Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe na e faitauina māeʻaeʻa lomiga fou o Le Olomatamata? Seʻi vaai pe mafai ona e taliina fesili o loo mulimuli mai:

Ina ia fesoasoani i a latou fanau i le itu faaleagaga, aiseā e tatau ai i mātua ua siitia i isi atunuu ona iloilo le mataupu e faatatau i le gagana?

E ono aʻoaʻoina e le fanau le gagana a le atunuu ua outou siitia i ai, i le aʻoga ma mai i isi tagata. E aogā pe a sili atu i le tasi le gagana e iloa e se tamaitiiti tautala ai. E tatau i mātua ona iloilo po o le ā le gagana e malamalama lelei ai talavou i le upu moni ma agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga, ma pe e tatau ona auai i se faapotopotoga o loo faaaogā ai le gagana a le atunuu ua siitia i ai, po o se faapotopotoga e faaaogā ai la laʻua gagana. E faamuamua e mātua Kerisiano le lelei faaleagaga o a latou fanau, nai lo o mea e latou te mananaʻo i ai.​—w17.05, itu. 9-11.

Ina ua fesili Iesu iā Peteru: “Pe e sili ea lou alofa iā te aʻu nai lo o lou naunau i nei mea?” o le ā na faasino atu i ai le faaupuga “nei mea”? (Ioa. 21:15)

E foliga mai sa faasino atu Iesu i iʻa na taatitia latalata ane po o le pisinisi faifaiva. Ina ua maliu Iesu, sa toe foʻi Peteru i lana galuega na iai muamua, o le faifaiva. E tatau i Kerisiano ona iloilo po o le ā le tāua o galuega totogi iā i latou.​—w17.05, itu. 22-23.

Aiseā na talosaga atu ai Aperaamo i lana avā ia faapea atu o ia o lona tuafafine? (Kene. 12:10-13)

O le mea moni, o Sara o le tuafafine o Aperaamo. Pe afai e faapea atu Sara o ia o le avā a Aperaamo, semanū e fasiotia Aperaamo ma lē mafai ai ona tupuga mai iā te ia le fanau lea na folafola atu e le Atua iā te ia.​—wp17.3, itu. 14-15.

O le ā le metotia na faaaogā e Elias Hutter ina ia fesoasoani ai iā i latou na fia aʻoaʻoina le gagana Eperu?

Sa ia manaʻo ia iloa e tamaiti aʻoga le eseesega o upu autū Eperu i le Tusi Paia ma so o se upu po o mataʻitusi faaopoopo i se upu. O lea na ia lomia ai upu autū i mataʻitusi uliuli, ae o upu po o mataʻitusi e faaopoopo i se upu, na faaaogā ai mataʻitusi papaʻe. E faaaogā foʻi e le New World Translation of the Holy Scriptures—With References lea lava metotia i faaopoopoga o loo iai.​—wp17.4, itu. 11-12.

O ā vala e tatau ona tilofaʻia e se Kerisiano e faatatau i le umiaina o se laau malosi ina ia puipuia ai mai i isi tagata?

O nisi nei o vala: E paia i le silafaga a le Atua le ola. E leʻi uunaʻia e Iesu ona soo ia umia ni pelu mo lo latou puipuiga. (Luka 22:36, 38) E ao ona tuʻi a tatou pelu e fai ma suōtosina. E sili atu ona tāua le ola nai lo o meafaitino. E tatou te amanaʻia lotofuatiaifo o isi, ma e tatou te mananaʻo ia avea i tatou ma faaaʻoaʻoga lelei. (2 Kori. 4:2)​—w17.07, itu. 31-32.

Aiseā e eseese ai tusitusiga a Mataio ma Luka e faatatau i le soifuaga o Iesu a o laʻitiiti?

O loo taulaʻi atu Mataio iā Iosefa, e pei o le faateʻia o Iosefa ina ua iloa le tō a Maria, le feʻau mai i le Atua lea na faatonu ai Iosefa ia sosola i Aikupito, ma le taimi na toe foʻi mai ai i Isaraelu. Ae na taulaʻi tusitusiga a Luka iā Maria; o se faaaʻoaʻoga, o le taimi na asiasi ai Maria iā Elisapeta ma le tali a Maria ina ua maua atu Iesu o loo iai i le malumalu.​—w17.08, itu. 32.

O ā luʻitau na tulaʻi mai ae na tumau pea ona iai le Tusi Paia?

E ono suia le uiga o se upu po o se faaupuga a o faagasolo taimi. E suia gagana e tautatala ai tagata ona o suiga i pulega a faigāmalo. Sa iai teteega i le faaliliuina o le Tusi Paia i gagana e tautatala ai tagata.​—w17.09, itu. 19-21.

Po o iai se agelu o leoleoina i tatou?

E leai. Na faapea mai Iesu o loo vaavaai atu agelu a ona soo i fofoga o le Atua. (Mata. 18:10) Na ia faasino atu e naunau agelu i ona soo, ae e lē faapea e faavavega ona puipuia e agelu ona soo taʻitoʻatasi.​—wp17.5, itu. 5.

O le ā le ituaiga alofa e silisili i isi alofa uma?

O le alofa e faavae i mataupu silisili (a ga’pe), o le alofa lea e silisili i isi alofa uma. E mafai ona aofia ai faalogona māfana ma faapelepele. Peitaʻi, o lenei alofa e mātaulia i gaoioiga lē manatu faapito e faia mo isi.​—w17.10, itu. 7.