Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

1921—Selau Tausaga ua Mavae

1921—Selau Tausaga ua Mavae

I LE Watch Tower o Ianuari 1, 1921, na lomia ai se fesili mo tagata aʻoga maelega o le Tusi Paia. “O le ā le galuega autū e manaʻomia vave ona tatou faatinoina i lenei tausaga?” Na taliina lenā fesili ina ua sii mai le Isaia 61:1, 2, lea na faamanatu atu ai iā i latou lo latou tofiga e talaʻi: “Ua faauuina aʻu e Ieova e talaʻi le tala lelei i e ua tigaina . . . e talaʻi le tausaga e talileleia mai ai e Ieova, ma le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua.”

SE ʻAUTALAʻI LOTOTETELE

E manaʻomia ona lototetele tagata aʻoga o le Tusi Paia ina ia faataunuu ai lo latou tofiga. E manaʻomia ona latou talaʻi atu le “tala lelei” i tagata lotomaulalo, ae e manaʻomia foʻi ona latou talaʻi atu le “aso e taui ai ma sui” le Atua i tagata amioleaga.

E ui i teteega, ae na talaʻi ma le lototele le uso o J. H. Hoskin lea na nofo i Kanata. I le amataga o le tausaga e 1921, na feiloaʻi ai le uso o Hoskin i se faifeʻau Metotisi. Na faapea atu le uso i le faifeʻau: “E tatau ona ta talanoa lelei e faatatau i le Tusi Paia, ma e tusa lava pe e iai ni mea e ta te eseese ai e mafai lava ona faauma le ta talanoaga i se agaga filemu, ma avea i taʻua o ni uō.” Ae e lē o le mea lenā na tupu. Na faapea mai le uso o Hoskin: “E na o ni nai minute talu ona ma talanoa, ae ato mai e le faifeʻau le faitotoʻa. Na matuā malosi lava semanū e taʻe ai le tioata tele o le faitotoʻa.”

Na ʻeʻē mai le faifeʻau: “O le ā le mea e tou te lē ō ai e talaʻi i tagata e lē o ni Kerisiano?” E leʻi tali i ai le uso o Hoskin. Ae ina ua ia tuua le faifeʻau na ia faapea ane, ʻFaapea aʻu ia o lea na ou talanoa i se tagata e lē o se Kerisiano.’

I le aso e sosoo ai na lauga ai le faifeʻau ma na faaauau pea ona ia taʻuleagaina le uso o Hoskin. Na fai mai Hoskin: “Na ia lapataʻia lana ʻau lotu ma taʻu atu iā i latou o aʻu o se tagata e sili ona pepelo ua talaʻi i lo latou nuu, ma e tatau ona fana aʻu.” Ae e leʻi faavaivai ai le uso. Na faaauau pea lana talaʻiga ma talaʻi atu ai i tagata e toʻatele. Na ia faapea mai: “Na matuā ou fiafia lava i laʻu talaʻiga i inā. Na fai mai nisi tagata, ʻUa matou iloa o oe o le tagata o le Atua.’ Na latou fesili mai pe e iai se mea ou te manaʻomia e latou te fesoasoani mai ai.”

SUʻESUʻEGA A LE AIGA MA LE TAGATA LAVA IA

Na lomia e tagata aʻoga o le Tusi Paia se polokalame mo le suʻesuʻeina o le Tusi Paia i le The Golden Age, * ina ia fesoasoani atili ai i tagata e faaalia le fiafia. Na iai foʻi fesili mai le Tusi Paia mo talavou na fesoasoani i mātua e talanoa ai ma fanau. E faaaogā e mātua nei “fesili e fesili ai i fanau ma fesoasoani iā i latou e suʻe tali mai i le Tusi Paia.” O fesili e pei o le, “E fia tusi o le Tusi Paia?” e fesoasoani e aʻoaʻo ai i latou i mea moni e faatatau i le Tusi Paia. O nisi fesili e pei o le, “Pe e tatau ona faatalitalia e Kerisiano moni uma ni sauāga eseese e oo iā i latou?,” na fesoasoani e sauniunia ai talavou ina ia lototetele e talaʻi.

O le polokalame Advanced Studies in the Divine Plan of the Ages lea na iai ni fesili faatupu manatu mo tagata aʻoga taʻumatuaina o le Tusi Paia, na faavae aʻe i le tusi muamua o le Studies in the Scriptures. E faitau afe tagata na maua aogā mai i nei polokalame. Peitaʻi, i le The Golden Age o Tesema 21, 1921, na faasilasila ai o le a lē toe lomia nei polokalame. Aiseā?

O SE TUSI FOU!

Le tusi, The Harp of God

O se tamaʻi pepa o loo iai palakalafa e faitau

O se tamaʻi pepa o loo iai fesili

Na iloa e i latou na taʻimua i le faalapotopotoga, e manaʻomia ona aʻoaʻoina tagata aʻoga fou o le Tusi Paia i upu moni faavae i se auala e faasolosolo lelei. O lea, na lomia ai le tusi The Harp of God iā Novema 1921. O tagata fiafia na talia le tusi na auai i le polokalame e suʻesuʻe ai le Tusi Paia, lea na mafai ona fai e i latou lava. O lenei polokalame na fesoasoani i tagata e malamalama ai i le “fuafuaga a le Atua mo tagata, ia maua le ola e faavavau.” O le ā le auala na fai ai?

Pe a talia e se tagata se kopi o le tusi, e na te mauaina foʻi se tamaʻi pepa o loo tusia ai palakalafa o le tusi e na te faitauina. I le vaiaso e sosoo ai, e na te mauaina ai se isi tamaʻi pepa o loo iai fesili e faatatau i vaega o le tusi na ia faitauina. E tusia i le pito i lalo o lenā tamaʻi pepa isi palakalafa o le tusi e na te faitauina mo le isi vaiaso.

I vaiaso taʻitasi o vaiaso e 12, e maua ai e le tagata aʻoga se tamaʻi pepa fou e lafo i ai e le vasega po o le faapotopotoga i lona vaipanoa. Ae e masani lava ona tufa atu na tamaʻi pepa e uso ma tuafāfine matutua o le faapotopotoga, o ē ua faatapulaa mea e mafai ona latou faia. O se faataʻitaʻiga, na faapea mai Anna K. Gardner, mai i Millvale, Pennsylvania, i le Iunaite Setete: “Ina ua maua le tusi The Harp of God, na maua ai e loʻu uso o Thayle ua tau lē mafai ona savali se avanoa e faia ai se sao tele e tusa ai ma lona malosi i le tufaina atu o tamaʻi pepa o loo iai fesili i vaiaso taʻitasi.” Pe a māeʻa le polokalame, e asiasi atu se tasi o le faapotopotoga i le tagata aʻoga e fesoasoani iā te ia ina ia faalautele lona malamalama i le Tusi Paia.

O Thayle Gardner i lona nofoa faataavalevale

ISI GALUEGA E MANAʻOMIA ONA FAI

I lenā taimi, e lafo atu e le uso o J. F. Rutherford se tusi i faapotopotoga uma i faaiʻuga o tausaga. Na ia taʻua ai “ua sili atu ona toʻatele tagata ua fesoasoani i ai ma oo i ai le molimau, e faatatau i le Malo nai lo o se isi lava tausaga.” Na ia taʻua foʻi i le tusi: “E tele galuega o loo manaʻomia ona fai. Ia faalaeiau isi e auai i lenei auaunaga mataʻina.” Na utagia e tagata aʻoga o le Tusi Paia lenā fautuaga. I le tausaga 1922, na faalauiloa atu ai ma le lototetele e tagata aʻoga o le Tusi Paia le feʻau o le Malo i ni auala mataʻina.

^ pala. 9 I le 1937, na suia ai le igoa The Golden Age i le Consolation. Ae i le 1946 na toe suia ai i le Ala Mai!