Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

SUʻESUʻEGA 36

O Amaketo, o se Tala Lelei!

O Amaketo, o se Tala Lelei!

“Ua latou faapotopoto foʻi iā i latou i . . . Amaketo.”​—FAAA. 16:16.

PESE 150 Saʻili le Atua mo Lou Faaolataga

AOTELEGA *

1-2. (a) Aiseā e avea ai Amaketo o se tala lelei mo le fanau a tagata? (e) O ā fesili o le a tatou iloiloina i lenei mataupu?

PE NA e faalogo o faatatau e tagata le upu “Amaketo,” i se taua faaniukilia po o se mala faalenatura? I se faaeseesega, o le faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau iā Amaketo e aofia ai se tala lelei, o se mea e fiafia ai. (Faaa. 1:3) O le taua o Amaketo e lē faaumatia ai le fanau a tagata, ae e faasaoina ai. E faapefea?

2 Ua faaalia i le Tusi Paia o le taua iā Amaketo, o le a faasaoina ai le fanau a tagata e ala i le faamuta o pulega a tagata. O lenā taua o le a faasaoina ai le fanau a tagata, e ala i le tafiesea o tagata amioleaga ae faasaoina ē amiotonu. O le a faasaoina foʻi e lenei taua le fanau a tagata, e ala i le faafanoina o i latou o loo faaleagaina le laueleele. (Faaa. 11:18) Ina ia fesoasoani iā i tatou e malamalama lelei i nei manatu, seʻi o tatou iloiloina fesili nei e fā. O le ā le uiga o Amaketo? O ā mea mataʻina o le a tutupu e iʻu ai iā Amaketo? E faapefea ona aofia i tatou i ē o le a faasaoina iā Amaketo? E faapefea ona tatou tumau ma le faamaoni a o latalata mai Amaketo?

O LE Ā LE UIGA O AMAKETO?

3. (a) O le ā e uiga i ai le upu Amaketo? (e) E tusa ai ma le Faaaliga 16:14, 16, aiseā e faapea atu ai o Amaketo e lē o se nofoaga moni?

3 Faitau le Faaaliga 16:14, 16. E na o le faatasi ona taʻua i le Tusi Paia le upu “Amaketo,” lea e sau mai i le upu Eperu e uiga atu i le “Mauga o Mekito.” (Faaa. 16:16) O Mekito o se aai i Isaraelu anamua. (Iosua 17:11) Peitaʻi, e lē o faasino atu Amaketo i se nofoaga moni i le lalolagi. Ae o loo faasino tonu atu i le tulaga e tupu, pe a faapotopoto faatasi “tupu o le lalolagi uma” e faasagatau atu iā Ieova. (Faaa. 16:14) Peitaʻi i lenei mataupu, o le a tatou faaaogā foʻi le faaupuga “Amaketo,” e faasino atu i le taua o le a tupu i le taimi lava e faapotopoto ai tupu o le lalolagi. E faapefea ona tatou iloa o Amaketo e faasino atu i se nofoaga faafaatusa? Muamua, e leai se mauga moni e taʻua o Mekito. Lua, o le nofoaga e siʻomia ai Mekito e matuā laʻitiiti lava, e lē mafai ona ofi ai “tupu o le lalolagi uma,” o ā latou ʻautau ma meatau. Tolu, o le a tatou aʻoaʻoina mulimuli ane i lenei mataupu, o le a amata le taua o Amaketo pe a faasagatau ane “tupu” o le lalolagi i tagata o le Atua, lea o loo nonofo i so o se itu o le lalolagi.

4. Aiseā na faafesootaʻi ai e le Atua lana taua tele mulimuli iā Mekito?

4 Aiseā na faafesootaʻi ai e Ieova le taua tele mulimuli iā Mekito? E tele taua na tau i Mekito ma le vanu o Isereelu na lata ane. E i ai taimi na fesoasoani ai Ieova i ona tagata ia manumalo i nei taua. O se faaaʻoaʻoga, “e latalata i vai o Mekito” na fesoasoani ai le Atua i le faamasino o Parako e faatoʻilalo le ʻautau o tagata Kanana, lea na taʻitaʻiina e le taʻitaʻiʻau o Sesera. Na faafetai Parako ma le perofeta fafine o Tepora iā Ieova, ona o lo latou manumalo faavavega. Na la pepese: “Na tau fetu mai i le lagi . . . ma Sesera.  .  Na tafefea i latou i le ālia o Kisona.”​—Faama. 5:19-21.

5. O le ā se vala tāua o le a ese ai Amaketo mai i le taua lea na tau e Parako?

5 Na faaiʻu e Parako ma Tepora le la pese i upu nei: “Ieova e, ia faapea ona fano ou fili uma, ia avea foʻi ē e alolofa iā te oe e pei o le malosi o le susulu o le lā.” (Faama. 5:31) Iā Amaketo, o le a faaumatia foʻi fili o le Atua, ae o le a faasaoina i latou e alolofa iā te Ia. Ae e i ai se vala tāua e eseese ai nei taua e lua. Iā Amaketo, o le a lē tau auauna a le Atua. O le a leai foʻi ni a latou meatau. O lo latou ʻmalosi o le nonofo fifilemu pea ma faatuatua’ iā Ieova, ma ana ʻautau faalelagi.​—Isa. 30:15; Faaa. 19:11-15.

6. O ā auala atonu o le a faatoʻilalo ai e Ieova ona fili iā Amaketo?

6 O le a faapefea ona faatoʻilaloina e le Atua ona fili iā Amaketo? Atonu o le a ia faaaogā le tele o auala. O se faaaʻoaʻoga, atonu o le a ia faaaogā mafuiʻe, uatoʻa ma uila. (Iopu 38:22, 23; Eseki. 38:19-22) Atonu o le a fetauaʻi lava fili. (2 No. 20:17, 22, 23) Pe atonu foʻi o le a ia faaaogā ana agelu e fasiotia tagata amioleaga. (Isa. 37:36) Po o ā lava auala o le a faaaogā e le Atua, ae o le a ia manumalo aʻiaʻi. O le a faaumatia ona fili uma ae faasaoina tagata amiotonu uma.​—Faata. 3:25, 26.

O Ā MEA MATAʻINA O LE A TUTUPU E IʻU AI IĀ AMAKETO?

7-8. (a) I le 1 Tesalonia 5:1-6, o le ā le faalauiloaga uiga ese o le a faia e taʻitaʻi o le lalolagi? (e) Aiseā o le a avea ai lenei faalauiloaga o se pepelo mataʻutia?

7 E faalauiloa le “filemu ma le saogalemu” a o leʻi oo i le “aso o Ieova.” (Faitau le 1 Tesalonia 5:1-6.) I le 1 Tesalonia 5:2, o le “aso o Ieova,” e faasino atu i le “puapuaga tele.” (Faaa. 7:14) E faapefea ona tatou iloa le taimi e amata ai lenā puapuaga? O loo taʻu mai i le Tusi Paia se faalauiloaga uiga ese, ma o le a avea ma faailoga o le a amata le puapuaga tele.

8 O lenā faalauiloaga, o le alaga o le “filemu ma le saogalemu.” Aiseā o le a alaga ai faapea taʻitaʻi o le lalolagi? Po o le a aofia ai taʻitaʻi lotu i lenā alaga? Atonu. E ui i lea, o lenei faalauiloaga o se pepelo e faatupu e temoni. Ae o se matuā lamatiaga lenei pepelo, ona o le a faatupu ai i tagata ni faalogona sesē o le saogalemu, a o toeitiiti lava amata le puapuaga e sili ona mataʻutia, i le talafaasolopito o le fanau a tagata. Ioe, “ona oo faafuaseʻi mai loa lea o le faaumatiaga iā i latou, e pei o le tigā o le fafine tō o le a fanau.” Ae e faapefea auauna faamaoni a Ieova? Atonu o le a faateʻia i latou i le oo faafuaseʻi mai o le aso o Ieova, ae ua latou nofosauni i ai.

9. Po o le a faaumatia e le Atua le lalolagi a Satani i le taimi e tasi? Ia faamatala

9 O le a lē faaumatia e Ieova le lalolagi atoa a Satani i le taimi e tasi, e pei ona sa ia faia i aso o Noa. Nai lo o lea, o le a ia faaumatia i ni vaega autū se lua. Muamua, o le a faaumatia Papelonia le Aai Tele po o lotu sesē uma. Ona sosoo ai lea ma le faaumatiaina o le vaega o loo totoe o le lalolagi a Satani iā Amaketo, lea e aofia ai faiga faapolotiki, ʻautau ma faiga faapisinisi. Seʻi o tatou iloiloina la nei mea mataʻina e lua.

10. I le Faaaliga 17:1, 6, ma le 18:24, aiseā o le a faaumatia ai e Ieova Papelonia le Aai Tele?

10 O “le faasalaina o le fafine talitane sili.” (Faitau le Faaaliga 17:1, 6; 18:24.) Ua matuā faalumaina e Papelonia le Aai tele le suafa o le Atua, e ala i le aʻoaʻo o tagata i pepelo e faatatau i le Atua. Ua faitaaga faaleagaga i le faifaimea faatasi ma pule o malo o le lalolagi. Ua ia faaaogā lana pule e faasesē ai tagata lotu. E toʻatele ua ia fasiotia, e aofia ai nisi o auauna a le Atua. (Faaa. 19:2) O le a faapefea ona faaumatia e Ieova Papelonia le Aai Tele?

11. O le ā le “manufeʻai e lanu mūmū sesega,” ma e faapefea ona faataunuu iā te ia le finagalo o le Atua e faatatau iā Papelonia le Aai Tele?

11 O le a faaumatia e Ieova “le fafine talitane sili,” e ala i “seu e sefulu” o le “manufeʻai e lanu mūmū sesega.” O lenei manufeʻai faafaatusa e faaāta mai ai Malo Aufaatasi. O loo faaāta mai e seu e sefulu, malo faapolotiki o loo lagolagoina lenā faalapotopotoga. I le taimi atofaina a le Atua, o le a osofaʻia e malo uma ma Malo Aufaatasi ia Papelonia le Aai Tele. O le a latou “faataugā ma faatelenoa iā te ia,” e ala i le aveesea o lona tamaoaiga, ma faailoa atu i tagata uma le tele o lona leaga. (Faaa. 17:3, 16) O lenā faaumatiaga faafuaseʻi, e pei e tupu i le aso e tasi, o le a matuā faateʻia ai lava i latou e lagolagoina o ia. Ua leva ona mimita ma faapea mai: “Ou te nofo o se tupu fafine, e lē o aʻu o se fafine ua oti lana tane, ma e lē taitai ona ou faavauvau.”​—Faaa. 18:7, 8.

12. O le ā o le a lē faatagaina e Ieova atunuu e fai, ma aiseā?

12 E lē faatagaina e le Atua atunuu e faaumatia ona tagata. O loo latou mitamita i le tauaveina o lona suafa, ma usitaʻia lana faatonuga ina ia ō ese mai iā Papelonia le Aai Tele. (Galu. 15:16, 17; Faaa. 18:4) E latou te galulue mamafa foʻi e fesoasoani i isi ia ō ese mai iā te ia. O lea, e lē “aafia i ona mala” auauna a Ieova. Peitaʻi, o le a tofotofoina lo latou faatuatua.

Po o fea lava e i ai tagata o le Atua i le lalolagi, ae e latou te maufaatuatuaina o ia pe a amata le osofaʻiga (Tagaʻi i le palakalafa e 13) *

13. (a) O ai Koku? (e) E tusa ai ma le Esekielu 38:2, 8, 9, o le ā le taimi o le a taunuu ai Koku i le nofoaga faafaatusa e taʻua o Amaketo?

13 O le osofaʻiga a Koku. (Faitau le Esekielu 38:2, 8, 9.) Pe a māeʻa le faaumatiaga o faalapotopotoga o lotu sesē uma, o le a matilatila le tutū o tagata o le Atua e tai pei o se laau tutasi, na sao mai i se afā mataʻutia. E mautinoa la le matuā lotoa o Satani. E faaalia lona ita tele e ala i lona faaaogā o faamatalaga pepelo a temoni, po o “faamatalaga lē mamā mai i agaga,” e faapogaia le tuufaatasiga o atunuu uma e faasagatau i auauna a Ieova. (Faaa. 16:13, 14) O lenā tuufaatasiga o atunuu uma e taʻua o “Koku mai i Makoku.” Pe a osofaʻia e nei atunuu tagata o Ieova, ua latou taunuu atu ai i le nofoaga faafaatusa e taʻua o Amaketo.​—Faaa. 16:16.

14. O le ā o le a iloa e Koku?

14 O le a faalagolago Koku i le “lima o le tagata,” po o le malosi o ana vaegaʻau. (2 No. 32:8) Ae e tatou te faalagolago iā Ieova lo tatou Atua, o se gaoioiga e foliga e valea i malo. Auā e ui i le malosi o Papelonia le Aai Tele, ae e leʻi mafai e ona atua ona laveaʻiina o ia mai i “le manu feaʻi,” ma “seu e sefulu.” (Faaa. 17:16) O lea, o le a faatalitalia e Koku se manumalo faigofie. O le a ia osofaʻia tagata o Ieova “e pei o ao e ufitia ai le laueleele.” (Eseki. 38:16) Ae o le a iloa mulimuli ane e Koku o loo ia ui saʻo atu lava i le mailei. E pei o Farao i le Sami Ulaula, o le a iloa e Koku o loo ia tau faasaga iā Ieova.​—Eso. 14:1-4; Eseki. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. O ā auala o le a manumalo aʻiaʻi ai Keriso?

15 O le a puipuia e Keriso ma lana ʻautau faalelagi tagata o le Atua, ae nutipalaina ʻau a Koku. (Faaa. 19:11, 14, 15) Ae e faapefea le fili sili o Ieova o Satani, o ana faamatalaga sesē lea na māfua ai ona iʻu atunuu iā Amaketo? O le a lafoina o ia e Iesu faatasi ai ma ana temoni i le tō e lē gata, lea o le a loka ai mo le afe tausaga.​—Faaa. 20:1-3.

E FAAPEFEA ONA FAASAOINA OE IĀ AMAKETO?

16. (a) E faapefea ona faailoa atu e tatou te “iloa le Atua”? (e) Aiseā e avea ai lo tatou iloa o Ieova o se faamanuiaga pe a oo mai Amaketo?

16 Po ua leva ona tatou i ai i le upu moni pe leai, ae ina ia faasaoina mai iā Amaketo e tatau ona faaalia atu e tatou te “iloa le Atua,” ma o loo tatou “usiusitaʻi i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu.” (2 Tesa. 1:7-9) E tatou te “iloa le Atua” pe a tatou iloa mea e fiafia ma mea e lē fiafia i ai, ma ana tapulaa. E tatou te iloa foʻi o ia pe a tatou alolofa, usiusitaʻi, ma tuuina atu atoatoa la tatou auaunaga iā te ia. (1 Ioa. 2:3-5; 5:3) Pe a tatou faaali atu e tatou te iloa le Atua, e tatou te maua la le faaeaga o le ʻsilafia e ia o lenā tagata,’ lea o le a faasaoina ai iā Amaketo. (1 Kori. 8:3) E faapefea? O le ʻsilafia e ia o lenā tagata,’ o lona uiga ua ia maua le faamaoniga a le Atua.

17. O le ā le uiga o le “usiusitaʻi i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu”?

17 O le “tala lelei a lo tatou Alii o Iesu,” e aofia ai upu moni uma na aʻoaʻo mai e Iesu o loo i le Afioga a le Atua. E tatou te usiusitaʻi i le tala lelei pe a faatatau i o tatou olaga. O lenā usitaʻi e aofia ai le faamuamua o manaʻoga o le Malo, ola i tapulaa amiotonu a le Atua, ma faalauiloa atu le Malo o le Atua. (Mata. 6:33; 24:14) E aofia ai foʻi le lagolagoina o uso faauuina o Keriso, a o latou faatinoina le tele o o latou tiute tauave tāua.​—Mata. 25:31-40.

18. O le ā se auala o le a faaalia ai e uso faauuina o Keriso le agalelei i isi mamoe, na faaali atu le agalelei iā i latou?

18 E lē o toe umi ae faaalia foʻi e auauna faauuina a le Atua le agalelei i “isi mamoe,” o ē na faaalia le agalelei iā i latou. (Ioa. 10:16) E faapefea? A o leʻi amata le taua o Amaketo, a ua iai uma i le lagi le 144,000 e avea ma tino agaga e lē mafai ona oti. O le a avea i latou ma vaega o le ʻautau faalelagi, lea o le a olopalaina Koku, ae puipuia “se motu o tagata e toʻatele” e pei o ni mamoe. (Faaa. 2:26, 27; 7:9, 10) O se faaeaga mo le motu o tagata e toʻatele, le lagolagoina o auauna faauuina a Ieova a o iai i le lalolagi!

E FAAPEFEA ONA TATOU TUMAU MA LE FAAMAONI A O LATALATA MAI LE IʻUGA?

19-20. E ui i o tatou faafitauli, ae faapefea ona tatou tumau faamaoni a o latalata mai Amaketo?

19 I nei aso e sili ona faigatā, e toʻatele tagata o Ieova o loo aafia i faafitauli. E ui i lea, e mafai ona tatou tumau ma le olioli. (Iako. 1:2-4) O le ki, o le tatalo e lē aunoa mai i le loto. (Luka 21:36) E lē gata i le tatalo, ae e tatau foʻi ona tatou suʻesuʻe le Afioga a le Atua i aso taʻitasi, ma manatunatu loloto i ai. Ia manatunatu loloto foʻi, i valoaga mataʻina e faatatau i o tatou aso. (Sala. 77:12) O nei mea ma le faia o se sao atoatoa i le faiva, o le a faamalosia ai lo tatou faatuatua ma mausalī ai lo tatou faamoemoe.

20 Seʻi mafaufau i lou olioli pe a lē toe iai Papelonia le Aai Tele, ma ua māeʻa Amaketo. Ae o le mea e sili ona tāua, seʻi manatu i lou matuā fiafia, i le taimi o le a faasilisilia atoatoa ai le suafa o le Atua ma lana pule silisili ese! (Eseki. 38:23) Ioe, o Amaketo o le tala lelei mo i latou e iloa le Atua, usiusitaʻi i lona Alo, ma tumau seʻia oo i le iʻuga.​—Mata. 24:13.

PESE 143 Galue, Mataala, ma Faatalitali

^ pala. 5 Ua leva o faatalitali tagata o Ieova iā Amaketo. I lenei mataupu, o le a talanoaina ai le uiga o Amaketo, o mea mataʻina o le a tutupu lea e iʻu ai iā Amaketo, ma auala e tatou te tumau ai ma le faamaoni a o latalata mai le iʻuga.

^ pala. 71 FAAMATALAGA O ATA: O mea mataʻina o le a tutupu. O le a tatou (1) talaʻi a o mafai ona fai, (2) ia pipii pea i la tatou faasologa o suʻesuʻega, ma le (3) ia maufaatuatuaina pea le puipuiga a le Atua.

^ pala. 85 FAAMATALAGA O ATA: O loo sauni leoleo e osofaʻia se aiga Kerisiano, o ē e talitonu o loo silafia e Iesu ma ana agelu mea o loo tutupu.