Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

ʻOu te Faamoemoe i le Atua’

ʻOu te Faamoemoe i le Atua’

“Na avea le Atamu mulimuli ma agaga e foaʻi mai ai le ola.”​—1 KORI. 15:45.

PESE: 151, 147

1-3. (a) O le ā e tatau ona faaaofia ai i a tatou aʻoaʻoga faavae? (e) Aiseā e tāua tele ai le toetū? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

O LE ā sau tali pe a fesili mai se tasi iā te oe, ʻO ā aʻoaʻoga faavae a le tou lotu?’ E mautinoa o le a e faapea atu o Ieova o Lē na foafoaina mea uma ma o Lē e foaʻiina mai le ola. Atonu foʻi e te faailoa atu e te talitonu iā Iesu Keriso o lē na maliu e fai ma togiola. E mautinoa foʻi o le a e fiafia e faamatala atu le lalolagi parataiso i le lumanaʻi lea o le a ola ai e faavavau tagata o le Atua. Ae po o le a e taʻu atu o le toetū o se tasi lea o talitonuga e sili ona tāua iā te oe?

2 E iai māfuaaga lelei e tatou te faapea atu ai o le toetū o se tasi lea o a tatou aʻoaʻoga faavae, e tusa lava pe e tatou te faamoemoe e faasaoina atu i le puapuaga tele ma ola e faavavau i le lalolagi. Na taʻua e le aposetolo o Paulo le māfuaaga e tāua tele ai le toetū i o tatou talitonuga ina ua faapea mai: “Afai e moni e leai se toetū o ē ua oti, e leʻi toe faatūina mai la Keriso.” Pe ana faapea e leʻi toe faatūina mai Keriso, semanū e lē avea o ia ma o tatou Tupu, ma e leai foʻi se aogā o la tatou aʻoaʻoga e faatatau i le pulega a Keriso. (Faitau le 1 Korinito 15:12-19.) Peitaʻi, ua tatou iloa na toe faatūina mai Iesu. O lo tatou talitonu i le toetū mai o Iesu, ua ese ai i tatou mai i le ʻau Satukaio Iutaia o ē na matuā teena le toetutū mai o ē ua maliliu. E tusa foʻi pe e tauemu mai isi iā i tatou, ae e malosi pea lo tatou talitonuga e faatatau i le toetū.​—Mare. 12:18; Galu. 4:2, 3; 17:32; 23:6-8.

3 Ina ua taʻua e Paulo “aʻoaʻoga muamua e uiga iā Keriso,” sa ia faaaofia ai ma le ʻaʻoaʻoga o le toetū mai i le oti.’ (Epe. 6:1, 2) Sa faamatilatila e Paulo lona faatuatua i le toetū. (Galu. 24:10, 15, 24, 25) E ui lava o le toetū o se aʻoaʻoga masani po o se tasi o “mataupu faavae o afioga paia a le Atua,” ae e manaʻomia pea ona tatou iloilo totoʻa lenei aʻoaʻoga. (Epe. 5:12) Aiseā?

4. O ā fesili e ono tulaʻi mai e faatatau i le toetū?

4 A o amata ona suʻesuʻe e tagata le Tusi Paia, o le toʻatele o i latou e faitau i tala e faatatau i toetū i taimi ua mavae, e pei o le toe faatūina mai o Lasalo. E latou te aʻoaʻoina foʻi sa mautinoa Aperaamo, Iopu, ma Tanielu o le a toetutū mai i le lumanaʻi i latou ua maliliu. Ae o le ā sau tali pe a fesiligia oe mo ni faamaoniga e mautinoa ai o le a taunuu folafolaga e faatatau i le toetū, e tusa po ua tele tausaga po ua faitau senituri foʻi talu ona folafola mai? Po o faailoa manino mai i le Tusi Paia le taimi o le a faataunuu ai le toetū? E tāua tele nei vala i lo tatou faatuatua. O lea la, seʻi o tatou saʻili ni tali mai i le Tusi Paia.

SE TOETŪ UA LEVA ONA MUAʻI VALOIA MAI

5. O le ā o le a tatou talanoaina muamua?

5 E faigofie ona faaata i o tatou mafaufau le toe faatū mai o se tagata faatoʻā maliu. (Ioa. 11:11; Galu. 20:9, 10) Ae faapefea le folafolaga e faatatau i se toetū i le lumanaʻi pe a mavae le tele o tausaga po o le faitau senituri? Pe e mafai ona e talitonu i lenā folafolaga e tusa pe e faatatau atu i se tasi faatoʻā maliu po o se tasi foʻi ua leva ona maliu? O le mea moni, e iai se toetū o loo e talitonu i ai na tupu moni lava ina ua mavae le faitau selau o tausaga talu ona folafola mai. O le ā lenā toetū? E faapefea ona fesootaʻi atu i le toetū o loo e tulimataʻia i le lumanaʻi?

6. Na faapefea ona aofia ai Iesu i le faataunuuina o le Salamo 118?

6 E tusa ai o se toetū ua leva ona muaʻi valoia mai, seʻi o tatou iloilo le Salamo 118 lea e manatu nisi na tusia e Tavita. O loo iai le ʻaiʻoiga e faapea: “Faamolemole Ieova e, ia e faaola mai iā i matou! . . . Ia manuia Lē e afio mai i le suafa o Ieova.” Atonu e te manatua na taʻua e tagata le valoaga lenei e faatatau i le Mesia, ina ua tiʻetiʻe atu Iesu i le asini i Ierusalema iā Nisani 9, i ni nai aso a o leʻi maliu o ia. (Sala. 118:25, 26; Mata. 21:7-9) Ae na faapefea ona faasino atu le Salamo 118 i se toetū na tupu mulimuli ane ina ua mavae le faitau selau tausaga? Na valoia atili i lenā salamo e faapea: “O le maa lea na tuulafoaʻiina e tufuga ua avea ma maa tulimanu sili.”​—Sala. 118:22.

“Na tuulafoaʻiina e tufuga” le Mesia (Tagaʻi i le palakalafa e 7)

7. Na faapefea ona teena Iesu e tagata Iutaia?

7 Na teena e “tufuga” po o taʻitaʻi Iutaia le Mesia. E leʻi tau ina latou fulitua iā Iesu pe mumusu e talia o ia o le Keriso. O le toʻatele o tagata Iutaia na latou teena Iesu e ala i le finau atu ina ia fasiotia o ia. (Luka 23:18-23) Ioe, sa iai la latou vaega i le fasiotia o Iesu.

Na toe faatūina mai Iesu ma avea ma “maa tulimanu sili” (Tagaʻi i le palakalafa e 8, 9)

8. Na mafai faapefea ona avea Iesu ma “maa tulimanu sili”?

8 Pe afai na teena ma fasiotia Iesu, na faapefea la ona avea o ia ma “maa tulimanu sili”? E pau le auala na mafai ai, pe afai na toe faatūina mai o ia. Na faamanino mai e Iesu lenā manatu ina ua ia taʻua se talafaatusa e faatatau i le faileagaina e ē galulue vine o tagata na aauina atu e lē e ona le togāvine iā i latou, e pei ona faileagaina e tagata Isaraelu o perofeta na aauina atu e le Atua iā i latou. Mulimuli ane, na auina atu e lē e ona le togāvine lona atalii pele ma o lona suli. Pe na talia e ē galulue vine le atalii? E leai, na latou fasiotia o ia. Ina ua uma le tala, ona taʻua lea e Iesu o upu o loo valoia i le Salamo 118:22. (Luka 20:9-17) Na taʻua foʻi e le aposetolo o Peteru le mau lava lenā ina ua talanoa atu i “taʻitaʻi, o toeaina, ma le ʻautusiupu” Iutaia na ʻfaapotopoto faatasi i Ierusalema.’ Na talanoa atu Peteru e faatatau iā ʻIesu Keriso le Nasareta, o lē na latou tutuʻia i luga o le laau a ua toe faatūina e le Atua mai i le oti.’ Ina ua uma, ona taʻua lea ma le manino e Peteru e faapea: “O le ʻmaa lenei na faalēaogā e outou tufuga, a ua avea ma maa tulimanu sili.’”—Galu. 3:15; 4:5-11; 1 Pete. 2:5-7.

9. O le ā le mea mataʻina na valoia i le Salamo 118:22?

9 E manino mai, na valoia i le Salamo 118:22 se toetū o le a tupu i le faitau selau tausaga mulimuli ane. O le a teena ma fasiotia le Mesia, ae o le a toe faatūina mai e avea ma maa tulimanu sili. Ina ua toe faatūina mai Iesu, e na o ia ua agavaa e faaolaina tagata. O le māfuaaga lea ua taʻua ai i le Tusi Paia “e leai se isi igoa i lalo o le lagi ua tuuina mai e le Atua i tagata, e tatau ona faaolaina ai i tatou.”​—Galu. 4:12; Efe. 1:20.

10. (a) O le ā na valoia i le Salamo 16:10? (e) E faapefea ona tatou mautinoa e leʻi faatatau atu le Salamo 16:10 iā Tavita?

10 Seʻi o tatou iloilo se isi mau sa faatatau atu i se toetū. Na tusia lenei mau i le silia i le afe tausaga a o leʻi faataunuuina, ma o lenei mea moni e tatau ona faamalosia ai lou mautinoa e mafai ona faataunuuina se toetū ua leva ona valoia mai. Na tusi Tavita i le Salamo 16:10 e faapea: “E te lē tuua aʻu i le Tuugamau. E te lē tuua lē ua faamaoni iā te oe ia oo i le lua.” E leʻi faapea mai Tavita o le a lē oo le oti iā te ia pe alu i le Tuugamau. O loo manino le Afioga a le Atua na toeaina Tavita. Ina ua maliu o ia, “ona taoto lea . . . faatasi ma ona augātamā, ua tanu foʻi o ia i le Aai a Tavita.” (1 Tu. 2:1, 10) O ai la o loo faasino atu i ai le Salamo 16:10?

11. O le ā le taimi na talanoa ai Peteru e faatatau i le Salamo 16:10?

11 Ina ua mavae le afe tausaga talu ona tusia lenā salamo ma ni vaiaso talu ona maliu ma toe faatūina mai Iesu, na talanoa atu ai Peteru i le faitau afe o tagata Iutaia ma tagata liulotu e faatatau i le Salamo 16:10. (Faitau le Galuega 2:29-32.) Na taʻua e Peteru le mea moni e faapea, na maliu Tavita ma na tanu o ia. Sa iloa e ē na faalogologo atu iā Peteru lenā mea. E leai foʻi se faamatalaga i le Tusi Paia o taʻu mai ai na tetee se tasi ina ua faapea atu Peteru, ʻna muaʻi iloa e Tavita, ma na ia taʻua le toetū mai’ o le Mesia.

12. Na faapefea ona faataunuuina le Salamo 16:10, ma o le ā ua faamautinoa mai ai e faatatau i le folafolaga i le toetū?

12 Na lagolagoina e Peteru lona manatu e ala i le sii atu o le faamatalaga a Tavita o loo i le Salamo 110:1. (Faitau le Galuega 2:33-36.) O le fefulifulisaʻi o Peteru mai i Tusitusiga Paia, na fesoasoani e faatalitonu ai le motu o tagata e toʻatele e faapea o Iesu o le “Alii ma Keriso.” A o le itu sili, na iloa ai e tagata sa faataunuuina le Salamo 16:10 ina ua toe faatūina mai Iesu. Mulimuli ane, na faaaogā e le aposetolo o Paulo le faamaoniga lava lenā ina ua talanoa atu i tagata Iutaia i le aai o Anetioka i Pisitia. Na faagaeetia i latou i lenā faamaoniga ma fia faalogologo atili ai. (Faitau le Galuega 13:32-37, 42.) E tatau foʻi ona faatalitonuina ai i tatou e faapea e moni valoaga a le Tusi Paia e faatatau i le toetū i le lumanaʻi, e ui lava ua faitau selau tausaga talu ona valoia mai.

TOETŪ—O AFEA?

13. O ā fesili e ono tulaʻi mai e faatatau i le toetū?

13 E tatau ona faalaeiauina i tatou ona na mafai ona faataunuuina se toetū ua faitau selau tausaga talu ona folafola mai. E ui i lea, e ono taumānatu nisi: ʻPo o lona uiga la e tatau ona ou faatali mo se taimi umi ona faatoʻā ou vaai lea i lē e pele iā te aʻu? O afea o le a faataunuuina ai le toetū lea ou te faamoemoe i ai?’ Na taʻu atu e Iesu i ona aposetolo e iai mea e latou te leʻi iloaina ma e lē mafai ona latou iloaina. E iai faamatalaga e faatatau i “taimi po o taimi atofaina ua tuu e le Tamā i lana lava pule.” (Galu. 1:6, 7; Ioa. 16:12) Peitaʻi, e lē uiga ai e faapea ua leai ni faamatalaga e faatatau i le taimi o le a faataunuuina ai le toetū.

14. Na faapefea ona ese le toetū o Iesu mai i toetū na muamua atu iā te ia?

14 Ina ia malamalama i lenā manatu, seʻi mafaufau i toetū o loo valoia mai i le Tusi Paia. O le toetū e sili ona tāua, o le toetū o Iesu. Pe ana faapea e leʻi toe faatūina mai Iesu, semanū e leai so tatou faamoemoe e toe vāai i ē e pele iā i tatou. E leʻi faaauau pea ona feola i latou na toe faatutūina mai muamua atu iā Iesu, e pei o ē na toe faatutūina mai e Elia ma Elisaia. Na toe maliliu i latou ma pala o latou tino i le tuugamau. I sona faaeseesega, na ʻtoe faatūina Keriso mai i ē ua oti, ma e lē toe maliu o ia; e lē toe pule foʻi le oti iā te ia.’ O loo soifua e “faavavau, faavavau lava” o ia i le lagi, ma e lē oo se pala i lona tino.​—Roma 6:9; Faaa. 1:5, 18; Kolo. 1:18; 1 Pete. 3:18.

15. Aiseā ua taʻua ai Iesu o “lē na muamua faatūina mai”?

15 O le toetū o Iesu, o le toetū muamua lea o lenā ituaiga toetū ma e pito i sili ona tāua. (Galu. 26:23) Peitaʻi, e lē na o ia na folafola mai o le a toe faatūina mai o se foafoaga agaga i le lagi. Na faamautinoa atu e Iesu i ona aposetolo faamaoni o le a pule i latou faatasi ma ia i le lagi. (Luka 22:28-30) Ina ia latou maua lenā taui, e tatau ona muamua maliliu i latou. Pe a uma, o le a toe faatutūina mai i latou i ni tino agaga e pei foʻi o Keriso. Na tusi Paulo “ua toe faatūina Keriso mai i ē ua oti, o lē na muamua faatūina mai i ē ua oti.” Na taʻua foʻi e Paulo e iai isi o le a toe faatutūina aʻe i le lagi e ala i le faapea mai: “E taʻitoʻatasi ma lona lava tulaga: e muamua lava Keriso, ona sosoo lea ma soo o Keriso i le taimi o lona faatasi mai.”​1 Kori. 15:20, 23.

16. O le ā ua tatou iloa e faatatau i le taimi e faataunuu ai le toetū i le lagi?

16 Ua tatou iloa mai i upu a Paulo le taimi e faataunuuina ai le toetū i le lagi. O le a faataunuuina “i le taimi o lona faatasi mai.” Ua leva ona faamaonia e Molimau a Ieova mai i le Tusi Paia e faapea, ua tatou ola i le taimi o le “faatasi mai” o Iesu talu mai le 1914. O loo faaauau pea lenā taimi ma ua matuā lalata mai le iʻuga o lenei faiga amioleaga o mea.

17, 18. O le ā o le a tupu i nisi o le ʻaufaauuina i le taimi o le faatasi mai o Keriso?

17 O loo faamatala atili i le Tusi Paia le toetū i le lagi e faapea: “E matou te mananaʻo foʻi ina ia outou malamalama e uiga i ē ua momoe i le oti . . . Auā afai tatou te talitonu na maliu Iesu ma toetū mai, e faapena foʻi i latou o ē ua momoe i le oti . . . e toe faaolaina i latou faatasi ma ia e le Atua. . . . O i tatou o loo ola ma sao atu i le faatasi mai o le Alii, e lē muamua i tatou iā i latou o ē ua momoe i le oti; auā e afio ifo le Alii lava ia mai i le lagi ma le alaga . . . e muamua foʻi ona toe tutū mai i latou ua feoti o ē e autasi ma Keriso. Mulimuli ane, ona aveina aʻe lea o i tatou o loo ola ma totoe, faatasi ma i latou i ao ina ia feiloaʻi ma le Alii i le ʻea; ma o le a tatou nonofo pea faatasi ma le Alii.”​—1 Tesa. 4:13-17.

18 Na amata le toetū i le lagi i se taimi talu ona amata le “faatasi mai” o Keriso. O ē faauuina e totoe i le lalolagi i le taimi o le puapuaga tele o le a ʻaveina aʻe i ao.’ O i latou e “aveina aʻe” o le a lē ʻmomoe i le oti.’ O lona uiga o le a lē umi se taimi e maliliu ai i latou. Nai lo o lea, o le a “suia i [latou] uma, e vave lava e pei o le emo o le mata, i le taimi e ili ai le pū mulimuli.”​—1 Kori. 15:51, 52; Mata. 24:31.

19. O le ā le “toetū e sili atu ona lelei” o le a faataunuuina i le lumanaʻi?

19 I aso nei o le toʻatele o Kerisiano faamaoni, e lē faauuina ma e lē valaauina e pule faatasi ma Keriso i le lagi. Nai lo o lea, o loo latou faatalitali i le iʻuga o lenei faiga amioleaga o mea i le “aso o Ieova.” E leai se tasi e na te iloa le taimi tonu o lenā iʻuga, ae e iai faamaoniga e iloa ai ua lalata tele mai. (1 Tesa. 5:1-3) Pe a mavae lenā taimi, o le a faataunuuina ai le isi ituaiga toetū, o le toetū lea e ola i luga o le lalolagi parataiso. O le a maua e i latou e toe faatutūina mai le faamoemoe o le avea o ni tagata lelei atoatoa ma e lē toe feoti. E mautinoa o le a avea lenā ma “toetū e sili atu ona lelei” i toetū ua mavae, ia na “toe maua ai e fafine o latou tagata oti ina ua toetutū mai.” Peitaʻi, na toe feoti i latou mulimuli ane.​—Epe. 11:35.

20. Aiseā e tatou te mautinoa ai o le a maopoopo le auala e faatinoina ai le toetū i le lumanaʻi?

20 Ua taʻua i le Tusi Paia e faatatau i le toetū i le lagi e faapea, o ē o le a toe faatutūina o le a toetutū “e taʻitoʻatasi ma lona lava tulaga,” o lona uiga o le a faatinoina i se tulaga maopoopo. (1 Kori. 15:23) E tatou te mautinoa foʻi la o le a maopoopo le auala e faatinoina ai le toetū i luga o le lalolagi. Maʻeu le matagofie o lenā faamoemoe! Mo i latou faatoʻā maliliu atu, po o le a toe faatutūina mai i latou pe a māeʻa le amataga o le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga, ma faafeiloaʻi e ē pele e iloa i latou? Po o le a vave ona toe faatutū mai tane faatuatua anamua sa avea ma taʻitaʻi, ina ia fesoasoani i le faamaopoopoina o tagata o le Atua i le lalolagi fou? Ae faapefea tagata e leʻi auauna lava iā Ieova? O afea ma o fea o le a toe faatutūina mai ai i latou? Atonu e tele fesili e tatou te fesili ai. Ae pe e manaʻomia ona tatou popole e faatatau i na vala? Pe e lē sili ea ona tatou faatalitali ma vaai po o le ā o le a tupu? E mautinoa o le a tatou matuā fiafia e vāaitino i le auala o le a taulima ai e Ieova nei mea.

21. O le ā lou faamoemoe?

21 A o tatou faatalitali atu i lenā taimi, e tatau ona faamalosia lo tatou faatuatua iā Ieova, o lē na faamautinoa mai e ala mai iā Iesu e faapea, o le a toe faatutūina mai i latou ua maliliu o loo manatua e le Atua. (Ioa. 5:28, 29; 11:23) Ina ia faamaonia atili e mafai e Ieova ona toe faatutū mai ē ua maliliu, na fetalai Iesu e faatatau iā Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o loo “ola uma iā te ia.” (Luka 20:37, 38) O lea la, e tele māfuaaga e tatou te faapea atu ai e pei o Paulo: “Ou te faamoemoe foʻi i le Atua . . . e toetutū mai tagata.”​—Galu. 24:15.