Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 2

PESE 132 Ua Avea i Taʻua ma Tino e Tasi

Tane, ia Āva i Lau Avā

Tane, ia Āva i Lau Avā

“Ia faapea outou tane, . . . ia āva i fafine.”1 PETE. 3:7.

AOTELEGA

Auala e faaalia ai e se tane le āva i lana avā e ala i upu ma gaoioiga.

1. O le ā se tasi o māfuaaga na faavaeina ai e Ieova le faatulagaga o le faaipoipoga?

 O IEOVA o le “Atua fiafia,” ma e finagalo foʻi o ia ina ia tatou fiafia. (1 Timo. 1:11) E tele meaalofa ua ia foaʻi mai iā i tatou ina ia maua ai le fiafia i le olaga. (Iako. 1:17) O se tasi o na meaalofa o le faaipoipoga. Pe a faaipoipo se alii ma se tamaʻitaʻi, e la te tautō e alofa, faaaloalo, ma faapelepele le tasi i le isi. Pe a faatumauina e se tane ma le avā le māfana o le la faiā, o le a faafiafiaina ai i laʻua.—Faata. 5:18.

2. O le ā o loo tupu i le tele o faaipoipoga i aso nei?

2 Ae o le mea e faanoanoa ai, o le toʻatele o ulugalii faaipoipo i aso nei e lē o tausisi i a latou tautoga na faia i le aso o la latou faaipoipoga, ma ua iʻu ai ina lē maua le fiafia. Ua taʻua i se lipoti talu ai nei a le Faalapotopotoga o le Soifua Mālōlōina i le Lalolagi, o le toʻatele o tane ua latou sauāina pe faileagaina a latou avā i le tino, faaupuga ma le itu tau faalogona. O se tane e faia faapea, atonu e na te faaalia le faaaloalo i lana avā i luma o tagata, ae e na te faileagaina lana avā pe a na o i laʻua. O le tele foʻi o nisi faaipoipoga e lē o maua ai le fiafia, ona o le matamata o le tane i ata matagā taufeusuaʻiga. a

3. O ā ni māfuaaga e sauāina pe faileagaina ai e se tane lana avā?

3 O ā ni māfuaaga e sauāina pe faileagaina ai e se tane lana avā? Atonu na tausia aʻe o ia e se tamā e sauā ma manatu ai o se mea masani. O nisi atonu e taaʻina i manatu e taatele i lona vaipanoa e faapea, e tatau i se tane ona pule sauā ina ia iloa ai e le avā po o ai e pule i le aiga. O isi tane, e leʻi aʻoaʻoina i le auala e pulea ai o latou faalogona e pei o le ita. A o isi ua sesē la latou vaaiga i fafine ma feusuaʻiga, ona o le fai ma masani le matamata i ata matagā taufeusuaʻiga. E lē gata i lea, na taʻua i lipoti na faateteleina le sauā ma le faileagaina e tane o a latou avā i le vaitaimi o le KOVITI-19. E ui i lea, e lē avea nei tulaga ma māfuaaga e taʻutonuina ai gaoioiga sauā a se tane.

4. O le ā e tatau ona ʻalofia e se tane Kerisiano, ma aiseā?

4 E tatau i tane Kerisiano ona ʻalofia le taaʻina i manatu sesē o le lalolagi e faatatau i fafine. b Aiseā? O se tasi o māfuaaga, ona o manatu o se tasi e masani ona taaʻina ai ana gaoioiga. Na lapataʻia e le aposetolo o Paulo Kerisiano faauuina i Roma, ina ia ʻaua neʻi mulimuli i lenei faiga o mea a le lalolagi.’ (Roma 12:​1, 2) Ina ua tusi atu Paulo i Kerisiano i Roma, e foliga mai ua tele tausaga talu ona faavaeina le faapotopotoga i inā. Peitaʻi, e atagia mai i faaupuga a Paulo, na iai pea nisi i le faapotopotoga na taaʻina i manatu faapea tū ma aga a le lalolagi. O le māfuaaga lenā na ia apoapoaʻi atu ai ina ia suia o latou manatu ma amioga. E mafai foʻi ona faatatau mai lenā fautuaga i tane Kerisiano i aso nei. O le mea e faanoanoa ai, e iai nisi o tane o loo taaʻina i manatu o le lalolagi ma o loo sauāina pe faileagaina a latou avā. c O le ā le auala e faatalitalia e Ieova se tane e feutagaʻi ai ma lana avā? E maua le tali i le mau autū o lenei suʻesuʻega.

5. E tusa ai ma le 1 Peteru 3:​7, o le ā le auala e tatau ai i se tane ona feutagaʻi ma lana avā?

5 Faitau le 1 Peteru 3:7. Ua poloaʻia e Ieova tane ina ia āva pe faaaloalo i a latou avā. O se tane e āva i lana avā, e feutagaʻi ma ia i se auala agalelei ma alofa. I lenei suʻesuʻega, o le a tatou talanoaina ai auala e faaalia ai e se tane le āva i lana avā. Ae seʻi o tatou talanoaina muamua amioga a se tane e faaalia ai le lē āva i lana avā.

TEENA AMIOGA E LĒ FAAALIA AI LE ĀVA I LAU AVĀ

6. O ā faalogona o Ieova i tane e sauāina a latou avā? (Kolose 3:19)

6 Sauāina i le tino. E inosia e Ieova so o se tagata e faasauā. (Sala. 11:5) Ae e sili ona ʻinoʻino o ia i tane e sauāina a latou avā. (Mala. 2:16; faitau le Kolose 3:19.) E tusa ai o le mau autū o lenei suʻesuʻega i le 1 Peteru 3:​7, pe afai e lē faaalia e se tane le āva i lana avā, e mafai ona faaleagaina ai lana faiā ma le Atua. E ono lē faafofogaina foʻi e Ieova ana tatalo.

7. I le Efeso 4:​31, 32, o ā ituaiga o faaupuga e tatau ona ʻalofia e tane? (Tagaʻi i le “Uiga o Faaupuga.”)

7 Sauāina e ala i upu. O nisi tane e latou te sauāina a latou avā e ala i le soona eʻē pe fai atu i ai upu faatigā. Ae e ʻinoʻino Ieova i le “itaitagofie, ma le lotoa, ma le soona eʻē, ma upu masoā.” d (Faitau le Efeso 4:​31, 32.) O loo faafofoga mai Ieova i a tatou upu uma. E tāua iā te ia le auala e talanoa atu ai se tane i lana avā, e tusa pe a na o i laʻua. O se tane e talanoa atu i lana avā i se auala ʻinaʻinā, e lē gata ua ia faaleagaina lana faaipoipoga, ae o lana faauōga foʻi ma le Atua.—Iako. 1:26.

8. O le ā le silafaga a Ieova i ata matagā taufeusuaʻiga, ma aiseā?

8 Matamata i ata matagā taufeusuaʻiga. O le ā le silafaga a Ieova i ata matagā taufeusuaʻiga? E inosia e ia. O lea, o se tane e matamata i ata matagā, e lē gata ua faaleagaina ai le la faiā ma Ieova ae ua lē faaaloalo ai foʻi i lana avā. e E faatalitalia e Ieova se tane e faamaoni i lana avā i taimi uma, e ala i ana gaoioiga ma ona mafaufauga. Na fetalai Iesu, o se tane e vaavaai pea i se fafine ma manaʻonaʻo iā te ia, ua uma ona mulilua ma ia “i lona loto.” fMata. 5:​28, 29.

9. Aiseā e ʻinoʻino ai Ieova pe a faia e se tane feusuaʻiga e lagona ai e le avā le faalumaina?

9 Faia o feusuaʻiga e lagona ai e le avā le faalumaina. O nisi tane, e latou te faamalosia a latou avā e faia ni gaoioiga taufeusuaʻiga, e lagona ai e le avā le faalumaina pe ōia ai lona lotofuatiaifo. E inosia e Ieova na ituaiga gaoioiga manatu faapito ma lē alofa. E na te faatalitalia se tane ia alofa, faapelepele ma amanaʻia faalogona o lana avā. (Efe. 5:​28, 29) Ae e faapefea pe afai o loo faileagaina pe sauāina e se tane Kerisiano lana avā, pe matamata foʻi i ata matagā taufeusuaʻiga? E faapefea ona ia faia ni suiga i ona manatu ma ana gaoioiga?

AUALA E ʻALOFIA AI E SE TANE UIGA FAATIGĀ

10. E faapefea ona maua e tane aogā mai i le faaaʻoaʻoga a Iesu?

10 O le ā e fesoasoani i se tane e ʻalofia ai le sauāina ma le faileagaina o lana avā? E ala i le maumauaʻi e faaaʻoaʻo iā Iesu. E ui e leʻi faaipoipo Iesu, ae e mafai ona avea le auala na ia feutagaʻi ai ma ona soo, o se faaaʻoaʻoga lelei i le auala e ao ona feutagaʻi ai se tane ma lana avā. (Efe. 5:25) O se faaaʻoaʻoga, ia mātau lesona e aʻoaʻoina e tane mai i le auala na feutagaʻi ma talanoa atu ai Iesu i ona aposetolo.

11. Na faapefea ona feutagaʻi Iesu ma ona aposetolo?

11 Na feutagaʻi Iesu ma ona aposetolo i se auala agalelei ma faaaloalo. E leʻi sauā o ia pe pulepuletutū. E ui lava o Iesu o le Alii ma o le Matai, ae e na te leʻi faaaogāina lona mana e faamaonia atu ai lona tulaga pule. Nai lo o lea, na ia auauna atu iā i latou ma le lotomaulalo. (Ioa. 13:​12-17) Na ia fetalai atu i ona soo: “[Ia] faaaʻoaʻo mai iā te aʻu, auā o aʻu o lē e agamalu ma lotomaulalo, ona faafouina ai lea o outou.” (Mata. 11:​28-30) Ia mātau na faaalia e Iesu le agamalu. O le faaalia e se tasi o le agamalu e lē faapea ai o ia o se tagata e lē malosi, ae e iloa ai o loo iā te ia le malosi e pulea ai o ia lava. E tusa foʻi pe faatigā atu se tasi iā te ia, e toʻafilemu pea o ia ma pulea ona faalogona.

12. O le ā le auala na talanoa atu ai Iesu i isi?

12 O fetalaiga a Iesu na faamāfanafanaina ma faafouina ai isi. E leʻi ʻinaʻinā o ia i ona soo. (Luka 8:​47, 48) E oo lava i le taimi na taʻuleagaina ai o ia e tagata tetee ma taumafai e faaita o ia, ae “e leʻi toe fai atu e ia ni upuleaga.” (1 Pete. 2:​21-23) Na iai foʻi taimi na filifili ai Iesu e aua neʻi tali atu nai lo o le fai atu o se faamatalaga faatigā. (Mata. 27:​12-14) Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei mo tane Kerisiano!

13. E tusa ai o le Mataio 19:​4-6, o le ā le uiga o le “nonofo faatasi [o se tane] ma lana avā”? (Tagaʻi foʻi i le ata.)

13 Na faatonuina e Iesu tane ina ia faamaoni pea i a latou avā. Na ia toe taʻua le fetalaiga a lona Tamā e faapea, e tatau i se tane ona “nonofo faatasi ma lana avā.” (Faitau le Mataio 19:​4-6.) O le veape Eleni ua faaliliuina i le “nonofo faatasi” e uiga atu i le “pipiimau, e pei ona faapipii i se kelū.” O lea, e tatau ona matuā malosi le alofa i le vā o se tane ma se avā e pei o le malosi o se kelū e faapipii faatasi ai ni mea. Pe a faia la e le tasi se mea e faatigā ai le isi, o le a mafatia uma ai i laʻua. O se tane e alofa i lana avā, e na te teena le matamata i so o se ata matagā taufeusuaʻiga. E vave lava ona ia liliuese pe a “vaai atu i mea e lē aogā.” (Sala. 119:37) E tai pei lenā ua ia osia se feagaiga ma ona mata, ina ia aua neʻi vaavaai atu pea ma le manaʻonaʻo i se isi fafine.—Iopu 31:1.

O se tane e faamaoni e na te teena le matamata i ata matagā taufeusuaʻiga (Tagaʻi i le palakalafa 13) h


14. O ā mea e manaʻomia ona faia e se tane sauā ina ia toe faaleleia ai le la faiā ma Ieova ma lana avā?

14 O se tane e na te sauāina lana avā i le tino ma i faaupuga, e manaʻomia ona ia faia ni taumafaiga malolosi e toe faaleleia ai lana faiā ma Ieova ma lana avā. O ā mea e manaʻomia ona ia faia? Muamua, e tatau ona ia amanaʻia o loo iai sona faafitauli matuiā. E leai se mea e lilo i le silafaga a Ieova. (Sala. 44:21; Fai. 12:14; Epe. 4:13) Lua, e tatau ona suia ona uiga ma aua le toe sauāina pe faileagaina lana avā. (Faata. 28:13) Tolu, e ao ona ia faatoese atu i lana avā ma Ieova ma saʻili atu mo le la faamagaloga. (Galu. 3:19) Ia ʻaiʻoi atu foʻi iā Ieova mo le faanaunauga e faia ai suiga, ma le malosi e pulea ai ona mafaufauga, faaupuga ma gaoioiga. (Sala. 51:​10-12; 2 Kori. 10:5; Fili. 2:13) Fā, ia gaoioi e ōgatusa ma ana tatalo e ala i le ʻinoʻino i so o se ituaiga o faiga sauā ma upu faatigā. (Sala. 97:10) Lima, ia vave saʻili mo se fesoasoani mai i leoleo mamoe alolofa o le faapotopotoga. (Iako. 5:​14-16) Ono, ia mafaufau i mea e mafai ona ia faia ina ia fesoasoani iā te ia e aua neʻi toe mapuna aʻe nei uiga. E tatau foʻi i se tane o loo matamata i ata matagā taufeusuaʻiga ona faia nei laasaga. E faamanuia e Ieova ana taumafaiga e suia ona uiga. (Sala. 37:5) Peitaʻi, e lē lava le tau ina teena e se tane o le faia o mea e faatigā ai i lana avā. E manaʻomia foʻi ona ia iloa le auala e faaalia ai le āva i lana avā. E faapefea ona ia faia faapea?

AUALA E FAAALIA AI LE ĀVA I LAU AVĀ

15. E faapefea ona faaalia atu e le tane lona alofa faapelepele i lana avā?

15 Ia alofa faapelepele. O uso o loo fiafia a latou faaipoipoga, e fai ma a latou masani le faia o se mea i aso taʻitasi e faaalia ai lo latou alolofa i a latou avā. (1 Ioa. 3:18) E faaalia e se tane lona alofa faapelepele i lana avā e ala i auala lāiti, e pei o le uu o lona lima po o se opo māfana. Atonu e na te lafo atu se text iā te ia e faapea “O ā mai oe?” po o le “Misia atu oe honey!” E mai i lea taimi i lea taimi, e mafai e se tane ona tusi atu sana card i lana avā e faailoa atu ai lona alofa iā te ia. O le faia e le tane o nei mea, e faaalia ai lona āva i lana avā ma atili māfana ai le la faaipoipoga.

16. Aiseā e ao ai ona viiviia e se tane lana avā?

16 Faaalia le lototalisapaia. O se tane e āva i lana avā e na te fai atu ni upu faalaeiau iā te ia, ma faailoa atu i ai e tāua o ia. O se tasi o auala e na te faia ai faapea, o le faaleo atu lea o lona lototalisapaia mo mea uma ua faia e lana avā mo ia. (Kolo. 3:15) E talisapaia e le avā pe a faamālō atu ma viiviia o ia e lana tane. O le a lagona e le avā le malupuipuia, alofagia ma le faaaloalogia o ia.—Faata. 31:28.

17. E faapefea ona faaalia e se tane le faaaloalo i lana avā?

17 Ia agalelei ma faaaloalo. O se tane e alofa i lana avā e na te faatāua ma faapelepele iā te ia. E vaai i lana avā o se meaalofa tautele mai iā Ieova. (Faata. 18:22; 31:10) O le iʻuga, e feutagaʻi o ia ma lana avā i se auala agalelei ma faaaloalo e oo lava i taimi o feusuaʻiga. E na te lē faamalosia lana avā e faia ni gaoioiga taufeusuaʻiga o le a lē lelei ai faalogona o le avā, faalumaina ai o ia, pe ōia ai foʻi lona lotofuatiaifo. g E tatau foʻi i se tane ona taumafai pea ina ia maua se lotofuatiaifo lelei i luma o Ieova.—Galu. 24:16.

18. O le ā e ao ona maumauaʻi tane e fai? (Tagaʻi foʻi i le pusa “ Auala e Fā e Avea ai o se Tane Faaaloalo.”)

18 Tane, e mautinoa e silafia ma talisapaia e Ieova au taumafaiga ina ia faaalia le āva i lau avā i so o se vala. Ia maumauaʻi e faaalia le āva i lau avā, e ala i le ʻalofia o gaoioiga e faatigā ai iā te ia, ae ia agalelei, faaaloalo ma alofa faapelepele iā te ia. O le faia faapea, e faailoa atu ai i lau avā e te alofa ma e te faatāua o ia. O le āva i lau avā, o le a faatumauina ai la oulua faauōga ma Ieova, o lau faiā lenā e sili ona tāua.—Sala. 25:14.

PESE 131 “O Ē ua Faatasia e le Atua”

a O le faaupuga “ata matagā taufeusuaʻiga,” e faasino atu i vitiō matagā, ata, texts, ma leo ua puʻeina ina ia faagaee ai tuʻinanauga taufeusuaʻiga.

b E maua e tane nisi fautuaga aogā pe a faitau i le mataupu, “Pe E te Faaaʻoaʻo iā Ieova i le Auala e Feutagaʻi ai ma Fafine?” i Le Olomatamata o Ianuari 2024.

c Pe afai o loo sauāina oe e lau paaga faaipoipo, e mafai ona e faitau i le mataupu “Fesoasoani mo Ē o Loo Sauāina i Aiga,” i le faasologa o mataupu o loo i le jw.org ma le JW Library® e taʻua o “Isi Mataupu.”

d UIGA O FAAUPUGA: O “upu masoā” e aofia ai faaupuga e taʻufaatauvaaina ai se tasi, o upu faatigā ma le fai atu o ni faitioga i taimi uma. E aofia ai foʻi tala taufaaleaga ma tala faalumaluma.

e Tagaʻi i le jw.org ma le JW Library i le mataupu “Ata Matagā Taufeusuaʻiga—E Faaleagaina ai Lau Faaipoipoga.”

f Pe afai o loo matamata lau tane i ata matagā taufeusuaʻiga, e te maua aogā pe a e faitau i Le Olomatamata o Aokuso 2023, i le mataupu “Pe a Matamata Lau Paaga i Ata Matagā Taufeusuaʻiga.”

g E lē o taʻua patino i le Tusi Paia po o ā feusuaʻiga e mamā ma feusuaʻiga e lē mamā, i le vā o se tane ma se avā. E tatau i se ulugalii Kerisiano taʻitasi ona faia filifiliga e atagia atu ai lo la mananaʻo e faamamaluina Ieova, faamalieina e le tasi le isi, ma faatumauina pea se lotofuatiaifo mamā. O le tulaga masani, e lē tatau ona talanoa faalauaʻitele atu se ulugalii i isi e faatatau i lenei mataupu e patino i la laʻua lava faiā faaleulugalii.

h FAAMATALAGA O ATA: O nisi e faigaluega faatasi ma se uso, o loo taumafai e faaosooso o ia e matamata i se mekasini o ata matagā taufeusuaʻiga.