Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MEA ILOGA O LO TATOU TALAFAASOLOPITO

Ua Lauiloa i le Faitau Miliona le Taavale Faasalalau

Ua Lauiloa i le Faitau Miliona le Taavale Faasalalau

“E na o le tasi le taavale faasalalau o le auaunaga i le Alii i Pasili, ma ua lauiloa lenā taavale i le faitau miliona o tagata, ʻo le taavale faasalalau a le Watch Tower.’”—Nathaniel A. Yuille, i le 1938.

I TAUSAGA amata mai i le 1930, na faifai mālie le agaʻigaʻi i luma o le galuega talaʻi o le Malo i Pasili. Ae i le 1935, na tusi atu ai ni paeonia o Nathaniel ma Maud Yuille iā Joseph F. Rutherford o lē na taʻimua i le galuega talaʻi. Na la tauofo mo le auaunaga ma sa la tusi atu e la te “fiafia e galulue i so o se mea.”

O Nathaniel o se inisinia ua litaea ma e 62 ona tausaga. Sa avea o ia ma faatonu o le auaunaga i se faapotopotoga o Molimau a Ieova i San Francisco i Kalifonia i le Iunaite Setete. Sa ia faamaopoopoina le galuega talaʻi ma faaaogāina mea faaleotele leo e folafola atu ai le tala lelei. O lona tomai, ma lona agaga fia fesoasoani, o se faamanuiaga lea i lona tofiga fou o se auauna o le lālā i Pasili, o se atunuu telē e eseese gagana.

Na taunuu Nathaniel ma Maud i Pasili i le 1936, faatasi ma Antonio P. Andrade o se paeonia ma o se faaliliu. Na latou aumaia se uta o ni mea tāua o laau e 35 e tā ai lauga, ma se taavale faasalalau. O Pasili o le atunuu lona lima e sili ona telē i le lalolagi, ae e na o le toʻa 60 tagata talaʻi o le Malo sa iai. O lea, na fesoasoani nei mea faaleotele leo fou iā i latou, e oo atu ai i le faitau miliona o tagata i ni nai tausaga.

Ina ua mavae le masina talu ona taunuu le ʻau Yuille, sa faatulaga ai loa e le ofisa o le lālā i Pasili le uluaʻi tauaofiaga e faia i le aai o São Paulo. E foliga mai o Maud sa aveina le taavale faasalalau i le taimi na faasilasila atu ai le lauga i le lautele, lea na auai mai ai le toʻa 110! Na matuā faagaeetia loto o i latou na auai i le tauaofiaga, ma uunaʻia ai i latou e faateleina so latou sao i le fanua. Na latou aʻoaʻoina le auala e talaʻi ai e ala i le faaaogāina o lomiga, pepa e avatu ai se molimau, ma lauga na puʻeina i gagana Peretania, Siamani, Hagakeri, Polani, Sepania, ma mulimuli ane i le gagana Potukali.

Na faaoo atu e lenei taavale faasalalau le tala lelei i le faitau miliona o tagata i Pasili

O tauaofiaga e tolu sa faia i São Paulo, Rio de Janeiro, ma Curitiba i le 1937, na vave ona maua ai se uunaʻiga fou i le galuega faaevagelia. Na ō faatasi le ʻauusufono ma le taavale faasalalau i le galuega i le fale i le fale. Na tusi mai se alii talavou e igoa iā José Maglovsky: “Na tuu a matou lomiga faale-Tusi Paia i luga o se fata ae e faasalalau atu e le taavale le feʻau ua uma ona puʻeina. E matou te talanoa i tagata e ō mai i fafo o o latou fale, e vaai po o le ā le mea o loo tupu.”

Na faia papatisoga i vaitafe, a o matamata ane le ʻautāʻeele. Maʻeu se avanoa e talaʻi atu ai le tala lelei e ala i le taavale faasalalau! Na matuā leotele le lauga o le papatisoga a le uso o Rutherford mai i sipika o le taavale. Na siʻomia e tagata le taavale ma faalogologo a o faaliliuina le lauga i le gagana Potukali. Mulimuli ane, na faalogologo le ʻaupapatiso i pese o le Malo na usuina i le gagana Polani. Na pepese faatasi uso ma tuafāfine i gagana eseese. Na lipoti mai i le 1938 Yearbook e faapea: “E faamanatu mai e lenei mea, le auala na malamalama ai tagata taʻitoʻatasi i lana lava gagana i le taimi o le Penetekoso.”

I Aso Sa uma ina ua māeʻa tauaofiaga, e tusa pe timu pe lā, ae na faaoo atu e le taavale faasalalau lauga faale-Tusi Paia na puʻeina i tagata o loo i paka, fale, ma falegaosimea i le ogatotonu o São Paulo, ma aai latalata ane. E tāina e le taavale faasalalau polokalame i masina taʻitasi mo tagata e 3,000 e nonofo i le nofoaga o lepela, lea e 60 maila (97 kilomita) le mamao i le itu i mātū i sisifo o São Paulo. Na faatūina ai se faapotopotoga olaola i inā. E ui lava i lo latou tulaga e sili ona mafatia, ae na maua e na tagata talaʻi o le Malo le faatagaga e asiasi atu ai i se isi nofoaga o lepela, ma se feʻau faamāfanafanaloto mai i le Tusi Paia.

I le taufaaiʻuiʻuga o le 1938 na faatoʻā taunuu mai ai lauga na puʻeina i le gagana Potukali. I le aso faamanatu e taʻua o le All Souls’ Day, e fealuaʻi ai le taavale faasalalau i fanuatanu eseese ma tāina ai lauga “O Fea o Iai Ē ua Maliliu?,” “O Ieova,” ma “ʻOa,” lea na faalogologo ai le silia i le 40,000 tagata faavauvau.

Na feita taʻitaʻi lotu ona o le faalauiloaga o upu moni o le Tusi Paia ma sa masani ona latou uunaʻia pulega o nuu e taofia le taavale faasalalau. Na manatua e le tuafafine o Yuille se mea na tupu ina ua faaoso e se faifeʻau ni tagata tetee e siʻomia le taavale. Peitaʻi, na taunuu ane le pulenuu ma leoleo, ma faalogologo i le polokalame atoa. Na alu le pulenuu ma ave ana lomiga faale-Tusi Paia. E leʻi iai se vevesi na tupu i lenā aso. E ui i na teteega, ae na lipotia mai e le 1940 Yearbook mo Pasili, o le tausaga e 1939 “o le taimi sili lea na auauna ai tagata uma i le Atua Silisili ma faalauiloa atu lona suafa.”

Na iai se suiga mataʻina i le galuega talaʻi i Pasili, ina ua taunuu le taavale faasalalau. Na faaoo atu e lenei taavale i le faitau miliona le feʻau o le Malo. E ui lava na faatau ese lenei taavale i le 1941, ae o loo faaauau pea ona faalauiloa atu e le faitau afe o Molimau a Ieova le tala lelei i tagata lotofaamaoni i lenei oganuu telē o Pasili.—Mea iloga o lo tatou talafaasolopito i Pasili.