Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manumalo i “Aso e Gata Ai”

Manumalo i “Aso e Gata Ai”

Manumalo i “Aso e Gata Ai”

“A o i ai le Atua i le lagi, o le na te faaalia mea . . . ua lilo, ma faailoa . . . mea e oo mai i aso amuli.”—TANIELU 2:28.

1. (a) Ua faapefea ona avea valoaga a Ieremia Esekia, ma Tanielu o se ma taua tatou te tosina i ai i aso nei? (e) Ai se ā na faasaoina ai na tusitusiga faagaeeina?

IEREMIA, ESEKIELU, TANIELU—maeu le faafiafia loto o valoaga e faamanatu mai e na igoa i le mafaufau! Ua toeitiiti 2,600 tausaga ua mavae, talu ona ola na auauna loto tetele a le Atua Silisiliese o Ieova i aso e gata ai o Ierusalema aposetate, e ui lava ina sa auauna i nofoaga eseese ma i lalo o tulaga e matuā eseese lava. Ae peitai mai o latou tulaga taitoatasi na latou vavalo ai faatatau i mea tutupu o le a oo mai le mutaaga o “aso e gata ai.” Ua faasaoina na tusitusiga faagaeeina mo le faamalosia o i latou uma lava o e alolofa i le Atua ma le amiotonu, ma o e mananao ia faasaoina mai le “puapuaga tele” o loo faamalumalu mai i o tatou aso.—Mataio 24:3-22; Roma 15:4.

2. Ai se ā na manaomia ai e Ieremia le malosi mai ia Ieova?

Sa vavalo Ieremia i Ierusalema. A o agai mai mala, ma le iuvale. Ae peitai sa faamalosia e Ieova lana perofeta e pei o se “pa ʻapamemea” e tumau i le lotolotoi o a latou amioleaga.—Ieremia 15:11, 20;23:13, 14.

Perofeta o le Filemu

3. O a upu pepelo sa tautala i ai perofeta?

3 E tusa ai ma taʻitaʻi lotu amioleaga o Ierusalema, sa faailoa atu e Ieova e ala ia Ieremia: “Aua tou te faalogologo i upu a perofeta o e vavalo ia te outou; ua latou faasese ia te outou e fai mea faatauvaa; ua latou tautala atu i le faaaliga mai o latou lava loto, a e le mai le fofoga o Ieova. O loo tautala atu pea i latou i e ʻinoʻino mai ia te aʻu, ‘O loo fetalai mai Ieova: “E manuia outou.”’ Sa faapea mai na perofeta pepelo, “E manuia, E manuia, a e leai se manuia.—Ieremia 23:16, 17; 6:14.

4. O le ā le faamoemoe ua pipii atu nei i ai le toatele i Kerisinetoma?

4 E faapena foi Kerisinetoma aposetate i aso nei, o loo i ai perofeta o le filemu. O le toatele o i latou nei ua pipii atu i le mea ua faamatalaina e Pope Paulo Vl o le “faamoemoe mulimuli o le maliega mo le filemu,” o Malo Aufaatasi. Ua toeitiiti nei, ona latou faailoa mai lea o le 1986 o se Tausaga Faavaomalo o le Filemu. I le faailoina atu o lana fuafuaga e auai i le Tausaga, na faailoa mai e le Pope faapea “na te fafaga le faamoemoe faapea o lenei Tausaga o le a aumaia ai le iuga i manaoga ma o le a faailogaina ai tulaga mātaina i le aumaia o sootaga filemu i tagata ma atunuu.” A e peitai po o se mea e ono taulau le faatalitalia o atunuu e faavaeina le filemu moni.?

5. O le ā le mea ua valoia mai e Ieova, ma o le a faapefea ona faataunuuina i “aso e gata ai”?

5 Ua faamatala ma e le Atua lava ia le mea o le a tupu: “Faauta, ua alu atu le afa mai ia Ieova i le toasa, o le afa fulifao; e pesi tetele mai i luga o upu o e amio leaga. E le toe liliu le toasa o Ieova, seia faia e ia, seia faataunuuina e ia manatu o lona finagalo; tou te mafaufau i ai i aso amuli [po, o le a “outou matua malamalama,” The New English Bible.” (Ieremia 23:19, 20 ma 30:23, 24.] Ioe, o taʻitaʻi o lotu pepelo o le a latou malamalama i le uiga o aso e gata ai mo i latou. Ae peitai po o le a lava o latou manatu i ai ua tuai! Faatusatusa le Faaaliga 18:16; 19:11-16; Mataio 24:30.

6. O le ā le iuga fiafia o le a i ai i ina mo le toatele?

6 O lea, o le mea e fiafia ai, o le toatele o tagata taitoatasi o e na faatagataotauaina e tapuaiga sese ua latou ‘manatunatu i ai.’ Ua latou talia le valaau: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia,” [tapuaiga sese] talu ai latou te le mananao ia faatasia i ana agasala pe tofusia i le faamasinoga a le Atua faasaga ia te ia. Afai o oe o se tasi o i latou na, seia faaauau pea ona e utagia mea o loo fai mai ai le Afioga a le Atua e uiga i “aso e gata ai” ma le vaitaimi matagofie o le filemu o le a mulimuli mai ai.—Faaaliga 18:2, 4, 5; 21:3, 4.

Osofaia mai ia Koku

7. I lalo o a tulaga sa vavalo ai Esekielu?

7 O le a faapefea ona feagai tagata moni o le Atua ma ona “aso e gata ai”? Sei tuu atu ia i le perofeta o Esekielu na te faailoa mai ia i tatou. I le avea o se talavou, sa mautinoa lava lona iloa lelei o Ieremia, ae peitai na aveeseina atu Esekielu i Papelonia. I ina, i tafatafa o le vaitafe o Kepara, sa tofia ai o ia i le 613 T.L.M. e avea o se perofeta a Ieova ma tagata matamata e fai ma sui o sā Iuta i le tafeaga, le galuega sa ia tauaveina ma le faamaoni mo tausaga e lē itiiti ifo i le 22. O le mea lea, o ana valoaga sa vaai mamao atu i tua i tala atu ona lava aso. I le mataupu e 38 ma le 39, o loo ia taua ai e uiga ia ‘Koku o Makoku.’

8, 9. (a) O le ā le finauga sili e tatau ona faaleleia, ma o afea? (e) O ai Koku, o ia o mulimuli atu ia te ia, ma o a gaoioiga o loo ia faia? (i) O le ā o le a faia e Ieova ia Koku?

8 O ai lenei ‘Koku o Makoku’? Ioe, o ai le fili sili o Ieova o le a ia tapunia ia le finauga sili i “aso e gata ai,” le silisili ese o le vateatea? O ia o Satani le Tiapolo o le na lafoina ifo e le Tupu Leoleo Mamoe, o Iesu Keriso mai le lagi ina ua mavae Lona nofo tupu i le 1914. O lenei Koku ua faamaulaloina ma ua ita tele ua taofiofia nei i se tulaga faatapulaaina i nofoaga o agaga, le “nuu o Makoku,” e latalata mai i lenei lalolagi. O le uiga o lenei mea, o le “taofia i e nonofo i le fanua” aua ua iloa e Koku ua puupuu tele le taimi mo le tauaveina o ana faiga amio leaga o le ‘pule poo o le faaumatia.’—Esekielu 37:24-28; 38:1, 2; Faaaliga 11:18; 12:9-17.

9 Ua loto mai le Esekielu le Alii Silisiliese o Ieova i le faapea mai: “Ua fai oe moʻu fili, Koku e, o le alii sili [pule o le lalolagi] . . . Ou te faafoi ia te oe, ma tuuina mama i ou auvae, ma ou taʻitaʻi atu ia te oe ma lau itu taua uma, . . . o nuu e tele lava e faatasi ma oe.” (Esekielu 38:3-6; Ioane 12:31) Ioe, e toatele tagata o loo faatasi ma Koku, aua “o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19) Peitai, ua mafai e Ieova ona tuu mama faafaatusa i auvae o Koku e taofia ai o ia. Ae ai se a, ma faapefea?

10. (a) I le faatusatusa atu i malo, o fea o tuu i ai e Molimau a Ieova lo latou faamoemoe? (e) Ai se ā ua ita ai Koku ma ana ʻau (i) O le ā e tatau ona tatou faia ina ia faasaoina ai i tatou?

10 I lalo o uunaiga a Koku, ua finau malosi sili o aso nei faapea e faalagolago le tulaga filemu o le lalolagi i lo latou faaputuina o auupega o le faaumatiaga e sili ona matautia faaniukelea. Ma ua tuuina atu i ai e isi malo la latou lagolagosua. Ae peitai, o tagata o le Atua ua latou “o mai mai atunuu uma” ua latou matuā lafoai aupega o sauaga. Ua na o Molimau a Ieova le “nuu” ua mafai ona faapea atu ma le faamoni: “Matou te faalagolago i le Atua.” (Isaia 2:4; 31:1; Faataoto 3:5) O nei molimau a Ieova ua tumu i le filemu “o loo nonofo fifilemu, o e nonofo faatalanoa o i latou uma o nonofo ua leai so latou pa, e leai foi ni a latou faamaufaalava.” O loo latou “nonofo i le totonugalemu o le lalolagi,” aua i atunuu uma lava, o loo latou taofi le totonugalemu e pei o se tagata e tasi e lei mafai e Koku ona oo atu i ai. (Esekielu 38:11, 12) I lea ua aumaia ai e Koku o Makoku ma le ita tele lana faalapotopotoga o temoni i le tafa o le taua. E pei o se leona tagi, ua nofo sauni nei i lana osofaiga mulimuli. Mo le faasaoina, e tatau ia i tatou uma lava ona ‘tutu faasaga ia te ia, ia mausali i le faatuatua.’—1 Peteru 5:8, 9.

11. E faapefea ona aumaia e Ieova Koku e ‘faasaga i Lona nuu,’ ma mo le a le fuafuaga?

11 Ua faatonuina e Ieova Esekielu: “O le mea lea, le atalii o le tagata, ia e vavalo atu ai, ma ia e fai atu ia Koku, ‘Ua faapea ona fetalai mai o le alii o Ieova, “o ona po o nonofo ai ma le filemu lou nuu o Isaraelu [faaleagaga] e te le iloa ea?” Ua lotovale Koku ma lana vaega i le saogalemu ma le nofo filemu o loo latou vaaia i totonu o Molimau a Ieova i aso nei. Ua latou matua lilivau ona ua latou faapea “e le ni o le lalolagi [a Satani] i latou.” I lea, ua tauemu ai Ieova ia Koku, ua faagaeeina o ia e osofaia Molimau e le o i ai se puipuiga. Ua taʻu atu e Ieova ia Koku: “E te alu ae foi e tau ma loʻu nuu o Isaraelu, pei o le ao e ufitia ai nuu; o ona aso amuli e taunuu ai; ou te aumaia foi oe i loʻu laueleele, ina ia iloa ai aʻu i nuu ese, pe a faapaiaina aʻu i nuu ese, pe a faapaiaina aʻu ia te oe Koku e, i o latou luma.”—Esekielu 38:14, 16; Ioane 17:14, 16.

12. O le ā le iuga o le osofaiga a Koku, e tusa ai ma le Esekielu 38:18-23?

12 Ua agai atu nei Koku ma le ita tele e faaleagaina le “nuu” tamaoaiga o tagata o Ieova. Ae peitai pe na o Koku ea e ita? Ae faapefea le maʻemaʻea o le Alii Silisiliese o Ieova faasaga ia Koku ma ana ʻau? I le Esekielu 38:18-23 ua faamatalaina ai e Ieova le auala e ‘faapaiaina ai o ia i luma o nuu’ i le aumaia lea o le faaumatiaga ia Koku ae faasaoina ana auauna faamaoni. I le faaiuina o le lipoti o lona manumalo. I le faaiuina o le lipoti o lona manumalo ia Koku ma ana ʻau, ua fetalai mai le Alii Silisiliese lava ia: “E iloa ai lava e i latou o aʻu lava o Ieova.” Ua faapaiaina lona suafa paia!

‘Folasia Mealilo’

13. Na faapefea ona faataatia e Tanielu se faaaoaoga lelei mo Molimau talavou?

13 A o vavalo Esekielu i totonu o le tafeaga a Iuta lata ane i Papelonia, o le talavou o Tanielu o se tupuga mai i se gafa tau aloalii o Iutaia, sa aʻoaʻoina i le maota mamalu o le tupu o Nepukanesa. I ina, i le avea o sē tumau i le faamaoni, ua faataatia ai e ia se faaaʻoaʻoga lelei mo auauna talavou uma a Ieova i aso nei.—Tanielu 1:8, 9.

14. O le ā le mea na tupu na ala ai ona matua avatu le faamalo e Tanielu i le Atua?

14 I le lua o tausaga talu ona mavae le paū o Ierusalema, sa faamatauina ai Nepukanesa i se miti. I lona maleifua mai, na ia le manatua lea miti. Ae peitai sa mafai e Tanielu ma mataʻu i le Atua ona faailoa atu i le tupu le miti atoa ma lona uiga. I le faia faapea, sa ia faamalo atu i le Atua, i lona faapea atu i le tupu: “A o i ai le Atua i le lagi, o le na te faaalia mea ua lilo, ma faailoa mai ia Nepukanesa le tupu o mea e oo mai i aso amuli.” (Tanielu 2:28) O le a ua tatou aʻoaʻoina mai le miti ma lona faatatauina i “aso e gata ai”?

15, 16. O le ā le faamatalaga o le miti a Nepukanesa?

15 I inei ua tatou vaaia ai se tupua tele, se faatagata uiga ese, ua faia ae le tele o ona vaega i uamea eseese i lona faasologa. Sa faamatala atu e Tanielu faapea o nei mea e faaatagia ai le faagasologa o malo ma taʻu atu ia Nepukanesa, “O le ulu o le auro o oe lava lea,” sa faasino tonu i tupu o Papelonia. Na mulimuli mai ai isi malo malolosi o le lalolagi, o le fatafata ma lima ario o Metai lea ma Peresia o le manava ma ogavae o apamemea o le malo lea o Eleni, o vae uamea o Roma lea ma, mulimuli ane, o le malo malosi o le lalolagi o Amerika ma Peretania. (Tanielu 2:31-40) Seia oo mai i “taimi atofaina o nuu ese,” mai le 607 T.L.M. e oo i le 1914 T.A., sa maeva ai nei malo malolosi i malo o le ‘atua o le lalolagi nei.’—Luka 21:24; 4:5, 6; 2 Korinito 4:4.

16 Ae peitai o “aso e gata ai” o le a agai mai ai i luma o le “fanau a tagata,” tagata lautele. I le tele o atunuu o tupu, o kaisa, ma emeperoa ua suia nei i fouvalega ma pulega faatemokalasi. O le lē lelei ona pulea e tagata o le lalolagi ua oo ai ina palu faatasi pulega saua ma le faapiopio o ituaiga o malo faatemokalasi. E pei ona le filogia o le uamea ma le omea, e faapena foi i latou nei ona le filogia. E oo lava i Malo Aufaatasi latou te le pipii faatasi a e auai, i felafolafoaiga aasa ma faamataʻuga. E moni, ua faamaonia ai ‘le malo ua vaevaeina.’—Tanielu 2:41-43.

17. E faapefea ona faataunuuina le valoaga i “aso e gata ai”?

17 O lea la, i “aso e gata ai,” ua oo atu ai le finauga i le pulega o le lalolagi i lona taualuga. Ma o le a le vaifofo? Faauta! Ua uma ona faagaoioia talu ma le 1914 o le Malo Faa-Mesia o le Atua. O ia lea o le “Maa” na tofia mai le “mauga” a Ieova le silisiliese o le vateatea. E leai se sao o malo faapolotiki o tagata i lena malo! O lea ua sau, e saʻo lelei lona ala, ua uma ona faataatia ma le tonu. I le taimi atofaina a Ieova, na te nutililiia vae o le tupua ma nutipalaina le faatusa ina ia liu efuefu. E pei o aputi o saito o lelea i le matagi, e faapena ona aveesea o pulega—a tagata, e le toe vaaia lava. Ae o le “maa”—le Malo o le Atua silisili ma lona Keriso—o le a avea ma mauga tele o tumu ai le lalolagi. O lena malo ‘o le a lē faaumatia e lē tuuina atu foi i se tasi nuu.’ O le a tumau e faavavau. E ao ona tatou faafetaia Ieova mo lona agalelei ina ua ‘faaalia mai’ nei mea lilo!—Tanielu 2:29, 44, 45.

“Fetuleiaiga” i Aso Nei

18. (a) O le ā le faaaliga na tuuina atu ia Tanielu mulimuli ane ai? (e) O le ā le mea uiga ese e faatatau i lenei lalolagi?

18 Ae peitai e tele nisi mea na fai mai ai Tanielu e uiga i malo ma “aso e gata ai.” Ina ua mavae le 70 o tausaga talu ona faailoa atu le miti a Nepukanesa, sa i ai pea le toeaina o Tanielu i Papelonia a e sa auauna ia Kuresa, le tupu o Papelonia. A o i ai o ia i le auvai o le vaitafe o Hitekelu, sa faaali mai se agelu ia te ia, ua faapea mai: “O lenei, aʻu sau e faailoa atu ia te oe mea o tutupu i lou nuu i ona po amuli; aua e tuai ona po o le faaaliga.” (Tanielu 10:14) Sa faaauau ona faamatala atu e le agelu i lona matua auiliiliina o pulega ma mea e tutupu i talafaasolopito o Peresia, Eleni, Aikupito, Roma, Siamani, Amerika ma Peretania ma faiga eseese o pulega. Maeu se tulagaese ona o lenei talafaasolopito, ua ufitia ai le sili atu i le 2,520 tausaga, ua mafai ona tusia mo le auiluma! Ua aumaia ai ia i tatou le mautinoa i Afioga faagaeeina faavaloaga a Ieova le Atua! *

19. O ā mea tutupu i le lumanai sa valoia mai i le valoaga?

19 Ua tau mai e lenei valoaga faapea, i le faagasologa mai o taimi, e lua ni malo malolosi o le a tulai mai, o le “tupu o le itu i toga” ma le “tupu o le itu i matu.” I le faaiuga, ua faapea mai le agelu, o le tupu o le itu i matu o le a “faamaualuga o ia e ia, ma faasili ia te ia i Atua uma; na te faia upu faasausili i le Atua o atua”—e le o ni mea e manuia ai, aua o loo ‘ava o ia i le atua o olo.’ Faasaga i lenei “tupu” gugutu, o loo tauva mai i ai le, “tupu o le itu i toga,” e tele foi lona malosi faavaegaau. E pei ona valoia, o loo “auai nei tupu . . . i se fetuleiaiga.” O le taua o upu i aso nei i le va o malosi sili ua faataʻitaʻi mai ma le lē migao a o la fefinauai mo le lafoaia o auupega faaniukelea, a o loo faateleina foi sauniuniga mo le faatapulaaina o le taua.—Tanielu 11:36-45.

20. O le ā o le a aumaia le iuga, ma o le a faapefea ona aafia ai Mekaeli i lenei mea?

20 E ui i lea, sa valoia mai e valoaga faapea o le a oso atu le “tupu i le itu i matu” e pei o se lolo i atunuu e tele, o le a le taupulea ai le iuga. O le iuga moni o loo taʻua i le Tanielu 12:1: “O ona po foi ia e tulai ai Mekaeli, o le alii sili, o le na te tulai ona o tagata o lou nuu.” O lenei Mekaeli o Iesu Keriso, o le na ‘tulai mai’ i lona Malo i le 1914, ma vave ona lafo ifo Satani mai le lagi. O lenei “Tupu o tupu” o le a gaoioi ia Amaketo e faatasia tupu uma lava e aofia ai i latou o le “itu i matu” ma le “itu i toga’ i le faaumatiaga.—Faaaliga 12:7-10; 19:11-19.

21. O lea la, o ā mea e oo mai i “aso e gata ai”?

21 I ina, i le iuga o “aso e gata ai,” o le a iloa tino ona auga, faatasi ma le manumalo o le Malo o le Atua. Ua faamatalaina atili e agelu i upu nei: “E oo mai foi aso vale, e leai sona tusa talu ona faatoa tupu o nuu, ua oo i ia lava aso.”—Tanielu 12:1; faatusatusa le Ieremia 25:31-33; Mareko 13:19.

22. I le avea o tagata o le Atua, e ao faapefea ona tatou gaoioi faatatau i nei valoaga faatasi ai ma le ā le faamoemoe?

22 E ao ea ona tatou fefefe i lea taimi o puapuaga ma tiga? E leai pe afai o loo tatou i ai i le itu a Ieova, aua ua toe faapea mai le agelu: “O ona po foi ia e laveaiina ai ou tagata, o ia latou uma o e ua tusia i le tusi.” (Tanielu 12:1) O le mea lea, sei o tatou matuā maelega i le suesueina o le Tusi Paia ma faaaoga i tatou ia auauna ia Ieova. Ona o o lea, i “aso e gata ai,” atonu o le a maua ai o tatou igoa ua tusia i le “tusi e faamanatu ai i ona luma” a le Atua na tusia “mo e matataʻu ia Ieova ma mafaufau i lona suafa.” (Malaki 3:16) I le faia faapea, o le a maua ai e i tatou le faaeaga e auai i lona manumalo i “aso e gata ai.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 18 Mo nisi faamatalaga auiliili, tagai i le tusi “Your Will Be Done on Earth,” faasalalauina i le 1958 e le Watchtower Bible and Tract Societu of New York. Inc, itulau e 220-323.

Ina ia tusa ai ma “aso e gata ai”—

O a mea e oo mai sa valoia mai e Ieremia e uiga i le filemu i le lalolagi?

O le ā le finauga o le a faaleleia i le iuga o le osofaiga a Koku, ma e faapefea?

O le ā le taunuuga sili na faasino i ai le miti a Nepukanesa?

O le a faapefea ona faaiuina le tauiviga malosi i le va o tupu e toalua?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 20]

O LE FAAILOGA ua faamaonia e Malo Aufaatasi mo lana Tausaga Faavaomalo mo le Filemu (1986) o loo faaalia mai ai le pale o le lau olive, o se lupe, ma lima o se tagata. Ua faamatalaina faapenei lenei mea: “O le lupe o le faailoga o le filemu e fesootai ma le pale lau olive o le faatusa o Malo Aufaatasi. O lima o le tagata o loo saposapoina le lupe lena o le a lele e faailogaina ai le vaega a le tagata i le tausia o le filemu.”

I lenei tupulaga faaniukelea, o loo i ai moni le tagiaue o le manao ia faavaeina ma ia tausia le filemu. Ae peitai, e mafai e lima faaletagata ona faataunuuina lena mea? Ua faamanatu mai ia i tatou e Ieremia: “Ieova e, ua ou iloa e le o i le tagata lona ala, e le o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” Ma ua faaopoopo mai e le perofeta lenei faatoga: “Ieova e, . . . ia e sasaaina atu lou toasa i luga o atunuu ua le iloa oe.”—Ieremia 10:23-25.

O le lupe ma le lau olive na nono mai i tala faamaumauina a le Tusi Paia e faatatau i aso o Noa. (Kenese 8:11) Na faapefea ona toe faafoisia mai le filemu i lena vaitaimi? Na auala mai i se gaoioiga a le Atua, le lolo faalekelope na tafia uma ese ai se tupulaga iuvale o le fanau a tagata. Sa fetalai Iesu faapea o “ona po o Noa,” i lo latou saua ma le amioleaga, o faatusatusaga o aso o lona “toe afio mai” lea ua i ai nei.”—Mataio 24:37-39; Kenese 6:5-13.

E toe tafiesea foi e le “Atua e ona le manuia” le faiga o mea faasatani, pe a mavae, ona toe aumaia ai lea o le filemu e faavavau e le “Alii o le Filemu,” o Iesu Keriso.—Roma 16:20; Isaia 9:6, 7; 33:7.

[Ata i le itulau 20]

Ua faasino atu e Ieremia i le faamoemoe moni le filemu

[Ata i le itulau 21]

Ua lapataia i tatou e Esekielu ia nofo sauni nei mo le osofaiga mai ia Koku

[Ata i le itulau 23]

Ua folasia mai e Tanielu mea e oo mai i “aso e gata ai”