Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 46

Ia Lototele—O Ieova o Lou Fesoasoani

Ia Lototele—O Ieova o Lou Fesoasoani

“Ou te lē tuua lava oe, ma ou te lē tuulafoaʻia lava oe.”​—EPE. 13:5.

PESE 55 Aua Neʻi Matataʻu iā i Latou!

AOTELEGA *

1. O le ā e faamāfanafanaina ai i tatou pe a lagona le tuua toʻatasi pe lofitūina i faafitauli? (Salamo 118:5-7)

PE NA iai se taimi na e lagonaina ai le tuua toʻatasi, e leʻi iai se tasi na fesoasoani iā te oe a o e fesagaʻia se faafitauli? E toʻatele na iai na faalogona, e aofia ai ma auauna faamaoni a Ieova. (1 Tu. 19:14) Pe afai ua tupu lenā mea iā te oe, ia manatua le folafolaga lenei a Ieova: “Ou te lē tuua lava oe, ma ou te lē tuulafoaʻia lava oe.” O lea la, e mafai ona tatou faapea atu ma le mautinoa: “O Ieova o loʻu fesoasoani ia; ou te lē fefe lava.” (Epe. 13:5, 6) Na tusia e le aposetolo o Paulo na upu mo ona uso talitonu i Iutaia i le pe ā ma le 61 T.A. O ana upu ua faamanatu mai ai iā i tatou faalogona o loo tusia i le Salamo 118:5-7.​—Faitau.

2. O le ā o le a talanoaina i lenei suʻesuʻega, ma aiseā?

2 Na pei Paulo o le faisalamo, na ia iloa mai i mea na tofo i ai o Ieova o lona Fesoasoani. O se faaaʻoaʻoga, i le silia ma le lua tausaga a o leʻi tusia lana tusi i Kerisiano i Eperu, na āfatia ai Paulo i lana malaga i le vasa. (Galu. 27:4, 15, 20) A o leʻi alu le malaga, ma i le taimi atoa o le malaga, na fesoasoani Ieova iā Paulo i ni auala eseese. O le a tatou talanoaina ni auala se tolu. Na saunia e Ieova le fesoasoani e ala mai iā Iesu ma agelu, tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo, ma uso talitonu. O le talanoaina o mea na tutupu i le olaga o Paulo, o le a faalolotoina ai lo tatou maufaatuatuaina o le folafolaga a le Atua e tali mai foʻi i a tatou tatalo mo se fesoasoani.

FESOASOANI MAI IĀ IESU MA AGELU

3. O le ā atonu na taumānatu ai Paulo, ma aiseā?

3 Na manaʻomia e Paulo se fesoasoani. I le pe ā ma le 56 T.A., na toso mai ai i fafo e tagata Paulo mai i le malumalu i Ierusalema ma taumafai e fasioti o ia. I le aso na sosoo ai, na toetoe lava saeia Paulo e ona fili a o auina atu i luma o le Saniterini po o le Faamasinoga Sili. (Galu. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) I lenā taimi, atonu na taumānatu Paulo ʻO le ā le umi o le a ou onosaia ai nei sauāga?’

4. Na faapefea ona faaaogā e Ieova Iesu e fesoasoani iā Paulo?

4 O le ā le fesoasoani na maua e Paulo? I le pō na puʻeina ai Paulo, na tū mai ai “le Alii” o Iesu ma fetalai mai iā te ia: “Ia e lototele! Auā e pei ona e molimau māeʻaeʻa atu e uiga iā te aʻu i Ierusalema, e ao foʻi la ona e molimau atu i Roma.” (Galu. 23:11) Maʻeu le talafeagai lelei o le taimi na avatu ai nei faalaeiauga! Na faamālō atu Iesu iā Paulo i lona molimau atu i Ierusalema. Na ia folafola atu foʻi iā Paulo o le a taunuu manuia o ia i Roma, o inā o le a faalautele atu ai lana talaʻiga. Ina ua maua e Paulo lenā faamautinoaga, e lē taumatea na ia lagona le saogalemu e pei o se tamaitiiti o loo opo mai e lona tamā.

A o agi se matagi malosi na faamautinoa atu e se agelu iā Paulo o le a faasaoina o ia ma tagata uma o loo i le vaa (Tagaʻi i le palakalafa e 5)

5. Na faapefea ona faaaogā e Ieova se agelu e fesoasoani iā Paulo? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.)

5 O ā isi luʻi na feagai ma Paulo? Pe e tusa ma le lua tausaga talu ona tutupu na mea i Ierusalema, ae faimalaga atu loa Paulo i se vaa i Italia. A o folau atu, na āfatia le vaa i se matagi malosi ma na manatu ai le ʻauvaa ma le pasese o le a latou feoti. Peitaʻi, e leʻi fefe Paulo. Aiseā? Na ia taʻu atu iā i latou uma na iai i le vaa: “O le pō nei na tū mai ai iā te aʻu se agelu a le Atua, o lē o loo oʻu tapuaʻi i ai, ma o lē ou te avatu i ai le auaunaga paia, ma faapea mai, ʻPaulo e, aua e te fefe. E tatau ona e tulaʻi i luma o Kaisara, faauta, e laveaʻiina e le Atua ola o i latou uma o loo folau faatasi ma oe.’” Na faaaogā e Ieova se agelu e toe taʻu atu iā Paulo le faamautinoaga na Ia avatu muamua iā Paulo e ala iā Iesu. O le mea moni, na taunuu lava Paulo i Roma.​—Galu. 27:20-25; 28:16.

6. O le ā le folafolaga a Iesu e faamalosia ai i tatou, ma aiseā?

6 O le ā le fesoasoani ua tatou maua? E fesoasoani Iesu iā i tatou e pei ona ia fesoasoani iā Paulo. O se faaaʻoaʻoga, na folafola mai e Iesu i ona soo uma: “Ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.” (Mata. 28:20) O fetalaiga nei a Iesu o se puna o faamalosiauga mo i tatou. Aiseā? Talu ai e iai aso e matuā faigatā ai iā i tatou ona onosaia faafitauli. O se faaaʻoaʻoga, pe a maliu sē e pele iā i tatou, e lē na o ni nai aso e tatou te fesagaʻia ai tigā ae atonu e mo ni tausaga. Ae e iai foʻi aso e feagai ai isi ma faigatā ona o le soifua matua. A o isi e iai aso e lofitūina ai i latou ona o faalogona mafatia. E ui i lea, e tatou te maua lava le malosi e onosaia ai faigatā, ona e tatou te iloa o loo faatasi Iesu ma i tatou i “aso uma lava” e aofia ai ma aso e sili ona faanoanoa o tatou olaga.​—Mata. 11:28-30.

E lagolagosua ma taʻitaʻia i tatou e agelu a o tatou faia le galuega talaʻi (Tagaʻi i le palakalafa e 7)

7. I le Faaaliga 14:6, e faapefea ona fesoasoani Ieova iā i tatou i aso nei?

7 Ua faamautinoa mai i le Afioga a le Atua, e faaaogā e Ieova ana agelu e fesoasoani iā i tatou. (Epe. 1:7, 14) O se faaaʻoaʻoga, e lagolagosua ma taʻitaʻia i tatou e agelu, a o tatou talaʻia le “tala lelei o le malo” i tagata o “nuu uma, ma ituaiga uma, ma gagana uma.”​—Mata. 24:13, 14; faitau le Faaaliga 14:6.

FESOASOANI MAI I TAGATA E MAUALULUGA O LATOU TULAGA I LE MALO

8. Na faapefea ona faaaogā e Ieova se alii e pule i ʻau e fesoasoani iā Paulo?

8 O le ā le fesoasoani na maua e Paulo? I le 56 T.A., na faamautinoa atu e Iesu iā Paulo o le a ia taunuu i Roma. Peitaʻi, na taupulepule tagata Iutaia i Ierusalema e osofaʻia ma fasiotia Paulo. Ae ina ua logotala Kalaotio Lusia le alii e pule i ʻau a Roma i lenā taupulepulega na ia fesoasoani loa iā Paulo. Na vave lava ona auina atu e Kalaotio Paulo i Kaisareia e ui atu i se auala e pe ā ma le 65 maila (105 km) le mamao mai i Ierusalema, faatasi ai ma le toʻatele o fitafita e puipuia Paulo. O i inā na poloaʻia ai e le kovana o Filiki ina ia leoleoina Paulo i le maota o Herota. O lea, ua lē mafai ai e tagata na taumafai e fasioti Paulo ona faaoo se mea leaga iā te ia.​—Galu. 23:12-35.

9. Na faapefea ona fesoasoani le kovana o Feso iā Paulo?

9 Na taofia pea Paulo i le falepuipui i Kaisareia, i le lua tausaga mulimuli ane ai. I lenā taimi, na avea Feso ma kovana e suitulaga iā Filiki. Na ʻaiʻoi atu tagata Iutaia iā Feso ina ia auina atu Paulo i Ierusalema e faamasinoina ai, ae na teena e Feso. Atonu na iloa e le kovana “o loo lamalama tagata Iutaia e fasioti Paulo i le auala.”​—Galu. 24:27–25:5.

10. Na faapefea ona tali atu le kovana o Feso i le talosaga a Paulo ina ia faamasinoina o ia e Kaisara?

10 Mulimuli ane, na faia le faamasinoga o Paulo i Kaisareia. Talu ai na manaʻo Feso e “faafiafia tagata Iutaia,” o lea na ia fesili atu ai iā Paulo. “Pe e te manaʻo e te alu aʻe i Ierusalema, e faamasinoina ai oe i oʻu luma?” Na iloa e Paulo e ono fasiotia o ia i Ierusalema, ae na ia iloa foʻi le mea e mafai ona ia faia e faasaoina ai lona ola, o le alu lea i Roma ma faaauau ai lana talaʻiga. Na ia faapea atu: “Ou te tagi atu iā Kaisara!” Ina ua uma ona talanoa Feso i alii o le fono, na ia faapea atu loa iā Paulo: “Ona ua e tagi atu iā Kaisara; e te alu lava iā Kaisara.” O le faia e Feso o se faaiʻuga talafeagai na faasaoina ai Paulo mai i ona fili. E lē o toe umi ae oo Paulo i Roma ma o le a matuā mamao mai ai o ia i tagata Iutaia, na saʻili e fasioti iā te ia.​—Galu. 25:6-12.

11. O ā upu a Isaia atonu na manatunatu i ai Paulo?

11 A o faatalitali Paulo i lana malaga i Italia, atonu na ia manatunatu i le lapataʻiga na faagaeeina le perofeta o Isaia e tusia e faatatau iā i latou e tetee iā Ieova: “Inā sauniuni ia se faufauga, ae o le a faalēaogāina! Inā tautala ia i so o se upu, ae e lē faatumauina, auā ua iā i matou le Atua!” (Isa. 8:10) Na iloa e Paulo o le a fesoasoani le Atua iā te ia, ma e lē taumatea na faamalosia ai o ia e fesagaʻia faigatā o le a tofo i ai.

E uunaʻia e Ieova i aso nei tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo e puipuia ana auauna, e pei ona ia faia i le taimi ua teʻa (Tagaʻi i le palakalafa e 12)

12. Na faapefea ona feutagaʻi Iulio ma Paulo, ma atonu o le ā na iloa ai e Paulo?

12 Na malaga Paulo i Italia i le 58 T.A. Ona o ia o se pagota na tuu ai o ia i le vaavaaiga a le taʻitaʻiʻau Roma e igoa iā Iulio. E mai i lenā taimi na iā Iulio le pule e faileagaina pe sauāina ai Paulo. O le a faapefea ona ia faaaogāina lana pule? I le aso na sosoo ai ina ua latou taunuu i Saitonu, na “agalelei tele Iulio iā Paulo, ua tuu atu o ia e alu i ana uō.” Na iai foʻi le taimi na faasaoina ai e Iulio le ola o Paulo. E faapefea? Na mananaʻo fitafita e fasiotia uma pagota na iai i le vaa, ae na taofia e Iulio le faia o lenā mea. Aiseā? Ona “na manaʻo le taʻitaʻiʻau e faaola iā Paulo.” E foliga mai na iloa e Paulo le taʻitaʻiga a Ieova e ala i gaoioiga a lenei taʻitaʻiʻau agalelei.​—Galu. 27:1-3, 42-44.

Tagaʻi i le palakalafa e 13

13. E ono faapefea ona faaaogā e Ieova tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo?

13 O le ā le fesoasoani ua tatou maua? Pe a tusa ai ma le finagalo o Ieova, e na te faaaogā lona agaga paia e uunaʻia ai tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo e fai le mea ua ia finagalo i ai. Na tusi le tupu o Solomona, “O le loto o le tupu ua pei o alāvai i le aao o Ieova. Na te liliuina i mea uma ua ia finagalo i ai.” (Faata. 21:1) O le ā le uiga o lenei faataoto? E eli e tagata alāvai ina ia faaalu i ai le vai mai i le vaitafe i le mea o loo latou mananaʻo i ai. E faapena foʻi ona faaaogā e Ieova lona agaga ina ia suia manatu o pule o malo e faataunuu ai lona finagalo. Pe a tupu lenā mea, o le a uunaʻia tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo e faia faaiʻuga e aogā i tagata o le Atua.​—Faatusatusa i le Esera 7:21, 25, 26.

14. E tusa ai ma le Galuega 12:5, o ai e mafai ona tatou taʻua i a tatou tatalo?

14 O le ā e mafai ona tatou faia? E mafai ona tatou tatalo “e faatatau i tupu ma i latou uma i tulaga maualuluga” pe a faia e nei tagata faaiʻuga e aafia ai o tatou olaga faa-Kerisiano ma la tatou talaʻiga. (1 Timo. 2:1, 2 ; Nee. 1:11) E tatou te tatalo faatauanau foʻi i le Atua mo tatou uso ma tuafāfine o loo i falepuipui, e pei ona faia e uluaʻi Kerisiano. (Faitau le Galuega 12:5; Epe. 13:3) E tatou te tatalo e faatatau i leoleo o falepuipui o loo leoleoina o tatou uso ma tuafāfine. E tatou te talosaga iā Ieova ina ia taaʻina manatunatuga o nei tagata, ma uunaʻia ai i latou e gaoioi e pei o Iulio ina ia feutagaʻi ma o tatou uso talitonu i se uiga “agalelei.”

FESOASOANI MAI I USO TALITONU

15-16. Na faapefea ona faaaogā e Ieova Aritako ma Luka e fesoasoani iā Paulo?

15 O le ā le fesoasoani na maua e Paulo? I lana malaga i Roma, na tele taimi na maua ai e Paulo fesoasoani mai iā Ieova e ala i uso talitonu. Seʻi o tatou talanoaina ni faaaʻoaʻoga.

16 Na filifili Aritako ma Luka o ni uō faamaoni a Paulo e malaga faatasi ma Paulo i Roma. * Na lotomalilie nei tane e faataulaga o la ola mo Paulo, e ui e la te leʻi maua se faamautinoaga mai iā Iesu o le a la taunuu i Roma. Na faatoʻā la maua le faamautinoaga o le a la taunuu saogalemu i Roma, ina ua āfatia la latou folauga. O lea, ina ua feosofi Aritako ma Luka i luga o le vaa i Kaisareia, e mautinoa na tatalo atu Paulo iā Ieova ona o lona lotofaafetai i le fesoasoani na ia saunia, e ala mai i nei uso talitonu lototetele e toʻalua.​—Galu. 27:1, 2, 20-25.

17. Na faapefea ona faaaogā e Ieova uso talitonu e fesoasoani iā Paulo?

17 E tele taimi na fesoasoani ai uso talitonu iā Paulo a o alu lana malaga. O se faaaʻoaʻoga, ina ua taunuu le vaa i le uafu i Saitonu, na faataga ai e Iulio Paulo “e alu i ana uō ma fiafia ai i la latou tausiga.” Mulimuli ane, ina ua taunuu i le aai o Puteoli, na maua ai e Paulo ma ana uō ʻuso i inā ma latou ʻaiʻoi mai ina ia latou nonofo mo ni aso se fitu.’ A o tausia e na uso Kerisiano manaʻoga o Paulo ma ana uō, e lē taumatea le matuā faafiafiaina o uso na talimālō a o faamatala atu e Paulo mea na tutupu e faalaeiauina ai i latou. (Faatusatusa i le Galuega 15:2, 3.) Ina ua māeʻa ona faalaeiau atu Paulo i uso, ona toe faaauau lea o le latou malaga.​—Galu. 27:3; 28:13, 14.

E tatou te maua le fesoasoani a Ieova e ala mai i uso talitonu e pei foʻi ona maua e Paulo (Tagaʻi i le palakalafa e 18)

18. O le ā na uunaʻia ai Paulo e faafetai i le Atua ma maua ai le lototele?

18 A o savali atu Paulo i Roma, e lē taumatea na ia mafaufau i mea na ia tusi atu ai i le faapotopotoga i lenā aai i le tolu tausaga talu ai: “E tele tausaga na ou manaʻo ai e fia feiloaʻi ma outou.” (Roma 15:23) Peitaʻi, e leʻi mafaufauina e Paulo o le a feiloaʻi ma uso i Roma o se pagota. Maʻeu le faalaeiauina o Paulo ina ua ia vaai atu i uso mai Roma o loo faatalitali i le auala e faafeiloaʻi o ia. “Ina ua iloa atu i latou, ona faafetai ai lea o Paulo i le Atua ma ua lototele ai.” (Galu. 28:15) Ia mātau, na faafetai Paulo i le Atua ona o le faafeiloaʻia o ia e uso. Aiseā? Ona na iloa e Paulo le fesoasoani a Ieova iā te ia e ala i uso talitonu.

Tagaʻi i le palakalafa e 19

19. I le 1 Peteru 4:10, e ono faapefea ona faaaogā i tatou e Ieova e avatu lana fesoasoani i ē o loo manaʻomia?

19 O le ā e tatou te faia? Pe e te iloa se uso po o se tuafafine i lau faapotopotoga o loo mafatia i maʻi po o isi faafitauli? Atonu ua maliu se tasi e pele iā i latou. Pe afai e tatou te iloa se tasi o loo manaʻomia se fesoasoani, e mafai ona tatou tatalo iā Ieova e fesoasoani mai iā i tatou e fai atu se tala pe fai se gaoioiga agalelei ma alofa mo lenā tagata. O a tatou upu ma gaoioiga, atonu o le faamalosiauga tonu lava lenā o loo manaʻomia e se uso po o se tuafafine. (Faitau le 1 Peteru 4:10.) * O ē e tatou te fesoasoani i ai, atonu o le a latou toe maua le mautinoa i le folafolaga a Ieova, “Ou te lē tuua lava oe, ma ou te lē tuulafoaʻia lava oe.” E mautinoa e tatou te maua le fiafia pe a fesoasoani i isi.

20. Aiseā e tatou te faapea atu ai ma le mautinoa: “O Ieova o loʻu fesoasoani”?

20 A o tatou ola i lenei olaga, e aafia foʻi i tatou i faafitauli ogaoga e pei ona oo iā Paulo ma ana uō. Ae i le taimi e tasi, e tatou te mautinoa e mafai ona tatou lototetele ona o loo faatasi Ieova ma i tatou. E faaaogā e Ieova Iesu ma agelu e fesoasoani iā i tatou. Pe a tusa ai ma lona finagalo, e faaaogā foʻi e Ieova tagata e maualuluga o latou tulaga i le malo e fesoasoani iā i tatou. E lē gata i lea, ae e pei ona tofo i ai le toʻatele o i tatou, e faaaogā foʻi e Ieova lona agaga paia e uunaʻia loto o ana auauna e fesoasoani i o latou uso ma tuafāfine Kerisiano. O lea, e iai māfuaaga lelei e tatou te faapea atu ai ma le mautinoa e pei o Paulo: “O Ieova o loʻu fesoasoani ia; ou te lē fefe lava. O le ā la se mea e mafai ona faia e tagata iā te aʻu?”​—Epe. 13:6.

PESE 38 E na te Faamalosia Oe

^ pala. 5 O le a talanoaina i lenei suʻesuʻega auala e tolu na fesoasoani ai Ieova i le aposetolo o Paulo e fesagaʻia luʻi faigatā. O le talanoaina o auala na avea ai Ieova ma Fesoasoani i le taimi ua teʻa, o le a faamalosia ai lo tatou mautinoa e fesoasoani mai Ieova iā i tatou i aso nei, a o tatou fesagaʻia faafitauli o le olaga e pei o ni matagi malolosi.

^ pala. 16 Na i ai taimi muamua na faimalaga faatasi ai Paulo, Aritako ma Luka. Na faatasi foʻi nei tane maufaatuatuaina ma Paulo a o faafalepuipuiina o ia i Roma.​—Galu. 16:10-12; 20:4; Kolo. 4:10, 14.