Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Atia‘e le Amio Pulea

Ia Atia‘e le Amio Pulea

“O le fua o le agaga, o le . . . amio pulea.”​—KALA. 5:22, 23.

PESE: 12136

1, 2. (a) O ā iʻuga o le lē amio pulea o tagata? (e) Aiseā e tāua ai i aso nei lenei mataupu o le amio pulea?

O LE amio pulea o se vala o le fua o le agaga paia. (Kala. 5:22, 23) E faaalia e Ieova le amio pulea i se tulaga lelei atoatoa. Peitaʻi, e lē lelei atoatoa tagata ma o loo tauivi e faaalia pea le amio pulea. O le tele o faafitauli o loo feagai ma tagata i aso nei e māfua mai ona o le lē amio pulea. O le lē amio pulea e ono iʻu ai i le faimeatuu ma lē taulau ai i aʻoga ma galuega. E ono iʻu atu foʻi i le faia o faamatalaga faatigā, onā, faiga sauā, tatala faaipoipoga, aitalafu lē manaʻomia, masaniga lē lelei, faafalepuipui, lagona mafatia, faamaʻi pipisi mai i feusuaʻiga, maʻitaga lē manaʻomia, ma le tele o isi faafitauli.​—Sala. 34:11-14.

2 E manino mai o tagata e lē amio pulea, e latou te faapogaia faafitauli mo i latou lava faapea isi. Ua faateteleina le faafitauli o le lē amio pulea. Na faia se suʻesuʻega i vaitausaga o le 1940 ma iloa ai o se faafitauli i lenā taimi le leai o se amio pulea. Ae i suʻesuʻega lata mai nei na faaalia ai ua matuā faateteleina lenei faafitauli. E lē faateʻia ai tagata aʻoga o le Tusi Paia auā na valoia i le Tusi Paia, o le isi faamaoniga e iloa ai ua tatou ola i “aso e gata ai,”o le iai lea o tagata “e lē amio pulea.”​—2 Timo. 3:1-3.

3. Aiseā e tatau ai i Kerisiano ona atiaʻe le amio pulea?

3 Aiseā e tatau ai ona tatou atiaʻe le amio pulea? Seʻi manatu i māfuaaga tāua nei e lua. Muamua, o tagata e mafai ona pulea o latou faanaunauga e tau leai ni o latou faafitauli tugā. E lē fesuisuiaʻi o latou faalogona, e faigofie ona latou atiaʻe ni faauōga lelei, e lē ita leaga ma aafiagofie i le popolevale ma le lotomafatia. Lua, e maua le finagalo malie o le Atua pe afai e tetee atu i faaosoosoga ma pulea tuʻinanauga sesē. E faamaonia le moni o lenei manatu i le lē taulau o Atamu ma Eva. (Kene. 3:6) Ia mafaufau foʻi i iʻuga faanoanoa ua oo i isi na lē taulau i le faaalia o lenei uiga tāua.

4. O le ā se manatu e faalaeiauina ai so o se tasi o loo tauivi e faaalia le amio pulea?

4 E leai se tagata lē lelei atoatoa e mafai ona ia faaalia atoatoa le amio pulea. E silafia e Ieova o loo tauivi ana auauna e faaalia lenei uiga, ma e finagalo e fesoasoani iā i latou ina ia pulea o latou faanaunauga agasala. (1 Tu. 8:46-50) Talu ai o Ieova o se Uō alofa, ua ia faalaeiauina ma le māfana ē lotofaamaoni o loo fia auauna iā te ia, ae o loo faigatā i nisi taimi ona faaalia le amio pulea. Seʻi o tatou iloilo le faaaʻoaʻoga lelei atoatoa a Ieova. O le a tatou aʻoaʻoina foʻi ni lesona mai i faaaʻoaʻoga lelei o le amio pulea, ma faaaʻoaʻoga lē lelei o loo i le Tusi Paia. O le a tatou tilofaʻia foʻi ni fautuaga aogā e faamalosia ai lo tatou amio pulea.

UA FAATAATIA E IEOVA LE FAAAʻOAʻOGA

5, 6. O le ā se faaaʻoaʻoga o le faaalia e Ieova o le amio pulea?

5 E faaalia e Ieova le amio pulea i se tulaga lelei atoatoa, auā e lelei atoatoa mea uma e na te faia. (Teu. 32:4) Peitaʻi, o i tatou e lē lelei atoatoa. E ui i lea, ina ia malamalama i lenei uiga o le amio pulea, e tatau ona iloilo le faaaʻoaʻoga a Ieova ina ia atili ai ona tatou faaaʻoaʻo iā te ia. O ā nisi o faataʻitaʻiga mataʻina o le faaalia e Ieova o le amio pulea?

6 Seʻi manatu i le auala na faaalia ai e Ieova le amio pulea i lana tali atu i le fouvalega a Satani. Sa tatau ona taulima lenei luʻi. O le luʻi a le Tiapolo e lē taumatea na faatupu ai le feita ma le ʻinoʻino o foafoaga agaga e faamaoni i le Atua. Atonu o ou lagona foʻi na pe a mafaufau i mafatiaga uma ua māfua ona o Satani. Peitaʻi, e leʻi vave ona tali atu Ieova. Na fuafua lelei ma talafeagai le auala na ia tali atu ai. E telegese lona toʻasā ma e tonu le auala na ia taulima ai le fouvalega a Satani. (Eso. 34:6; Iopu 2:2-6) Aiseā? O loo tuu mai e Ieova se taimi ona e lē finagalo ia faaumatia se tasi, ae “e finagalo ia oo uma lava i le salamō.”​—2 Pete. 3:9.

7. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Ieova?

7 O le faaaʻoaʻoga a Ieova i le faaalia o le amio pulea, e tatou te aʻoaʻoina mai ai e tatau foʻi ona tatou mafaufau muamua a o leʻi faia se faamatalaga po o se gaoioiga, ma aua le vavevave e faia se mea. Pe a tulaʻi mai se mataupu tāua, ia faaalu se taimi e mafaufau lelei ai ina ia gaoioi ai ma le poto. Ia tatalo mo le atamai ina ia e tautala pe faia ai le mea saʻo. (Sala. 141:3) E faigofie ona tatou tali atu ma le inainā pe a tatou feita. O le iʻuga, e tatou te toe salamō ai ona o ni faamatalaga na soona lafo po o le vavevave foʻi e fai se gaoioiga.​—Faata. 14:29; 15:28; 19:2.

FAAAʻOAʻOGA LELEI MA FAAAʻOAʻOGA LĒ LELEI A AUAUNA A LE ATUA

8. (a) O fea e tatou te maua ai faaaʻoaʻoga o ē na faaalia le amio pulea? (e) Aiseā na mafai ai e Iosefa ona teena faatosinaga a le avā a Potifara? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

8 O ā faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia o loo faamamafa ai le tāua o le pulea o o tatou faalogona? Atonu e te manatua ni faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia o ē na faaalia le amio pulea ina ua tofotofoina. O se tasi o i latou, o Iosefa le atalii o Iakopo. Na ia faaalia le amio pulea a o auauna ai i le maota o Potifara, o le taʻitaʻiʻau a Farao. Na vaavaai atu le avā a Potifara ua “aulelei ma manaia le fuaitino” o Iosefa, ma taumafai loa e tauanau Iosefa e la te momoe. O le ā na taofia ai Iosefa mai i le lolo atu i le tele o faatosinaga a lenei fafine? E lē taumatea na faaalu e Iosefa se taimi e manatunatu ai i āuga o le a oo i ai pe a lē mataala. Ina ua faateteleina le faaosoosoga, na sola ese Iosefa mai i le fafine. Na faapea atu Iosefa: “Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”​—Kene. 39:6, 9; faitau le Faataoto 1:10.

9. E faapefea ona e sauniuni e tetee atu i faaosoosoga?

9 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Iosefa? E manaʻomia ona tatou sosola ese mai i se faaosoosoga e solia ai tulafono a le Atua. O nisi ua avea nei ma Molimau sa tauivi ma le ʻaitele, inu tele, ulaula, faaaogāina o fualaau faasāina, amioga lē mamā tau feusuaʻiga, ma isi amioga faapena. E ui lava ua uma ona papatiso, ae e ono tofotofoina i latou ina ia toe faia na amioga tuai. Pe a faaosoosoina i tatou ia solia se tulafono a Ieova, ia faamalosia i tatou e ala i le faaalu o le taimi e mafaufau ai i aafiaga leaga faaleagaga e iʻu i ai, pe a lē pulea o tatou faanaunauga agasala. E mafai ona e taumafai e muaʻi iloa tulaga e ono faaosoosoina ai oe, ma filifili pe faapefea ona e ʻalo ese mai ai. (Sala. 26:4, 5; Faata. 22:3) Pe a e feagai ma se faaosoosoga faapena, ia talosaga atu iā Ieova mo le atamai ma le amio pulea ina ia tetee atu ai.

10, 11. (a) O le ā le faaosoosoga o loo fesagaʻia e le toʻatele o talavou i aʻoga? (e) O le ā e fesoasoani i talavou Kerisiano e teena ai le faaosoosoga e faia amioga sesē?

10 E toʻatele talavou Kerisiano o loo fesagaʻi ma le faaosoosoga na oo iā Iosefa. Seʻi manatu iā Kim. O le toʻatele o tamaiti o lana vasega na faia feusuaʻiga, ma e latou te mimita ma faamatala tagata na latou momoe i faaiʻuga o vaiaso. Ae e leai se tala faapena a Kim e faamatala atu. Na ia taʻutino mai o le ese o ia mai i isi tamaiti, e na te lagona ai i nisi taimi e leai se isi o “alofa ma fiafia” atu iā te ia. E manatu tamaiti o lana vasega iā te ia e valea ona e leai sana uō tama. Peitaʻi, na malamalama lelei Kim o le faaosoosoga sili mo le toʻatele o talavou, o le faia lea o feusuaʻiga. (2 Timo. 2:22) E masani ona fesili i ai tamaiti o le vasega po ua momoe ma se tama. O i inā na maua ai e Kim le avanoa e faamatala atu ai le māfuaaga e na te ʻalofia ai le faia o feusuaʻiga. E tatou te mitamita i talavou Kerisiano o loo maumauaʻi e teena le faaosoosoga e faia amioga lē mamā tau feusuaʻiga, ma e mitamita foʻi Ieova iā i latou!

11 O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia faaaʻoaʻoga lapataʻi o ē e leʻi faaalia le amio pulea e tusa ai o feusuaʻiga, ma āuga leaga na iʻu i ai. O so o se tasi o loo feagai ma lenei faaosoosoga e pei o Kim, e lelei ona manatunatu i le tauleʻaleʻa e leai se poto masani lea e taʻua i le Faataoto mataupu e 7. Ia mafaufau foʻi i le gaoioiga na faia e Amanono ma iʻuga matagā na iʻu i ai. (2 Samu. 13:1, 2, 10-15, 28-32) E mafai ona fesoasoani mātua i a latou fanau ia atiaʻe le amio pulea ma le atamai e tusa ai o faigāuō ma le isi itupā, e ala i le talanoaina o lenei mataupu i le tapuaʻiga a le aiga e faaaogā ai nei faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia.

12. (a) Na faapefea ona pulea e Iosefa ona faalogona ina ua feagai ma ona uso? (e) O ā ni tulaga e manaʻomia ai ona pulea o tatou faalogona?

12 E iai se isi mea na tupu na faaalia ai foʻi e Iosefa le amio pulea. Ina ia mafai ona ia iloa loto o ona uso, e leʻi faailoa atu e Iosefa o ia iā i latou ina ua ō mai i Aikupito e faatau atu ni meaʻai. Ina ua matuā ootia ona faalogona, na alu o ia i totonu o le potu ma tagi ai. (Kene. 43:30, 31; 45:1) O lea, pe a faia e se Kerisiano po o sē e pele iā te oe se faaiʻuga lē lelei, o le pulea o ou faalogona e pei o Iosefa e fesoasoani iā te oe e ʻalofia ai le vavevave ona tali atu. (Faata. 16:32; 17:27) Pe a iai foʻi sou tauaiga e faateʻaina, e manaʻomia ona pulea ou faalogona ina ia ʻalofia ai ni fesootaʻiga lē manaʻomia ma i latou. E lē otometi ona tatou faaalia le amio pulea i na tulaga. Peitaʻi, o le a faigofie ona tatou faia faapea pe a iloa o loo tatou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le Atua ma ana taʻiala.

13. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le tupu o Tavita?

13 O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia le faaaʻoaʻoga tāua i le tupu o Tavita. E telē le pule na iā te ia, ae e na te leʻi faaaogā sesē ona o lona ita ina ua faatigā ane Saulo ma Semi. (1 Samu. 26:9-11; 2 Samu. 16:5-10) Peitaʻi, e lē o taimi uma na amio pulea ai Tavita, ona ua tatou iloa lana agasala ma Patesepa ma ona faalogona ita i le ʻaiū o Napalu. (1 Samu. 25:10-13; 2 Samu. 11:2-4) E ui i lea, e mafai ona tatou aʻoaʻoina ni lesona tāua mai iā Tavita. Muamua, e manaʻomia ona faaeteete ovasia Kerisiano ma faaalia le amio pulea ina ia lē faaaogā sesē ai lo latou tulaga pule. Lua, e lē tatau ona tatou soona mautinoa naʻuā ma manatu e tatou te lē lolo atu lava i faaosoosoga.​—1 Kori. 10:12.

MEA E MAFAI ONA E FAIA

14. O le ā na tupu i se tasi o uso, ma aiseā e tāua ai le auala e tatou te tali atu ai i tulaga faapena?

14 O le ā e mafai ona e faia ina ia atili faaalia ai le amio pulea? Seʻi manatu i le mea moni lenei na tupu. Na soʻa e se taavale tua o le taavale a Luigi. E ui e sesē le isi avetaavale, ae na ia lafo atu ni upu lē lelei iā Luigi ma taumafai e faatupu se misa. Na tatalo Luigi iā Ieova e fesoasoani mai ina ia onosaʻi ma faatoʻafilemu le isi avetaavale, ae na ita lava le tamāloa. Na faamau e Luigi faamatalaga o le inisiua a le tamāloa ma alu ese, a o ee atu pea le tamāloa iā te ia. I le vaiaso na sosoo ai, na toe asia e Luigi se fafine fiafia, ma iloa ai o ia o le avā a le tamāloa na soʻaina lana taavale. Na lagona e le tamāloa le māsiasi ma faatoese iā Luigi ona o ana tala na lafo atu. Na ofo ane foʻi o le a ia faafesootaʻia le inisiua a Luigi ina ia vave fai le taavale a Luigi. Na auai foʻi le tamāloa i le talanoaga faale-Tusi Paia ma na ia talisapaia mea na faalogo i ai. Pe a toe mafaufau i le mea na tupu, na iloa e Luigi le tāua o le pulea o ona faalogona i le taimi o le faalavelave, ma aafiaga lē lelei na semanū e iʻu i ai pe ana lē onosaʻi.​—Faitau le 2 Korinito 6:3, 4.

O le onosaʻi po o le ita e iai sona aafiaga i la tatou galuega talaʻi (Tagaʻi i le palakalafa e 14)

15, 16. E faapefea i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ona fesoasoani iā te oe ma lou aiga ia atiaʻe ai le amio pulea?

15 O le tinoū e suʻesuʻe māeʻaeʻa le Tusi Paia e fesoasoani i Kerisiano e atiaʻe ai le amio pulea. Ia manatua le fetalaiga a le Atua iā Iosua: “Aua neʻi teʻa ese lenei tusi o le tulafono mai i lou gutu, ae ia e faitau lē leoa i ai i le ao ma le pō, ina ia e faia e tusa ma mea uma ua tusia ai; ona manuia ai lea o ou ala, ma e gaoioi ai ma le poto.” (Iosua 1:8) E faapefea i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ona fesoasoani iā te oe e atiaʻe ai le amio pulea?

16 E pei ona sa tatou talanoaina, o faaaʻoaʻoga o loo i le Tusi Paia ua faailoa manino mai ai aogā ma āuga o a tatou gaoioiga. Na faamauina e Ieova nei faaaʻoaʻoga mo se māfuaaga lelei. (Roma 15:4) Maʻeu le atamai o le faitau, manatunatu loloto, ma suʻesuʻe i ai! Ia taumafai e iloa le auala e faatatau ai iā te oe ma lou aiga. Ia tatalo iā Ieova e fesoasoani mai iā te oe e faatatau lana Afioga. Pe a e iloa e iai se itu e manaʻomia ona faaleleia ai lou faaalia o le amio pulea, ia e amanaʻia lenā manaʻoga. Ia tatalo e faatatau i lenā manaʻoga, ma ia finafinau e faaleleia. (Iako. 1:5) E lē taumatea o lo tatou saʻiliʻili i a tatou lomiga faa-Kerisiano o le a e maua ai mataupu talafeagai e mafai ona fesoasoani atili iā te oe.

17. O ā auala e fesoasoani ai mātua i a latou fanau ina ia atiaʻe le amio pulea?

17 E faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ina ia atiaʻe le amio pulea? E iloa e mātua e lē otometi ona faaalia e fanau le amio pulea. E pei foʻi o isi uiga ia e tatau ona aʻoaʻoina e le fanau, e tatau i mātua ona faataatia le faaaʻoaʻoga lelei. (Efe. 6:4) O lea, pe a e mātauina o loo faigatā i lau fanau ona pulea o latou uiga, ia fesili ifo po o e faataatia se faaaʻoaʻoga lelei. Aua e te manatu māmā i aafiaga lelei o lou auai e lē aunoa i le talaʻiga, sauniga, ma le faia o le tapuaʻiga a le aiga. Aua le fefe e fai atu leai i talosaga a fanau pe afai e tatau ona faia faapea! Na tuu atu e Ieova ni tapulaa mo Atamu ma Eva ina ia o la amanaʻia ai lana pule. I se tulaga talitutusa, o le sini o aʻoaʻiga ma faaaʻoaʻoga a mātua, ina ia amanaʻia ai e fanau le pule a mātua ma aʻoaʻo ai fanau ia amio pulea. O le faatāua o le pule a le Atua ma faaaloalo i ana tapulaa, o nisi na o mea tāua e mafai ona e aʻoaʻoina i lau fanau.​—Faitau le Faataoto 1:5, 7, 8.

18. Aiseā e te mautinoa ai o se faamanuiaga le iai o ni aumea lelei?

18 O le mea moni, po o oe o se matua pe leai, e lē tatau ona e manatu māmā i le filifilia lelei o au aumea. Ia aumea atu iā i latou o le a faalaeiauina oe e faatutū sini faaleagaga ma ʻalofia faafitauli. (Faata. 13:20) O aumea e naunau i mea faaleagaga, o le a iai se aafiaga lelei iā te oe ma uunaʻia ai oe e faaaʻoaʻo i lo latou amio pulea. E lē taumatea o lau amio lelei o le a faalaeiauina ai au aumea. O le amio pulea e tāua tele i lou mauaina o le finagalo malie o le Atua faapea ni faatasiga fiafia ma ē e pele iā te oe.