Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 16

Ia Lagolagoina le Upu Moni e Faatatau i le Oti

Ia Lagolagoina le Upu Moni e Faatatau i le Oti

ʻE tatou te mātauina upu moni mai i le agaga, ma upu sesē mai i le agaga.’​—1 IOA. 4:6.

PESE 73 Ia Foaʻi Mai le Lototele

AOTELEGA *

Nai lo o le faia o se vaega i agaifanua e lē fiafia i ai Ieova, ia tatou faamāfanafana atu i tauaiga ua maliliu ē e pele iā i latou (Tagaʻi i palakalafa e 1-2) *

1-2. (a) O ā auala ua faasesēina ai e Satani tagata? (e) O le ā o le a tatou iloiloina i lenei mataupu?

O SATANI o “le tamā o le pepelo,” ma na ia faasesēina tagata talu mai le amataga. (Ioa. 8:44) O nisi o na pepelo e aofia ai aʻoaʻoga sesē e faatatau i le oti ma le olaga pe a uma le oti. O na aʻoaʻoga ua faavae ai le tele o tū ma talitonuga faanuupō ua talia e le toʻatele. O lea, e tatau ai i le toʻatele o uso ma tuafāfine ona “finafinau mo le faatuatua,” pe a maliu se tasi i le aiga po o le nuu.​—Iuta 3.

2 Pe a feagai ma na tofotofoga, o le ā e fesoasoani iā te oe ina ia e faamaoni ai i mea ua e aʻoaʻoina i le Tusi Paia e faatatau i le oti? (Efe. 6:11) E faapefea ona e faamāfanafanaina ma faamalosia se Kerisiano o loo tofotofoina ina ia faia tū ma aga e inosia e Ieova? O le a iloiloina i lenei mataupu taʻiala ua aumaia e Ieova iā i tatou. Muamua, seʻi o tatou iloiloina faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau i le tulaga o tagata ua feoti.

LE UPU MONI E FAATATAU I LE TULAGA O TAGATA UA FEOTI

3. O le ā na iʻu i ai le uluaʻi pepelo?

3 E leʻi finagalo Ieova ina ia oti le tagata. Peitaʻi, ina ia mafai ona ola e faavavau Atamu ma Eva, na tatau ona la usitaʻi i le faatonuga faigofie na tuuina i ai e le Atua: “O le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, aua neʻi e ʻai ai, auā o le aso e te ʻai ai, e te oti ai lava.” (Kene. 2:16, 17) Na sosoo ai ma le faapogaia e Satani o faafitauli, ina ua ia tautala atu iā Eva e ala i se gata: “E lua te lē oti lava.” E faanoanoa ona sa talitonu i ai Eva i lenā pepelo ma ʻai ai i le fua o le laau, ma na ʻai ai foʻi ma lana tane. (Kene. 3:4, 6) O le māfuaaga lea na aafia ai le fanau a tagata i le agasala ma le oti.​—Roma 5:12.

4-5. Ua faapefea ona faasesēina e Satani tagata a o faagasolo taimi?

4 Na iʻu lava ina feoti Atamu ma Eva, e pei ona folafola i ai e le Atua. Peitaʻi, e leʻi taofia ai pepelo na faia e Satani e faatatau i le oti. A o faagasolo taimi, na amata ona faailoa mai e Satani isi pepelo. O se tasi o na pepelo, o le aʻoaʻoga e oti le tino ae e ola pea le agaga i le nofoaga o agaga. E eseese uma faamatalaga e faatatau i lenā pepelo, lea ua faasesēina ai tagata e oo mai lava i aso nei.​—1 Timo. 4:1.

5 Aiseā ua toʻatele ai tagata ua faasesēina? Ua iloa e Satani faalogona o tagata e faatatau i le oti, ma ua ia faaaogāina na vala e faasesēina ai tagata. Talu ai sa foafoaina i tatou ina ia ola e faavavau, o lea e tatou te lē fia feoti ai. (Fai. 3:11) E tatou te manatu i le oti o se fili.​—1 Kori. 15:26.

6-7. (a) Pe na mafai ona natia e Satani le upu moni e faatatau i le oti? Faamatala. (e) E faapefea i upu moni o le Tusi Paia ona fesoasoani iā i tatou ina ia lē fefefe ai i tagata ua feoti?

6 E ui i taumafaiga a Satani, ae e leʻi mafai ona natia ai le upu moni e faatatau i le oti. I aso nei, e toʻatele tagata ua iloa ma faalauiloa atu aʻoaʻoga a le Tusi Paia e faatatau i le tulaga o tagata ua feoti ma le faamoemoe mo i latou. (Fai. 9:5, 10; Galu. 24:15) O nei upu moni ua faamāfanafanaina ai i tatou, ma lē fefefe pe masalosalo ai foʻi i le tulaga o le tagata ua oti. O se faaaʻoaʻoga, e tatou te lē fefefe i tagata ua feoti, pe popole foʻi neʻi tupu se mea leaga i ē pele iā i tatou ua maliliu. Ua tatou iloa e latou te lē o ola i se isi mea, ma e lē mafai ona latou faia se mea leaga i tagata o loo feola. O loo latou mālōlō e pei lava o loo momoegase. (Ioa. 11:11-14) Ua tatou malamalama foʻi e lē iloa e tagata feoti le umi o le taimi talu ona latou feoti. O lea i le taimi o le toetū, e oo lava iā i latou ua faitau selau tausaga talu ona maliliu, e latou te manatu e puupuu le taimi na latou feoti ai.

7 Ioe, o le upu moni e faatatau i le tulaga o tagata ua feoti e manino, faigofie, ma e talafeagai. E matuā telē le eseesega ma pepelo fenuminumiaʻi a Satani. O nei pepelo e lē gata ua faasesēina ai tagata, ae ua taʻuleagaina ai foʻi Lē na foafoaina mea. Ina ia tatou malamalama lelei i aafiaga o pepelo a Satani, e manaʻomia ona tatou taliina fesili nei: E faapefea i pepelo a Satani ona taʻuleagaina ai Ieova? E faapefea ona taʻufaatauvaaina ai le taulaga togiola a Keriso? E faapefea i nei pepelo ona faaopoopo ai tigā ma mafatiaga i tagata?

O AAFIAGA LEAGA O PEPELO A SATANI

8. E tusa ai ma le Ieremia 19:5, e faapefea i pepelo a Satani ona taʻuleagaina ai Ieova?

8 O pepelo a Satani e faatatau i le oti ua taʻuleagaina ai Ieova. O na pepelo e aofia ai aʻoaʻoga sesē e faapuapuagatia tagata ua feoti i le afi. O na aʻoaʻoga ua taʻuleagaina ai le Atua. E faapefea? O nei aʻoaʻoga ua manatu ai tagata e tutusa uiga o le Atua ma uiga o le Tiapolo. Peitaʻi, o le Atua o le alofa lava ia. (1 Ioa. 4:8) O ā ni ou faalogona i na aʻoaʻoga? Ae o le fesili tāua, o ā faalogona o Ieova i na aʻoaʻoga? O le mea moni, e inosia e Ieova faiga sauā.​—Faitau le Ieremia 19:5.

9. Ua faapefea i pepelo a Satani ona taʻufaatauvaa ai le taulaga togiola a Keriso o loo faamatala i le Ioane 3:16 ma le Ioane 15:13?

9 O pepelo a Satani e faatatau i le oti ua taʻufaatauvaa ai le taulaga togiola. (Mata. 20:28) O se tasi o pepelo a Satani e faapea, e iai se agaga o le tagata e ola pea pe a oti. Pe afai o le tulaga lenā, o lona uiga o le a ola e faavavau tagata uma, ma e leʻi manaʻomia ona foaʻi e Keriso lona ola mo i tatou ina ia maua ai le ola e faavavau. Ae ia tatou manatua, o le taulaga a Keriso o le faaaliga silisili lea o le alofa mo tagata. (Faitau le Ioane 3:16; 15:13.) Seʻi manatu i faalogona o Ieova ma lona Alo i nei aʻoaʻoga ua taʻufaatauvaa ai la laʻua meaalofa tautele!

10. E faapefea i pepelo a Satani e faatatau i le oti ona faaopoopo ai tigā ma mafatiaga i tagata?

10 O pepelo a Satani ua faaopoopo ai tigā ma mafatiaga i tagata. O mātua o loo mafatia i le maliu o se la tama, e masani ona fai ai le faamatalaga ua amia e le Atua le tamaitiiti ina ia avea ma agelu i le lagi. Po o lenei pepelo a Satani ua tuuitiitia po ua faaopoopo ai tigā? O le aʻoaʻoga sesē o le afi i Seoli, ua faaaogā e taʻutonu ai le susunu o i latou e tetee i aʻoaʻoga a le lotu. Ua taʻua i se tusi e faatatau i le faamasinoga o ē na tetee i le lotu Pope i Sepania, e talitonu i latou na susunuina tagata tetee o loo latou taumafai e faailoa i ē e tetee “le tulaga o seoli,” ina ia latou salamō a o leʻi feoti ma lē faasalaina ai i latou i seoli. I le tele o atunuu, e tapuaʻi tagata i o latou tuaʻā ua maliliu, faamamalu i latou, pe saʻili foʻi i ai mo faamanuiaga. E taumafai isi ina ia faafiafia o latou tuaʻā ina ia ʻalofia ai faasalaga. Ae o le itu e faanoanoa ai, o talitonuga e faavae mai i pepelo a Satani e lē maua ai ni faamāfanafanaga. Nai lo o lea, e fefefe ma atuatuvale ai tagata.

AUALA E LAGOLAGOINA AI UPU MONI O LE TUSI PAIA

11. E faapefea ona taumafai o tatou tauaiga ma uō, e uunaʻia i tatou e fai se gaoioiga e feteenaʻi ma le Afioga a le Atua?

11 O le alofa i le Atua ma naunau i lana Afioga, e uunaʻia ai i tatou ina ia usiusitaʻi iā Ieova pe a mananaʻo o tatou tauaiga ma uō, e fai sa tatou vaega i tū ma aga e lē faale-Tusi Paia mo ē ua maliliu. Atonu e latou te taumafai e faalumaina i tatou, e ala i le fai mai e tatou te lē alolofa pe lē faaaloalo i lē ua maliu. Po o le faapea mai foʻi o a tatou amioga o le a faia ai e le tagata ua oti se mea leaga i ē o loo ola. E faapefea la ona tatou lagolagoina upu moni o le Tusi Paia? Seʻi o tatou iloiloina auala e faatatau ai mataupu silisili nei o le Tusi Paia.

12. O ā nisi o talitonuga ma aganuu e faia i tagata oti e feteenaʻi ma le Tusi Paia?

12 Ia maumauaʻi e “vavaeese” mai i aganuu ma talitonuga e lē faale-Tusi Paia. (2 Kori. 6:17) I se atunuu i Karipiane, e talitonu le toʻatele pe a maliu se tagata, o le a fealuaʻi lona agaga e faasala i latou na agaleaga iā te ia. Ua taʻua i se tasi tusi e mafai foʻi “e lenei agaga ona aumaia mafatiaga i tagata o se nuu.” O se aganuu i nisi atunuu i Aferika le ufiufi o fāʻata i le fale o le tagata ua oti, ma ia liliu o latou ata o loo tautau i le puipui. O le ā le māfuaaga? Ua fai mai isi e lē tatau ona vaai tagata oti i o latou lava ata po o foliga. I le avea ai ma auauna a Ieova, e lē tatau ona tatou talitonu i so o se talatuu pe faia sa tatou vaega i aganuu o loo faaauiluma ai pepelo a Satani.​—1 Kori. 10:21, 22.

O le faia o saʻiliʻiliga māeʻaeʻa ma le lelei o fesootaʻiga ma tauaiga lē talitonu, e mafai ona ʻalofia ai faafitauli (Tagaʻi i palakalafa e 13-14) *

13. E pei ona taʻua i le Iakopo 1:5, o le ā e tatau ona e faia pe a e lē mautinoa i se agaifanua po o se aganuu?

13 Pe a e lē mautinoa e faatatau i se agaifanua po o se aganuu, ia tatalo iā Ieova ma talosaga i ai mo le atamai. (Faitau le Iakopo 1:5.) Ia faia foʻi ni au saʻiliʻiliga i a tatou lomiga. Pe a manaʻomia, ia talanoa atu foʻi i toeaina i lau faapotopotoga. E latou te lē taʻuina atu iā te oe le mea e fai, ae e latou te faasino atu taʻiala mai i le Tusi Paia, e pei ona tatou talanoaina. O le faia o nei vala, o le a toleniina ai lou “mafaufau” lea e fesoasoani iā te oe ina ia ʻiloa ai le mea saʻo ma le mea sesē.’​—Epe. 5:14.

14. O ā auala e mafai ona tatou ʻalofia ai le faatausuai o tagata?

14 “Ia faia mea uma lava ina ia faamamaluina ai le Atua. Aua neʻi avea outou ma mea e tausuai ai.” (1 Kori. 10:31, 32) Pe a filifili pe e tatau ona faia sa tatou vaega i se tū po o se aganuu, e tatau ona tatou mafaufau i aafiaga o a tatou filifiliga i lotofuatiaifo o isi, aemaise lava o tatou uso talitonu. E tatou te lē mananaʻo e faia se mea e latou te tausuai ai. (Mare. 9:42) Ae i le taimi e tasi, e tatou te lē mananaʻo foʻi e faatigā i ē e lē talitonu. O lea, o le alofa e uunaʻia ai i tatou e talanoa atu iā i latou i se auala faaaloalo, lea e faamamaluina ai Ieova. E mautinoa e tatou te lē mananaʻo e finau ma i latou pe faifai foʻi i a latou aganuu. Ia manatua, e telē le aafiaga o le alofa! Pe a tatou faaalia le alofa, faaaloalo ma le magafagafa, o le a mafai ona suia ai loto o ē e tetee mai.

15-16. (a) Aiseā e atamai ai le faailoa atu i isi o o tatou talitonuga? Aumai se faaaʻoaʻoga. (e) E faapefea ona faatatau mai iā i tatou le Roma 1:16?

15 Ia faailoa atu i isi o oe o se Molimau a Ieova. (Isa. 43:10) O le a faigofie ona taulima ni tulaga maʻaleʻale pe a iloa e ou tauaiga ma tuaoi e te auauna iā Ieova. Ua tusi mai Francisco lea e nofo i Mozambique: “Ina ua ma aʻoaʻoina ma laʻu avā o Carolina le upu moni, na ma faailoa atu loa i o ma aiga e ma te lē toe tapuaʻi i tagata oti. Na matuā tofotofoina i maʻua ina ua maliu le uso o Carolina. O le tū a le matou atunuu, e tatau ona faataele le tagata oti a o faia se sauniga faalelotu. Pe a māeʻa, e tatau ona moe se tauaiga vavalalata o lē ua oti mo aso e tolu, i le nofoaga na sasaa ai le vai na faatāʻele ai le tagata oti. O nei agaifanua, na fai ina ia faamalie ai le agaga o le tagata ua oti. Na faatalitalia e le aiga e faia e Carolina lenei agaifanua.”

16 Na faapefea ona tali atu Francisco ma lana avā? Ua faamatala mai e Francisco: “O lo ma alolofa iā Ieova ma mananaʻo e faafiafia o ia, na ma filifili ai e lē faia sa ma vaega i lenei agaifanua. Na matuā lē fiafia ai le aiga o Carolina. Na latou faapea mai e ma te lē faaaloalo i le tagata oti, ma folafola mai o le a latou lē toe asiasi pe fesoasoani mai iā i maʻua. Talu ai ua uma ona faamatala i ai o ma talitonuga i se taimi muamua atu, o lea na ma filifili ai e lē talanoa atu iā i latou a o latou feita. Na puipuia i maʻua e isi tauaiga, ma fai i le aiga ua uma ona faamatala atu o ma talitonuga. Mulimuli ane, ina ua toʻafilemu lagona o tauaiga o Carolina, ona ma talanoa lea iā i latou ma toe faalelei la matou faiā. O nisi na ō mai i lo ma fale ma talosaga mo ni lomiga faale-Tusi Paia.” O lea, aua neʻi o tatou matamumuli e lagolagoina le aʻoaʻoga moni e faatatau i le tulaga o ē ua feoti.​—Faitau le Roma 1:16.

IA FAAMĀFANAFANA MA LAGOLAGOSUA I Ē O LOO MAFATIA

O uō moni e faamāfanafana ma lagolagosua i ē ua maliliu ē e pele iā i latou (Tagaʻi i palakalafa e 17-19) *

17. O le ā e fesoasoani iā i tatou ina ia avea ai o ni uō moni i uso talitonu o loo mafatia?

17 Pe a maliu sē e pele i se uso talitonu, e tatau ona tatou taumafai malosi e avea ʻo se uō moni, ma o se uso ua fanau mo taimi o puapuaga.’ (Faata. 17:17) E faapefea ona avea i tatou ma “uō moni” aemaise pe a tofotofoina se uso po o se tuafafine o loo mafatia, ina ia faia ni agaifanua e lē faale-Tusi Paia? Seʻi o tatou iloiloina ni taʻiala faale-Tusi Paia se lua, e mafai ona fesoasoani iā i tatou e avatu ai se faamāfanafanaga i ē o loo mafatia.

18. Aiseā na tagi ai Iesu, ma o le ā e tatou te aʻoaʻoina mai ai?

18 “Ia fetagisi faatasi ma ē o loo fetagisi.” (Roma 12:15) Atonu e tatou te lē mautinoa po o le ā se faamatalaga e fai atu i sē o loo mafatia. Ae i nisi taimi, e tusa pe e lē faia sa tatou faamatalaga, ae pe a latou vāai mai o loo tatou fetagisi, o le a latou iloa ai lo tatou manatu mamafa i o latou faalogona. Ina ua maliu le uō a Iesu o Lasalo, na fetagisi Maria, Mareta ma isi tagata. Ina ua taunuu Iesu i inā i le fā aso mulimuli ane, na tagi foʻi o ia e ui na ia iloa o le a ia faatūina mai Lasalo. (Ioa. 11:17, 33-35) O le maligi o loimata o Iesu ua faaatagia mai ai faalogona o lona Tamā. E lē gata i lea, ua faailoa mai ai le alofa o Iesu i le aiga, ma e mautinoa le faamāfanafanaina ai o Maria ma Mareta. I se tulaga talitutusa, pe a lagona e o tatou uso lo tatou alolofa ma le manatu mamafa iā i latou, o le a latou iloa ai o loo lagolagoina i latou e uō alolofa.

19. Pe a faamāfanafana i se Kerisiano mafatia, o ā ni auala e mafai ona tatou faatatauina ai le Failauga 3:7?

19 “O le taimi e filemu ai ma le taimi e tautala ai.” (Fai. 3:7) O se tasi auala e faamāfanafana ai i Kerisiano o loo mafatia o le avea lea o i tatou o ni ē e faalogologo lelei. Ia faataga o ia e sasaa mai lona loto, ma aua le vave ona e ita pe a ia faia ni ʻfaaupuga soonafai.’ (Iopu 6:2, 3) Atonu o loo ia mafatia ona o omiga mai i ona tauaiga lē talitonu. O lea, ia tatalo faatasi ma ia ma talosaga atu i le “Faafofoga tatalo” ina ia foaʻi mai le malosi ma le mafaufau lelei. (Sala. 65:2) Pe a talafeagai, ia faitau faatasi ni mau o le Tusi Paia, pe e faitau foʻi i se mataupu talafeagai mai i a tatou lomiga, e pei o talaaga o soifuaga.

20. O le ā o le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai?

20 E tatou te lotofaafetai ona ua tatou iloa le upu moni e faatatau i le tulaga o ē ua maliliu, faapea le lumanaʻi matagofie mo i latou. (Ioa. 5:28, 29) O lea, ia tatou lototetele e lagolagoina upu moni o le Tusi Paia e ala i a tatou upu ma gaoioiga, ma faasoa atu i isi i so o se avanoa. O le a talanoaina i le mataupu o loo sosoo mai se tasi o auala o loo taumafai Satani e saisaitia ai tagata i le pogisa faaleagaga, o faiga faaagaga. O le a tatou iloiloina māfuaaga e tatau ai ona tatou ʻalofia so o se faiga ma faafiafiaga e fesootaʻi atu i na faiga faatemoni.

PESE 24 Ō Mai i le Mauga o Ieova

^ pala. 5 Ua faasesēina e Satani ma ana temoni tagata i pepelo e faatatau i le tulaga o tagata ua feoti. O nei pepelo ua iʻu ai i le tele o tū ma agaifanua e lē faale-Tusi Paia. O lenei mataupu o le a fesoasoani iā i tatou ina ia tumau faamaoni ai iā Ieova, pe a uunaʻia e isi i tatou e faia sa tatou vaega i na tū ma agaifanua.

^ pala. 55 FAAMATALAGA O ATA: O loo mafatia se fafine i le maliu o sē e pele iā te ia, ae o loo faamāfanafana i ai ona tauaiga Molimau.

^ pala. 57 FAAMATALAGA O ATA: Ina ua māeʻa ona faia saʻiliʻiliga a se uso e faatatau i agaifanua mo maliu, ona ia faamatala atu lea ma le agalelei i ona tauaiga ona talitonuga.

^ pala. 59 FAAMATALAGA O ATA: O loo lagolagosua ma avatu e toeaina Kerisiano faamāfanafanaga i se uso ua maliu sē e pele iā te ia.