se parataiso o fiafiaga mai i le amataga: lea na ia tuuina i ai [Atamu] o lē na ia faia.” (O upu matamatatetele e ā matou.) O loo taʻua i Tusitusiga Eperu le faatoʻaga o Etena. O le upu Etena o lona uiga o le “Fiafia,” ma e mautinoa sa matagofie lenā faatoʻaga. Sa anoanoaʻi meataumafa, iai vaaiga matagofie, ma sa nonofo filemu foʻi tagata ma le tele o manu.—Kene. 1:29-31.

4. Aiseā e mafai ai ona tatou faapea atu o le faatoʻaga o Etena o se parataiso?

4 O le upu Eleni ua faaliliuina mai ai le upu Eperu mo le “faatoʻaga” o le pa·raʹdei·sos. Ua faamatalaina lenā upu i le lomifefiloi a M’Clintock ma Strong e faapea: “O se faatoʻaga telē e matagofie ma malupuipuia. E iai laau maualuluga, ma o le tele o na laau e fua tele mai. E faasūsūina na laau i vaitafe mamā, ma i auvai o na vaitafe e tataa ai le tele o antelopes (o se ituaiga o ʻaila) po o mamoe. O le vaaiga lenā sa iai i mafaufau o tagata Eleni e faatatau i le parataiso.”​—Faatusatusa i le Kenese 2:15, 16.

5, 6. Aiseā na lē mafai ai ona toe ola Atamu ma Eva i le Parataiso, ma o le ā le fesili ua taumānatu ai nisi?

5 Na tuuina e le Atua Atamu ma Eva i lenā parataiso. Peitaʻi, e leʻi tumau ona la iai i inā. Aiseā? E tuuaʻia lava i laʻua ona e la te leʻi usiusitaʻi i le Atua. O lea, e leʻi mafai ona toe ola i laʻua i le Parataiso faapea foʻi ma la laʻua fanau. (Kene. 3:23, 24) E ui lava e leʻi toe nofoia e nisi lenā faatoʻaga, ae na iai pea seʻia oo i le taimi o le Lolo i aso o Noa.

6 E ono taumānatu nisi, ‘Po o le a iai se taimi e mafai ona toe olioli ai tagata i se Parataiso i le lalolagi?’ O le ā se mea ua tatou aʻoaʻoina mai i faamatalaga a le Tusi Paia? Pe afai e te faamoemoe e ola faatasi ma ē e pele iā te oe i le Parataiso, pe e iai se faavae mautū o lou faamoemoe? Aiseā e te mautinoa ai o le a toe iai le Parataiso?

FAAMAONIGA O LE A IAI LE PARATAISO

7, 8. (a) O le ā le folafolaga sa faia e le Atua iā Aperaamo? (e) O le ā atonu na mafaufau i ai Aperaamo ona o lenā folafolaga?

7 E maua tali o na fesili i le Tusi Paia, lea na faagaeeina e Lē na faia le uluaʻi Parataiso. Ia mātau le fetalaiga a le Atua i lana uō o Aperaamo e faapea, o le a Ia matuā faato‘ateleina lana fanau ‘e pei o oneone o le matafaga.’ Na fai atu foʻi e Ieova lenei folafolaga tāua: “O lau fanau e maua ai e nuu uma o le lalolagi faamanuiaga talu ai ua e faalogo i lo‘u leo.” (Kene. 22:17, 18) Na toe fai atu e le Atua lenā folafolaga i le atalii o Aperaamo faapea le atalii o lona atalii.​—Faitau le Kenese 26:4; 28:14.

8 E lē o taʻua i le Tusi Paia sa manatu Aperaamo e faapea, o le a maua e tagata lo latou taui i se parataiso i le lagi. O lea, ina ua fetalai le Atua o le a maua e “nuu uma o le lalolagi” faamanuiaga, e lē taumatea sa mafaufau Aperaamo i faamanuiaga o le a maua i luga o le lalolagi. E mautinoa o le a faaleleia le tulaga o mea mo “nuu uma o le lalolagi,” auā o le Atua lava ia na faia lenā folafolaga. Pe na iai nisi mea na tutupu i tagata o le Atua e lagolagoina ai lenā manatu?

9, 10. O ā isi folafolaga na mautinoa ai e auauna a le Atua o le a iai faamanuiaga i le lumanaʻi?

9 Na taʻua e Tavita o se tasi na tupuga mai iā Aperaamo, o le a iai le taimi i le lumanaʻi e tafiesea ai “i latou e faia mea e lē tonu” ma “ē e fai mea leaga.” O le iʻuga, ‘o le a lē toe iai le tagata amioleaga.’ (Sala. 37:1, 2, 10) Ae “o ē e agamalu, e fai mo i latou le lalolagi, e matuā faafiafiaina fo‘i i latou ona o le tele o le filemu.” Na faagaeeina foʻi Tavita e tusi e faapea: “E fai lava le lalolagi mo ē e amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.” (Sala. 37:11, 29; 2 Samu. 23:2) O le ā se aafiaga o na folafolaga i ē na mananaʻo e faia le finagalo o le Atua? O na folafolaga na latou mautinoa ai e na o tagata amiotonu o le a ola i le lalolagi, ma o le a toe faafoʻisia le Parataiso i le lalolagi e pei o le faatoʻaga o Etena.

10 A o faagasolo taimi, e toetoe o tagata Isaraelu uma na auauna iā Ieova na latou fulitua iā te Ia ma le tapuaʻiga moni. O lea, na faataga ai e le Atua ʻautau a Papelonia e faato‘ilalo ona tagata, faaleagaina lo latou laueleele, ma ave faapagota i latou. (2 No. 36:15-21; Iere. 4:22-27) Peitaʻi, na valoia e perofeta a le Atua pe a mavae le 70 tausaga, o le a toe foʻi ona tagata i lo latou atunuu. Na taunuu na valoaga. Ae e iai foʻi le aogā o na valoaga mo i tatou. A o tatou iloiloina nisi o na valoaga, ia tāmau pea i o tatou mafaufau le parataiso i le lumanaʻi i luga o le lalolagi.

11. Na faapefea ona faataunuuina le Isaia 11:6-9, ma o le ā le fesili o le a tatou iloiloina?

11 Faitau le Isaia 11:6-9. Na valoia e le Atua e ala iā Isaia, pe a toe foʻi Ona tagata i lo latou atunuu, e lē toe faapopoleina i latou i mea e lamatia ai, pe fefefe foʻi i manufe‘ai po o tagata e iai uiga faamanu. O le a saogalemu le fanauiti ma ē matutua. Pe e lē o le tulaga lenā sa iai le faatoʻaga o Etena? (Isa. 51:3) Na taʻua foʻi i le valoaga a Isaia, o le a tumu le lalolagi atoa ae e lē na o le nuu o Isaraelu, “i le poto e uiga iā Ieova e pei ona ufitia o le ilititai i le suāsami.” O afea o le a faataunuuina ai lenā mea?

12. (a) O ā faamanuiaga na tofo ai i latou na toe foʻi mai i le ave faapagota i Papelonia? (e) E faapefea ona tatou iloa o le a iai se isi faataunuuga o le Isaia 35:5-10?

12 Faitau le Isaia 35:5-10. Na toe faamatilatila mai e Isaia, o ē o le a toe foʻi mai i lo latou atunuu, e lē faamata‘uina i latou e tagata pe fefefe foʻi i manu. O le a fua tele mai lo latou laueleele, auā o le a faasūsūina lelei e pei ona sa iai i le faatoʻaga o Etena. (Kene. 2:10-14; Iere. 31:12) Ae pe e na o le pau na o vala o le a faataunuuina? E leai se faamaoniga e iloa ai na faamālōlōina faavavega i latou na toe foʻi mai. O se faataʻitaʻiga, e leʻi faapupulaina mata o ē na tauaso. O lea, sa faailoa mai e le Atua e leʻi oo i le taimi e faamālōlōina ai tagata i le itu faaletino.

13, 14. O ā vala o le Isaia 65:21-23 na tofo ai tagata Iutaia na toe foʻi i lo latou atunuu, ae o le ā le vaega o lenā valoaga e leʻi faataunuuina? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

13 Faitau le Isaia 65:21-23. Ina ua toe foʻi tagata Iutaia i lo latou atunuu, e leʻi lelei le tulaga o fale sa iai, ma e leʻi galueaʻiina foʻi fanua ma togāvine. Ae o le a suia uma na mea, ona o le faamanuia a Ieova. O le a latou maua le fiafia i le fausiaina o fale ma nonofo ai lava i latou. E latou te totōina foʻi faatoʻaga ma olioli i fua o a latou faaeleeleaga.

14 Seʻi mātau se faamatalaga tāua i lenei valoaga, o le a pei o tatou aso “o le umi o aso o le laau.” Po o le a taunuu lenā tulaga? E iai laau e silia i le 1,000 tausaga le umi e ola ai. Ina ia tatou ola umi faapena, e manaʻomia ona matuā lelei lo tatou soifua mālōlōina. Pe e lē o se tulaga matagofie ea pe afai e mafai ona ola tagata e pei ona faamatalaina e Isaia? E mautinoa o le a faataunuuina lenā valoaga.

O le a faapefea ona faataunuuina le folafolaga a Iesu e faatatau i le Parataiso? (Tagaʻi i le palakalafa e 15, 16)

15. Aumai se aotelega o faamanuiaga o loo ta‘ua i le tusi o Isaia.

15 Ia mātau le fesootaʻiga o folafolaga sa talanoaina ma le parataiso i le lumanaʻi: O le a maua e tagata o le lalolagi atoa faamanuiaga mai i le Atua. E leai se tasi o le a fefe i manu pe e faamata‘uina e tagata e iai uiga faamanu. O le a faamālōlōina ē tauaso, tutuli, ma pipili. O le a fausia e tagata o latou lava fale ma olioli i fua o a latou faaeleeleaga. O le a tele atu tausaga e latou te ola ai nai lo o le umi e ola ai laau. O le mea moni, o le a iai se lumanaʻi faapena e pei ona faamaonia i le Tusi Paia. Ae atonu e manatu nisi o loo tatou faauigasesē na valoaga. O le ā sou manatu? O ā ni faamaoniga maumaututū e te talitonu ai o le a iai moni se parataiso i le lumanaʻi? Ua faailoa mai e Iesu le tagata silisili o ē uma na soifua mai se tasi o na faamaoniga.

O LE A E IAI I LE PARATAISO!

16, 17. O le ā le taimi na taʻua ai e Iesu le Parataiso?

16 E ui e leai se sala a Iesu, ae na faasalaina o ia ma faatautau i se laau e maliu ai, faatasi ai ma ni tagata solitulafono Iutaia se toʻalua. A o leʻi oti se tasi o na tagata solitulafono, na ia taʻua Iesu o se tupu ma talosaga atu e faapea: “Iesu e, ia e manatua mai a‘u pe a e oo i lou malo.” (Luka 23:39-42) O loo faamauina i le Luka 23:43 le tali a Iesu, ma e aafia ai lo tatou lumanaʻi. Ua faaliliuina e nisi o faitofā le tali a Iesu e faapea: “E moni ou te fai atu iā te oe, o le asō o le a ta faatasi ai i le Parataiso.” Ia mātau le faaupuga “o le asō.” O le ā na uiga i ai Iesu? E taofi eseese tagata e faatatau i lenā faaupuga.

17 Ua tele ina faaaogā i gagana i aso nei le faailoga o le koma ina ia faamanino ai le uiga o se fuaiupu. Peitaʻi, na seāseā faaaogāina i uluaʻi tusitusiga Eleni faailoga o le kalama. Ua tulaʻi mai ai la se fesili: Pe na faapea atu Iesu, “Ou te fai atu iā te oe, o le asō ta te faatasi ai ma oe i le Parataiso”? po o le mea sa fetalai atu o ia, “Ou te fai atu iā te oe i le asō, o le a ta faatasi ma oe i le Parataiso”? E faaaogā e le ʻaufaaliliu le faailoga o le koma e fua i le auala na latou faauigaina ai le tali a Iesu, ma e maua nei faaliliuga e lua i le tele o Tusi Paia.

18, 19. O le ā lo tatou malamalamaga i le uiga o le faamatalaga a Iesu?

18 Ia manatua sa fetalai Iesu i ona soo: ‘O le a iai le Atalii o le tagata i lalo i le eleele i ao e tolu ma pō e tolu.’ Na fetalai foʻi o ia: “O le a faalataina ma tuuina atu le Atalii o le tagata i lima o tagata, ma latou te fasiotia o ia, ae e toe faatūina o ia i le aso lona tolu.” (Mata. 12:40; 16:21; 17:22, 23; Mare. 10:34) Na taʻua e le aposetolo o Peteru na tupu moni lava lenā mea. (Galu. 10:39, 40) O lea, e leʻi alu Iesu i se Parataiso i le aso na maliliu ai i laʻua ma le tagata solitulafono. Nai lo o lea, sa iai o ia “i le Tuugamau [po o “Heitisi”]” mo ni nai aso seʻia oo i le taimi na toe faatūina ai o ia e le Atua.—Galu. 2:31, 32; fpl. *

19 O lea la ua tatou manino ai i le uiga o upu amata o le tali a Iesu: “E moni ou te fai atu iā te oe i le asō.” Sa masani foʻi ona faaaogā lenā faaupuga i aso o Mose. O se faataʻitaʻiga, o lana faamatalaga i le Teuteronome 6:6, “Ia teu i lou loto upu ia ua ou poloa‘i atu ai iā te oe i le asō.”​—Teu. 7:11; 8:1, 19; 30:15.

20. O ā nisi o faaliliuga e lagolagoina ai lo tatou malamalamaga i le tali a Iesu?

20 E tusa ai ma le tali a Iesu, na taʻua e se tagata faaliliu o le Tusi Paia mai i le vaipanoa na soifua aʻe ai Iesu: “O loo faamatilatila i lea faamatalaga le faaupuga ‘le asō’ ma e tatau ona faitauina faapea, ‘E moni ou te fai atu iā te oe i le asō, o le a ta faatasi i le Parataiso.’ Na fai le folafolaga i le aso lenā, ma o le a faataunuuina i se taimi mulimuli ane. O le auala lenā sa masani ona tautatala ai tagata i atunuu i Asia, e fai le folafolaga i se aso patino ma e mautinoa lava o le a faataunuuina.” Na faaliliuina foʻi i se Tusi Paia i le gagana Suria i le senituri lona lima le tali a Iesu e faapea: “Amene, ou te fai atu iā te oe i le asō o le a ta iai faatasi i le Faatoʻaga o Etena.” E mautinoa le faalaeiauina o i tatou i lenā folafolaga.

21. O le ā le faamoemoe e leʻi maua e le tagata solitulafono, ma aiseā?

21 E leʻi iloa e le tagata solitulafono ua uma ona osia e Iesu se feagaiga ma ona aposetolo faamaoni, ina ia latou iai faatasi ma ia i le Malo o le lagi. (Luka 22:29) E lē gata i lea, e leʻi papatiso foʻi lenā tagata solitulafono. (Ioa. 3:3-6, 12) O lea, e mafai ona tatou faapea atu o le parataiso lea sa taʻua e Iesu o le parataiso i le lalolagi. I tausaga mulimuli ane, na faamatalaina ai e le aposetolo o Paulo se faaaliga e faatatau i se tagata ‘na ave faafuase‘i i le parataiso.’ (2 Kori. 12:1-4) E ese mai i le tagata solitulafono, na filifilia Paulo ma isi aposetolo faamaoni e ō i le lagi e faatasi ai ma Iesu i le Malo. E ui i lea, sa faatatau atu le faamatalaga a Paulo i se “parataiso” i le lumanaʻi. * Pe e aofia ai ma le lalolagi? Po o le a e iai i lenā parataiso?

MEA E MAFAI ONA E FAATALITALIA

22, 23. O ā mea e mafai ona e faatalitalia o le a tutupu i le lumanaʻi?

22 Na ta‘ua e Tavita e iai le taimi o le a ‘fai ai le lalolagi mo ē e amiotonu.’ (Sala. 37:29; 2 Pete. 3:13) Na faasino atu Tavita i le taimi o le a ola ai tagata i le lalolagi i ala amiotonu o le Atua. Ua faapea mai le valoaga i le Isaia 65:22: “E pei o le umi o aso o le laau o aso o lo‘u nuu.” O lona uiga, o le a ola tagata mo le faitau afe o tausaga. Pe e mafai ona e faatalitalia o le a tupu lenā tulaga? Ioe. E tusa ai ma le Faaaliga 21:1-4, o le a liuliualo mai le Atua i tagata, ma o le a faataunuuina ai se tasi o ana folafolaga e faapea, “e lē toe iai se oti” i lana lalolagi fou amiotonu, lea o le a nonofo ai ana auauna.

23 Ua manino mai la, e ui lava e leʻi toe ola Atamu ma Eva i le Parataiso i Etena, ae e lē faapea ai o le a lē toe iai se Parataiso. E pei o le folafolaga a le Atua, ua toeitiiti ona maua lea e tagata i le lalolagi faamanuiaga. Sa faagaeeina Tavita ina ia tusi, o le a fai le lalolagi mo ē e agamalu ma ē e amiotonu ma latou ola ai e faavavau. O valoaga i le tusi o Isaia, e tatau ona faaosofia ai lo tatou naunau mo faamanuiaga matagofie o le a iai i le lumanaʻi. O afea o le a tutupu ai na mea? Pe a faataunuuina le folafolaga a Iesu sa fai i le tagata solitulafono. E mafai ona e iai i le Parataiso. I lenā taimi, o le a moni ai le faamatalaga a sui usufono i Korea sa taʻua i le amataga: “Feiloaʻi i le Parataiso!”

^ pala. 18 Na tusi se polofesa e igoa iā C. Marvin Pate: “E masani ona manatu tagata o le faaupuga ‘o le asō,’ e faasino atu i mea e faasolosolo ona tutupu i totonu o le 24 itula. O le mea e faigatā ai lenā manatu, ona e feteenaʻi ma le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faapea ina ua maliu Iesu, na muamua ‘alu ifo’ o ia i heitisi (Mata. 12:40; Galu. 2:31; Roma 10:7), ona faatoʻā afio aʻe ai lea i le lagi.”

^ pala. 21 Taga‘i i le mataupu “Fesili Mai le ‘Aufaitau” o loo i lenei lomiga.